PEKING - Kineska inflacija blago je usporila u travnju, budući da su nanovo podignuti kamatnjaci i ostale mjere počeli hladiti pregrijano gospodarstvo. Potrošačke cijene porasle su u prošlom mjesecu za 5,3 posto u odnosu na godinu ranije, poduprte skokom troškova hrane za 11,5 posto, pokazali su podaci. Time je njihov rast usporio u odnosu na ožujak kada su na godišnjoj razini porasle za 5,4 posto, po najvišoj stopi u 32 mjeseca, ali je i dalje iznad vladine ciljane razine za ovu godinu od četiri posto. U odvojenom je izvješću državni zavod za statistiku objavio da je rast kineske industrijske proizvodnje u travnju usporio na 13,4 posto, s 14,8 posto u ožujku. Taj podatak zajedno s onim o usporavanju rasta uvoza u travnju na 21,8 posto, s 32,6 posto u ožujku, navodi na zaključak da vladina nastojanja da usmjeri gospodarski rast na više održivu razinu možda napokon donose željene rezultate. Sporiji uvoz odraz je slabije potražnje za željeznom rudom i ostalim sirovinama, nakon što je vlada smanjila investicije i infrastrukturne radove.
BRUXELLES - Europska unija planira ukinuti trgovinske povlastice za nekoliko desetaka zemalja koje više ne ispunjavaju uvjete za povlašteni tretman, izjavio je europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht. U sklopu toga plana, kojeg tek treba odobriti Europski parlament i 27 zemalja članica Unije, bez povlaštenih uvjeta trgovanja s Europskom unijom ostat će Brazil, Argentina, Rusija, Saudijska Arabija i niz drugih relativno prosperitetnih zemalja u razvoju. EU, najveći svjetski trgovinski blok, umjesto toga će se usredotočiti na siromašnije zemlje poput Pakistana i Ukrajine, kojima su, smatraju, daleko potrebnije trgovinske povlastice. "U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do velikih promjena u globalnim gospodarskim neravnotežama. Carine su širom svijeta na rekordno niskim razinama. Ako u tako konkurentnom okruženju dodjeljujemo povlaštene carine, onda najveću korist od njih moraju imati najpotrebitije zemlje", kazao je De Gucht u priopćenju prilikom predstavljanja novih sveobuhvatnih reformi. Zemlje u razvoju povlašteni su tretman u trgovini s EU-om dobile 1971. takozvanim Općim sustavom povlastica (General System of Preferences).
OSLO - Norveška, jedna od glavnih svjetskih izvoznica nafte, zacrtala je ambiciozan cilj: do 2020. smanjiti emisije ugljičnog dioksida za najmanje 30 posto, a njezin glavni grad Oslo s 4.000 automobila na električni pogon prijestolnica je električnog automobila. "Električno vozilo u tome igra važnu ulogu, jer 40 posto emisija stakleničkih plinova proizvodi sektor prijevoza, a u tih 40 posto, 60 posto plinova potječe od cestovnog prometa", navodi ministrica prometa Magnhild Meltveit Kleppa. Procjenjuje se da je ukupno 3.891 električni automobil Norveškoj uštedio više od 6.000 tona CO2 na godinu. Norveške vlasti u tu su svrhu uvele porezne olakšice za korisnike električnih automobila. Donijele su i niz drugih poticaja pa takvi automobili mogu voziti trakom namijenjenom autobusima i time izbjeći prometne čepove. Parkiranje za njih je besplatno na javnim parkiralištima a stanice za punjenje baterija strujom, što je također besplatno, sve su dostupnije. Konstruktori automobila natječu se u izradi novih modela. Najbolje se u prvom tromjesečju prodavao Mitsubishijev i-MiEV u kategoriji malih vozila.
MOSTAR - Udruga banaka BiH zatražila je od entitetskih vlasti u toj zemlji da ponovno uvedu euro kao platno sredstvo, tvrdeći da se zabranom korištenja eura ugrožava pravilo kojim se utvrđuje čvrst odnos tečaja između tamošnje konvertibilne marke prema europskoj valuti. Tajnik udruge bankara BiH Mijo Mišić kazao je za medije u Mostaru da je udruga zatražila od ministarstava financija Federacije BiH i Republike Srpske promjenu zakona o deviznom poslovanju kojim je izbačen euro kao platno sredstvo. Odlukom Vlade FBiH od 1. listopada prošle godine ugostiteljski objekti, trgovine, te prodajni centri ne smiju primati euro kao sredstvo plaćanja za kupljenu robu ni za pruženu uslugu. Za plaćanje eurima u Federaciji kazna iznosi od 500 maraka (oko 250 eura) do 15.000 maraka. Ranije je zabranjena uporaba eura za plaćanje drugih obveza prema državi, tvrkama i javnim fondovima.
JERUZALEM - Izraelski ministar financija Youval Steinitz izjavio je da je zamrzavanje prijenosa sredstava Palestinske samouprave ostalo na snazi usprkos kritika koje je ta mjera izazvala u svijetu, objavio je državni radio, dodajući da nije određen datum za rasprave unutar vlade o nastavku ili ukidanju zamrzavanja koje se primjenjuje od 1. svibnja. Izrael je u prvo vrijeme zamrznuo prijenos mjesečnog iznosa od 60 milijuna eura koje je Palestinska samouprava uzimala na robu koja prolazi njezinim lukama i aerodromima. Taj fiskalni prihod predstavlja dvije trećine godišnjeg proračuna Palestinske samouprave.
LJUBLJANA - Nakon što je Pivovarna Laško odbila zadnju ponudu Agrokora da njezinu četvrtinu trgovačkog lanca Mercator otkupi po cijeni od 221 euro za dionicu, u Sloveniji su ponovo aktualizirana pitanja može li se na novom međunarodnom tenderu dobiti bolja ponuda od nekog strateškog ulagača iz Europske unije. Kako u srijedu prenosi ljubljansko "Delo", slovenski ministar financija Franci Križanič rekao je da sada očekuje da će se banke suvlasnici Mercatora s PL-om još ovog mjeseca dogovoriti o reprogramiranju kredita prezaduženoj Pivovarni Laško. On očekuje i dogovor o novom natječaju za prodaju više od 50 posto dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca objedinjavanjem vlasničkih udjela što ih u Mercatoru imaju banke i Pivovarna Laško. "Ako Mercator treba prodati, neka ga kupi neko snažno strateško poduzeće. Ja sam optimist i mislim da će proces prodaje biti pokrenut normalno", rekao je Križanič koji inače važi za jednog od istaknutih zagovornika obrane nacionalnih interesa u slovenskoj vladi.
BRUXELLES - Najveći proizvođač čelika u svijetu Arcelor Mittal objavio je u srijedu da mu je neto dobit poskočila u prvom tromjesečju, izdvajajući kao glavni razlog nastavljeni rast cijena čelika i potražnje. Tako je Arcelor Mittal u prvom tromjesečju 2011. ostvario neto dobit od 1,07 milijarde dolara, što je 67 posto više nego u istom razdoblju lani. Rezultat je potpomogao prihod od 419 milijuna dolara, ostvaren prodajom poslovanja vezanog za nehrđajući čelik. Prihodi Arcelor Mittala skočili su 27 posto na 22,2 milijarde dolara. "Kao što se i očekivalo, zabilježili smo snažan početak godine, uz rast isporuka i prodajnih cijena", kazao je izvršni direktor Lakshmi Mittal.
BEČ - Austrijska naftna i plinska grupacija OMV priopćila je da joj je neto dobit u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasla pet posto u usporedbi s istim razdobljem 2010., budući da su visoke cijene sirove nafte više nego nadoknadile učinak obustave proizvodnje u Libiji i Jemenu. Tvrtka je u prva tri mjeseca 2011. ostvarila 365 milijuna eura neto dobiti. Ako se izuzme rast vrijednosti OMV-ovih rafinerijskih zaliha s obzirom na više cijene nafte, neto dobit bila je devet posto niža nego u istom razdoblju lani. Prihodi su poskočili 53 posto na 8,07 milijardi eura zahvaljujući rastu cijena sirove nafte. Operativna dobit porasla je 14 posto na 807 milijuna eura. U ovoj godini OMV planira povećati proizvodnju u Kazahstanu i Tunisu, dok je nastavak proizvodnje u Libiji i Jemenu još uvijek upitan. Što se tiče prodaje, OMV procjenjuje da ju je teško povećati budući je zapadnoeuropsko tržište prezasićeno a "jugoistočna Europa još uvijek osjeća posljedice gospodarskog usporavanja".
KOPENHAGEN - Danska brodarska i naftna grupacija Moller-Maersk priopćila je da je zahvaljujući pojačanoj globalnoj potražnji u prvom tromjesečju povećala neto dobit za 85 posto, na 6,4 milijarde danskih kruna (1,2 milijarde dolara). U tri mjeseca od siječnja do ožujka prihodi najvećeg svjetskog kontejnterskog brodskog prijevoznika porasli su 11 posto na 79 milijardi kruna (15,2 milijarde dolara), na krilima viših vozarina, povećanog obujma kontejnerskog prijevoza, te rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. U grupaciji napominju da usprkos tome u ovoj godini i dalje očekuju slabije rezultate u usporedbi s 2010., predviđajući rast globalne potražnje za brodskim kontejnerskim prijevozom za šest do osam posto.
TOKIO - Toyotina tromjesečna dobit pala je više od 75 posto nakon što su potres i tsunami uništili dobavljače dijelova u sjeveroistočnom Japanu, čime je ozbiljno ugrožena proizvodnja automobila. Najveći proizvođač automobila u svijetu izvijestio je u srijedu da mu je dobit u razdoblju od siječnja do ožujka kliznula na 25,4 milijarde jena (314 milijuna dolara). Za fiskalnu godinu koja je završila u ožujku 2011. Toyota je izvijestila da joj se dobit udvostručila, što pokazuje da je japanski proizvođač bio na dobrom putu da se oporavi od udaraca koji su mu zadali učestali opozivi vozila zbog neispravnih dijelova. Tvrtka također ističe da napori da se poboljša proizvodnja, uključujući korištenje drugih pogona i pronalaženje zamjenskih dijelova, donose bolje rezultate no što su očekivali. Stoga predviđaju da će se proizvodnja automobila postupno oporavljati u Japanu i inozemstvu od idućeg mjeseca.
KOPENHAGEN - Danski proizvođač piva Carlsberg izvijestio je u srijedu da mu je operativna dobit u prvom ovogodišnjem tromjesečju poskočila za 38 posto zahvaljujući povećanoj prodaji i oporavku ruskog tržišta. U razdoblju od siječnja do ožujka operativna je dobit iznosila milijardu danskih kruna (194 milijuna dolara), zahvaljujući snažnom rastu prihoda i obujma prodaje u istočnoj Europi i Aziji, tumače u Carlsbergu. Neto prihodi porasli su 14 posto, na 12,53 milijarde kruna, a podupro ih je 10-postotni organski rast prodaje i pozitivan utjecaj valutnih tečajeva, te akvizicije. Tvrtka je u prva tri ovogodišnja mjeseca prodala ukupno 27,4 milijuna hektolitara piva, u usporedbi s 25,7 milijuna hektolitara u prethodnoj godini. Neto dobit u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila je 173 milijuna kruna, u odnosu na 467 milijuna kruna u istom razdoblju lani. Ovogodišnji rezultat pritisnule su jednokratne stavke povezane s restrukturiranjem i prilagodba prošlogodišnjeg rezultata povezano s akvizicijom poslovanja u Kini. Kompanija je potvrdila prognozu o visokoj jednoznamenkastoj stopi rasta operativne dobiti u 2011.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim je tržištma u srijedu optimizam potaknut ohrabrujućim poslovnim izvješćima prevagnuo nad strahovanjima da bi Grčka mogla zatražiti još jedan paket međunarodne pomoći. Indeks Londonske burze Ftse neznatno je porastao, za 0,13 posto, na 6.026 bodova. Frankfurtski DAX bio je na dobitku 0,71 posto i iznosio je 7.554 boda, a pariški je CAC bio na dobitku 0,33 posto i iznosio je 4.066 bodova. Među glavnim su dobitnicima u srijedu bile tvrtke koje su objavile dobra poslovna izvješća, uključujući belgijsko-francusku financijsku grupu Dexiju, vrijednost čije je dionice porasla 3,8 posto, te dansku brodarsku i naftnu grupu AP Moller-Maersk, s rastom dionice od 4,4 posto. Dobitnicima se pridružio i europski maloprodajni sektor, s vodećim Marks&Spencerom čija je dionica ojačala 1,9 posto nakon što mu je JPMorgan povisio investicijski rejting. Microsoftova najava o kupnji Skypea za 8,5 milijardi dolara također je ohrabrila tržišta, potaknuvši očekivanja o novom valu spajanja i akvizicija. Na Tokijskoj burzi indeks Nikkei je porastao 0,46 posto na 9.864 boda.
LONDON - Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima nakon što su ulagači preusmjerili fokus s robusne kineske potražnje na znakove mogućeg hlađenja drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Cijene barela sirove nafte na londonskom su tržištu pale 39 centi na 117,24 dolara, nakon što su nakratko skočile na 118,43 dolara. Na američkom su tržištu kliznule za 63 centa na 103,25 dolara za barel. Procijenjena kineska potražnja za naftom, koja obuhvaća proizvedenu sirovu naftu i neto uvoz rafiniranih naftnih proizvoda, iznosila je u travnju 9,32 milijuna barela dnevno, što je 8,8 posto više nego godinu ranije, izračunali su u Reutersu. Ujedno je inflacija u azijskom divu usporila u travnju na 5,3 posto, a i drugi podaci, uključujući industrijsku proizvodnju i zajmove, sugeriraju moguće hlađenje, uz manju potrebu daljnjeg agresivnog pooštravanja monetarne politike. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 111,48 dolara, što znači da je bila 3,40 dolara viša nego dan ranije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, ponajviše zahvaljujući stabilizaciji cijena sirovina, dok je tečaj eura, nakon oštrog pada prošloga tjedna, ponovno u uzlaznoj putanji. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle izmađu 0,1 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,9 posto. Nakon oštrog pada prošloga tjedna, cijene sirovina posljednjih se dana oporavljaju, što pozitivno utječe na dionice u rudarskom i energetskom sektoru. Ohrabreni i jučerašnjim rastom cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom, ulagači su zasad zanemarili podatke o visokoj inflaciji u Kini, što bi moglo voditi daljnjem zaoštravanju tamošnje monetarne politike.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, treći dan zaredom, zahvaljujući preuzimanjima na korporativnoj sceni i dobrim makroekonomskim podacima koji ukazuju na jačanje svjetskog gospodarstva. Dow Jones indeks ojačao je 75 bodova, ili 0,60 posto, na 12.760 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,81 posto, na 1.357 bodova, a Nasdaq indeks 1,01 posto, na 2.871 bod. Ulagače je jučer oraspoložila vijest da Microsoft nudi 8,5 milijardi dolara za preuzimanje internetskog telefonskog servisa Skypea. Preuzimanja su uvijek dobra vijest za tržište jer pokazuju da poslovodstva kompanija očekuju bolja vremena i da su ponovno spremna za širenje na tržištu. Ulagače je ponešto ohrabrio i oporavak cijena sirovina, nakon oštrog pada prošloga tjedna.