ZAGREB - Predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om Vesna Pusić jučer je na tribini "Budućnost Hrvatske u EU - što nas čeka?" ocijenila da Hrvatska ulaskom u EU, osim gospodarske koristi, dobiva na stabilnosti i trajnosti svojih institucija. U tom smislu navela je da su u Hrvatskoj bile države koje su trajale manje od ljudskoga vijeka, a promjene su bile dramatične i događale su se u ratovima. Hrvatska je prva poratna zemlja, osim osnivača, koja ulazi u EU i jedina je koja to čini sama, kazala je. Izrazila je optimizam u vezi s dovršetkom pristupnih pregovora potkraj lipnja. Po njezinu mišljenju trebalo bi objaviti pregovaračka stajališta i treba informirati građane kroz kampanju, jer preostaje manje od godine dana do referenduma o pristupanju EU. U proračunu EU-a za Hrvatsku predviđeno je oko dvije milijarde eura, odnosno dobit će 1,3 milijarde s obzirom na to da treba uplatiti 640 milijuna eura članarine, a kad postane punopravnom članicom, raspolagat će s dvije do tri milijarde eura. To je puno više nego sada ima u državnom proračunu za razvojne projekte, kazala je Pusić. Stoga je važnim ocijenila izradu kvalitetnih projekata koji će biti sufinancirani sredstvima iz fondova EU-a, za što su potrebni stručni i osposobljeni ljudi. Kontrola trošenja novca za provedbu projekata vrlo je dosljedna, dodala je. Istaknula je da Hrvatska postaje i čimbenik stabilnosti na prostoru jugoistočne Europe, i veći nego je njezina veličina i gospodarska snaga.
ČAKOVEC - Potpredsjednik Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava Slobodan Uzelac jučer je u Čakovcu izjavio kako za rješavanje teškoća romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji država ulaže višestruko više novaca nego li je to činila prijašnjih godina, no da je, bez obzira na to koliko se ulagalo, problem velik i dugoročan te se ne može jednostavno riješiti. Uzelac je na tiskovnoj konferenciji pohvalio napore lokalne zajednice te naglasio da se bolji rezultati mogu postići jedino zajedničkim nastojanjem mjesnih i državnih vlasti. No, uz sve napore ostaje problem obrazovanja Roma koji je posljedica prijašnjeg višegodišnjeg stagniranja, rekao je dodajući da je smjer u kojem se krenulo dobar, odmaknulo se od početka, ali još uvijek je daleko kraj problemima romske nacionalne manjine. Uzelac se tijekom svog službenog posjeta Međimurskoj županiji sastao i sa županom Ivanom Perhočom, a održao je i predavanje "Ljudska prava i hrvatska europska perspektiva".
ZAGREB - Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je zahtjev za provođenje i proširenje istrage protiv osmorice hrvatskih državljana zbog ratnih zločina protiv civila i ratnih zarobljenika 1991. u okružnom zatvoru u Staroj bolnici u Kninu, izvijestilo je sinoć Državno odvjetništvo. Osumnjičeni su 48-godišnjak iz Varaždina, 47-godišnjak iz Biskupije, dvojica 46-godišnjaka i 42-godišnjak iz Benkovca, 50-godišnjak iz Šibenika, 46-godišnjak iz Zadra i 48-godišnjak iz Dubrave. Istražni zahtjev podnesen je protiv 48-godišnjaka i 46-godišnjaka koji dosad nisu procesuirani, a proširenje istrage traži se za šestoricu koje se sada tereti i za druga kaznena djela. Osmoricu se sumnjiči da su od kraja rujna do studenog 1991. fizički i psihički zlostavljali četiri hrvatska civila zbog čega je jedan umro od ozljeda, a ostalima je teško oštećeno fizičko i mentalno zdravlje. Policija je osmoricu nedavno kazneno prijavila nakon opsežnog istraživanja, koje su zajednički provodili djelatnici šibensko-kninske policije i Sigurnosno-obavještajne agencije.
BATINA - U povodu Dana pobjede nad fašizmom visoka državna izaslanstva i veleposlanstva Rusije, Ukrajine, Srbije, Kazahstana i Hrvatske položila su jučer vijence i odali počast poginulima pred Spomenikom batinskoj bitki. Izaslanik hrvatskog predsjednika bio je general Ivan Jurić, a bili su i predstavnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i Saveza antifašističkih boraca. U ime Osječko-baranjske županije, domaćina obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Batini, nazočio je predsjednik županijske skupštine Zlatko Maksimović. Svake godine na taj dan pobjede kod spomenika se odaje počast jednoj od najtežih bitaka u II. svjetskom ratu u ovom dijelu Europe, tzv. batinskoj bitki, poznatoj i kao "crvena kota 169", u kojoj je poginulo najviše pripadnika Crvene armije, oko 1500.