U tom smislu navela je da su u Hrvatskoj bile države koje su trajale manje od ljudskog vijeka, a promjene su bile dramatične i događale su se u ratovima. Hrvatska je prva poratna zemlja, osim osnivača, koja ulazi u EU i jedina je koja to čini sama, kazala je. Izrazila je optimizam u vezi s dovršetkom pristupnih pregovora potkraj lipnja. Po njezinu mišljenju trebalo bi objaviti pregovaračka stajališta i treba informirati građane kroz kampanju, jer preostaje manje od godine dana do referenduma o pristupanju EU.
U proračunu EU-a za Hrvatsku predviđeno je oko dvije milijarde eura, odnosno dobit će 1,3 milijarde s obzirom na to da treba uplatiti 640 milijuna eura članarine, a kad postane punopravnom članicom, raspolagat će s dvije do tri milijarde eura. To je puno više nego sada ima u državnom proračunu za razvojne projekte, kazala je Pusić. Stoga je važnim ocijenila izradu kvalitetnih projekata koji će biti sufinancirani sredstvima iz fondova EU-a, za što su potrebni stručni i osposobljeni ljudi. Kontrola trošenja novca za provedbu projekata vrlo je dosljedna, dodala je.
Hrvatska također postaje čimbenik stabilnosti na prostoru jugoistočne Europe, i veći nego je njezina veličina i gospodarska snaga, istaknula je Pusić.
U vezi s pravosuđem Pusić je ocijenila da su postavljeni temelji da ono bude izgrađeno kvalitetno, posebice u donošenju zakona o DSV-u i mogućnosti transparentna izbora sudaca. Glede tržišnog natjecanja spomenula je brodogradnju koja više ne bi trebala biti subvencionirana novcem poreznih obveznika, već bi preustrojem trebala postati konkurentnom. Napomenula je, među ostalim, da Hrvatsku očekuje ulazak na tržište s 500 milijuna ljudi koje nosi šanse i izazove.
Ulaskom u EU očekuje se uvođenje PDV-a na robu s nultom poreznom stopom, primjerice kruh, mlijeko, znanstveni časopisi i drugo, a predviđena su i prijelazna razdoblja za mogućnost kupnje poljoprivredne zemlje strancima te kretanje radnika u EU, navela je, uz ostalo, Pusić.