Kako je istaknuto na predstavljanju, dubrovački srpskokatolički pokret nije posljedica samo višestoljetnoga dubrovačkoga društveno-političkog i povijesnog bića, nego i odraz specifičnoga dubrovačkog mentaliteta i mentalnog sklopa koji je na toj podlozi stoljećima oblikovan.
Autor ističe kako srbokatoličku pojavu u Dubrovniku valja smjestiti u povijest Dubrovačke Republike, osobito u 19. stoljeću, i u političke prilike države u kojoj su se Dubrovčani našli, te u hrvatski i srpski povijesni razvitak.
Kako je na predstavljanju istaknuo autor, pitanje svih pitanja jest ono koje na prvi pogled nemalo zbunjuje, a to je što je to što je veliki broj najbiranijih "fetivih" Dubrovčana natjeralo da u mnogostoljetnoj hrvatskoj Ateni zametnu srpsku nacionalnu i političku misao.
Jedan od recenzenata prof. dr. Stjepo Obad ističe kako je rukopis dr. Nikole Tolje o fenomenu i pokretu dubrovačkih Srba katolika "značajan iskorak u shvaćanju i tumačenju dubrovačke povijesti s kraja 19. i početka 20. stoljeća i znači izniman znanstveni prinos" i za dubrovačku i za hrvatsku povijest.
Autor Nikola Tolja (1938.) dugogodišnji je nastavnik i profesor u dubrovačkim osnovnim školama, a nekoliko godina bio je ravnatelj Pomorske škole u Dubrovniku. Autor je i dviju knjiga.