Šeks je odmah na početku sjednice Odbora izvijestio kako je vladajuća koalicija zauzela stav da se vladin prijedlog zakona ipak raspravi u redovnoj proceduri, a ne po hitnom postupku, što su članovi Odbora i podržali.
Državni tajnik Ministarstva uprave Pavao Matičić je, predstavljajući predloženi zakon, potom izvijestio kako Ministarstvo predviđa da se pitanje opoziva neposredno izabranih lokalnih i županijskih čelnika ne regulira Zakonom o referendumu, već posebnim zakonom.
Po predloženom, postupak opoziva mogla bi pokrenuti jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno gradske ili županijske skupštine te gradskog ili općinskog vijeća.
Da je bolje taj postupak regulirati posebnim zakonom, a ne Zakonom o referendumu smatra i Šeks, ističući da cjelokupna problematika funkcioniranja izbora i odnosa između izvršne i predstavničke vlasti na lokalnoj i županijskoj razini zaslužuje poseban propis.
Zakon o referendumu bi, po njegovu mišljenju, trebao riješiti sva ostala pitanja vezana uz referendum na državnoj i lokalnoj razini, izuzimajući pitanja razrješenja neposredno izabranih lokalnih i regionalnih čelnika.
S takvim se stavom složio i vanjski član Odbora Robert Podolnjak, navodeći da je ustavno-pravna struka mišljenja da opoziv nema veze s referendumom, ali i nužnim naglasivši da novi zakon o referendumu mora na snagu stupiti paralelno sa zakonom koji bi uredio opoziv.
Ne slaže se, ipak, s rješenjem da je za raspisivanje lokalnog referenduma dovoljna jedna trećina članova predstavničkog tijela. "Katastrofalno je da bi manjina ultimativno mogla zahtijevati raspisivanje referenduma", rekao je, predloživši rješenje da jedna trećina bude dovoljna za prijedlog, a da o referendumu odlučuje apsolutna većina.
Vesna Pusić (HNS) smatra da, pak, da bi o opozivu neposredno izabranih načelnika, gradonačelnika i župana trebalo odlučivati dvije, a ne jedna trećina članova predstavničkog tijela, a nije sklona ni prijedlogu da se pitanje opoziva rješava posebnim propisom, izvan zakona o referendumu.
Josip Leko (SDP) nerazumljivim ocjenjuje rješenje po kojemu za raspisivanje lokalnog referenduma trebaju potpisi 20 posto, a za državnog referenduma tek 10 posto biračkog tijela, budući da bi pitanja od značaja za državu, naglasio je, ipak trebala biti važnija od lokalnih. "To nije principijelno rješenje", kazao je.
Šeks je predložio i brisanje odredbe po kojoj organizator referenduma treba provjeravati jesu li ispunjeni uvjeti za raspisivanje referenduma (prikupljeni potpisi), budući da je to, istaknuo je, posao nadležnog tijela državne uprave.
Zauzeo se i da se zakonom vladi dopusti raspisivanje savjetodavnog referenduma.