Na skupštini, koja se održava u Rimu i na kojoj se ove godine raspravlja o ovoj gorućoj temi, Benedikt je izrazio veliku zabrinutost zbog vjerskih sloboda i slobode prakticiranja vjere, koje su "registrirane i u UN-ovoj Deklaraciju o ljudskim pravima" no, kako je istaknuo, "ponovno im prijete sve veće zamke zbog ideologija koje nastoje spriječiti slobodu izražavanja vjerskih osjećaja".
U poruci upućenoj članovima Akademije Benedikt podsjeća da "svaka država ima suvereno pravo, kroz svoje zakone, izraziti različita stajališta o vjeri" no neke među njima", kazao je sa žaljenjem, "uskraćuju vjerske slobode iz cijelog niza razloga, među kojima je i prezir prema samoj vjeri". Sveta Stolica poziva "sve države da poštuju i štite vjerske manjine, čiji pripadnici nastoje ostvariti miran suživot sa svojim sugrađanima i u potpunosti sudjelovati u svakodnevnom i političkom životu države, na dobrobit sviju".
Predsjednica Akademije Mary Ann Glendon je na konferenciji za novinare izjavila kako "70 posto stanovnika našeg planeta živi u zemljama u kojima su na snazi oštre vjerske zabrane". "To najviše osjećaju pripadnici vjerskih manjina, a među manjinama, najviše stradaju one kršćanske", izjavila je Glendon dodavši kako su među najproblematičnijima muslimanske zemlje, od Irana do Saudijske Arabije, no i Kina, Indija, Mianmar i Sjeverna Koreja. Sveta Stolica zabrinuta je zbog nasilja i prijetnji prema katolicima u mnogobrojnim muslimanskim zemljama, poput Pakistana, Iraka i Egipta u kojima su islamistički ekstremisti ubili mnogobrojne kršćane.