WASHINGTON - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji u srijedu završava posjet Sjedinjenim Državama, u utorak navečer po američkom vremenu susreo se u američkom Kongresu s članovima Hrvatskog kongresnog kluba i predstavnicima hrvatske zajednice u Washingtonu. Hrvatski kongresni klub okuplja pedesetak zastupnika Predstavničkog doma Kongresa iz obiju stranaka, povezanih podrijetlom ili na druge načine s Hrvatskom, koji podupiru hrvatske interese u američkom parlamentu, kao što su to činili kod primanja RH u NATO. "Ovo je moj prvi službeni posjet SAD-u i imao sam priliku susresti se s potpredsjednikom (Joe) Bidenom, državnom tajnicom (Hillary) Clinton i drugim dužnosnicima. Osnovna je poruka da smo mi prijatelji i da se borimo za iste vrijednosti, za demokraciju, ljudska prava, za dobrobit svojih građana", rekao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović na prijemu koji je u njegovu čast organiziran u senatskoj zgradi Russell. Hrvatski predsjednik je istakao doprinos iseljenih Hrvata u SAD-u vladi, parlamentu, poduzetništvu, sportu, obrazovanju, te naglasio kako su američki Hrvati dali odlučujući doprinos borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske u Domovinskom ratu. Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar Kitarović predstavila je predsjednika Josipovića kao sveučilišnog profesora, skladatelja, političara i državnika koji je u nešto više od jedne godine mandata "pomaknuo planine" u Hrvatskoj i regiji. Supredsjedatelji Hrvatskog kongresnog kluba, demokratski kongresnik Dennis Kuchinic i republikanac Elton Gallegly, naglasili su svoju obiteljsku i političku povezanost s Hrvatskom te potporu koju pružaju našoj zemlji. Mladi demokratski senator iz Aljaske hrvatskog podrijetla Mark Begich, koji od svog izbora u Senat 2008. pruža važnu potporu Hrvatskoj, istaknuo je američku zahvalnost Hrvatskoj za veliki doprinos Hrvatske misiji NATO-a u Afganistanu i borbi protiv terorizma. Američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley, koji je sudjelovao u američko-hrvatskim razgovorima u Washingtonu, ocijenio je u izjavi za Hinu da je posjet hrvatskog predsjednika "izuzetno značajan" za daljnje unaprijeđenje odnosa dviju zemalja. "Na Hrvatsku gledamo kao našeg saveznika i iduću članicu EU, te snagu napretka u regiji, zbog svih tih razloga bio je to izuzetan posjet. Očekujemo daljni napredak naših odnosa", zaključio je Foley.
ZAGREB - Raspravno vijeće Haaškoga suda zaključilo je u srijedu da su tužitelji na suđenju izveli dovoljno dokaza koji potvrđuju da je vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj poticao na progon i druge zločine protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini te je stoga odbacilo njegov zahtjev za oslobađanjem i odbacivanjem optužnice koja ga tereti za ratne zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1993. godine. "Raspravno vijeće odbacuje zahtjev optuženog", objavio je u Den Haagu predsjednik sudskog vijeća Jean-Claude Antonetti objašnjavajući da je analiza dokaza dovela suce do zaključka da "u ovoj fazi postoji dovoljno dokaza u svrhu članka 98 bis Pravilnika koji bi omogućili razumnom presuditelju da osudi optuženog van razumne sumnje zbog poticanja na zločine navedene u devet točaka optužnice". Šešelj je tražio odbacivanje optužnice temeljem članka 98 bis Pravilnika ICTY-ja koji omogućava da optuženi, nakon što tužitelji završe izvođenje svojih dokaza, objasni sudskom vijeću zašto misli da tužitelji nisu dokazali njegovu odgovornost. Vođa srpskih radikala koji je sa smijehom pratio dio izlaganja predsjedavajućeg suca o njegovoj povezanosti sa zločinima u jednom je trenutku prekinuo suca zbog prigovora na prijevod te poručio: "Sa zanimanjem pratim to što govorite i prilično me uveseljava". Antonetti je kazao kako vijeće u ovoj fazi raspolaže s dovoljno dokaza da može zaključiti da je na području Hrvatske, BiH i Vojvodine počinjen progon i da je protjerano nesrpsko stanovništvo. Tužitelji su izveli i dovoljno dokaza da su počinjena ubojstva na područjima BiH i Hrvatske uključujući Vukovara, Zvornika i šireg područja Sarajeva te Mostara, zaključili su suci. Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.
BEOGRAD - Vođa Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, protiv kojega se na Haaškome sudu vodi sudski postupak, u Srbiji će, bude li pušten iz pritvora u Haagu, biti ispitan u sklopu istrage političke pozadine ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, doznaje u srijedu beogradski dnevnik "Blic". Kako je za taj list rekao neimenovani izvor upoznat s pretkaznenim postupkom koji se vodi za političku pozadinu atentata na Đinđića, Šešelj će u pretkaznenom postupku biti ispitan zbog izjave uoči odlaska u Haag u veljači 2003., nekoliko tjedana prije ubojstva Đinđića, da će "proljeće u Srbiji biti krvavo". Protiv Šešelja bila je podignuta kaznena prijava za poticanje na ubojstvo, ali mu nije suđeno. Naravno, bit će ispitan i o svim kontaktima s ljudima koji su poslije ubili premijera, naveo je izvor "Blica". List podsjeća kako je Šešelja, pošto je bio osumnjičen da je poticao na ubojstvo premijera Đinđića, u pritvoru Haaškoga suda 4. kolovoza 2003. ispitao istražni sudac srbijanskoga posebnog suda Vučko Mirčić. Tijekom tog ispitivanja Šešelj je, dodaje se, zanijekao da je znao da se priprema ubojstvo premijera Đinđića te je rekao kako je očekivao da će biti "krvi do koljena" zbog očekivanog uhićenja haaškog optuženika Ratka Mladića, koji do danas nije pronađen. Šešelj bi, po riječima izvora "Blica", trebao biti ispitan u svjetlu novih okolnosti i dokaza koji su prikupljeni nakon toga.
KAIRO - Suparnički palestinski pokreti Fatah i Hamas službeno su u srijedu proglasili pomirbu pošto je sporazum o tome potpisan uz egipatsko posredovanje, a palestinski predsjednik Mahmud Abas izjavio je kako Palestinci iza sebe ostavljaju crnu stranicu podjela sa željom da se prebrodi četverogodišnji razdor između tih dvaju pokreta. "Objavljujemo Palestincima da zauvijek okrećemo crnu stranicu podjela", rekao je Abas u uvodnu govoru. "Objavljujemo dobu vijest iz Egipta koji je uvijek poštovao nacionalnu i povijesnu odgovornost prema palestinskom narodu. Četiri crne godine štetile su interesima Palestinaca. Sad se sastajemo da bismo izrazili jedinstvenu volju", dodao je. Abas i čelnik Hamasa Halid Mešal stigli su u srijedu u Kairo kako bi poduprli sporazum o jedinstvu koji bi trebao okončati rivalitete između vladajućih palestinskih organizacija, ali je jedna naoko nevažna zapreka u posljednji trenutak bacila sjenu na tu svečanost i dovela u pitanje trajnost sporazuma. Sporazum postignut uz egipatsko posredovanje poziva na formiranje nove vlade prihvatljive i Fatahu koji upravlja Zapadnom obalom i Hamasu koji upravlja u Pojasu Gaze. Vlada bi upravljala do predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji se trebaju održati u roku od godinu dana.
BEJRUT - Snage Moamera Gadafija ubile su u srijedu pet ljudi u najnovijem granatiranju libijskog lučkog grada Misrate, priopćio je glasnogovornik pobunjenika. "Bombardiranje je odnijelo mnogo žrtava, kako među Libijcima tako i među stranim državljanima koji čekaju na evakuaciju. Do sada imamo pet poginulih", kazao je glasnogovornik. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) iznajmila je brod koji je rano jutros pristao u Misratu kako bi se evakuiralo oko 1.000 radnika iz Azije i Afrike, ali i ranjenici. Napadi na Misratu ne jenjavaju, a posebice su na udaru stambena i industrijska četvrt grada.
TRIPOLI - Libijska vojska raketirala je pobunjeničko mjesto Zintan u zapadnome gorju i tako nastavila operaciju kojom je stvorila humanitarnu krizu i otjerala tisuće u izbjeglištvo. Pobunjenici kažu da je više od 40 raketa Grad u utorak popodne palo na Zintan, a pomoć zapadnoj luci Misrati zaustavljena je topničkom i minobacačkom vatrom na ulazu u luku. U dva mjeseca rata taj je grad mjesto najkrvavijih borbi. Pobunjenički glasnogovornik kaže da su se borbe ponovo rasplamsale u istočnnim predgrađima Misrate, ali da su snažni zračni udari NATO-ovih aviona obranili luku od granatiranja libijskih snaga lojalnih Moameru Gadafiju. U Tripoliju su se u utorak navečer čule dvije glasne eksplozije, ali zasad se ne zna što je to bilo. Gadafi nije viđen u javnosti otkad je u subotu NATO-ova raketa pogodila kuću u Tripoliju i ubila mu najmlađega sina i troje unučadi. Dužnosnici u Tripoliju kažu da je Gadafi dobro. Američki obavještajci vjeruju da je Gadafi živ, rekao je direktor CIA-e Leon Panetta.
BEČ - Austrija je zamrznula oko 1,2 milijarde eura sredstava za koje vlasti misle da bi mogla biti povezana s ljudima bliskim libijskom čelniku Moameru Gadafiju, izjavio je za Reuters guverner Austrijske narodne banke Ewald Nowotny. Nowotny je naveo tu brojku u veljači kao sveukupan iznos libijske imovine u austrijskom financijskom sustavu, ali dužnosnici nisu ranije potvrdili koliki je iznos blokiran. "Iznos koji je zamrznut je red veličine brojke koju je naveo guverner", rekao je direktor Austrijske narodne banke Andreas Itner na marginama konferencije za novinare središnje banke u srijedu. On nije naveo ikakve podatke o vlasnicima zamrznutih novčanih sredstava.
BRUXELLES - Europska komisija će predložiti manje promjene Schengenskog sporazuma kako bi se bolje definirali kriteriji za privremeno uvođenje graničnih kontrola duž nacionalnih granica unutar schengenskog prostora, izjavila je u srijedu povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem. "Schengen je fantastično postignuće Europske unije, koje trebamo braniti, a ne revidirati. Schengen može imati određene slabosti jer počiva na povjerenju između država članica. Kako bi se sačuvala stabilnost unutar schengenskog prostora može se pokazati potrebnim privremeno uvođenje ograničenih kontrola na granicama pod iznimnim okolnostima poput slučajeva da se jedan dio vanjske granice neočekivano nađe pod velikim pritiskom", rekla je na konferenciji za novinare povjerenica Malmstroem. Ona je predstavila dokument koji je Komisija u srijedu prihvatila i u kojem se najavljuju inicijative za definiranje zajedničkog pristupa prema pitanju migracija, posebice u svjetlu događaja u sjevernoj Africi. Pitanje funkcioniranja schengenskog prostora unutar kojega su ukinute granice među državama članicama i koje se smatra jednim od najvećih postignuća u integraciji Europe izbilo je u prvi plan nakon što je Italija dopustila izbjeglicama iz Tunisa, kojih je oko 25 tisuća stiglo na otoku Lampedusu, da se slobodno kreću unutar schengenskog prostora. Većina tih izbjeglica krenula je prema Francuskoj, što je izazavalo napetosti između Pariza i Rima.
LONDON - Državni tajnik u pakistanskom ministarstvu vanjskih poslova Salman Bašir u srijedu je za BBC izjavio da je Pakistan Amerikancima još 2009. signalizirao kako bi moguće sklonište, "uz još milijun drugih", Osame bin Ladena moglo biti upravo ono u kojemu je na kraju pronađen i smaknut. "Još 2009. ukazali smo SAD-u kako bi upravo mjesto gdje je Bin Laden pronađen i smaknut moglo biti njegovo sklonište, a lociranje toga mjesta bio je prioritet za cijeli svijet", rekao je Bašir istaknuvši kako se spominjalo još "milijun drugih mjesta" kao mogućih Bin Ladenovih skrovišta na pograničnom potezu između Pakistana i Afganistana. "No američke tajne službe sigurno raspolažu puno sofisticiranijim materijalom za procjenu situacije", rekao je. Bin Laden je otkriven, nakon višemjesečne potrage, u Abotabadu, gradu smještenom osamdesetak kilometara od Islamabada. Direktor CIA-e Leon Panetta je u intervjuu za časopis Time izjavio kako SAD nije obavijestio Pakistance o akciji protiv Bin Ladena, jer je postojala opasnost da ga oni upozore na operaciju. Pakistan se u protuterorističkoj borbi redovito sumnjiči za dvostruku igru. "Leon Panetta, naravno, ima pravo na svoje mišljenje no, neupitno je da mi surađujemo sa SAD-om, osobito s CIA-om, ali i s drugim zemljama, kada je riječ o terorizmu", rekao je Bašir, dodavši kako je "Pakistan oduvijek imao središnju ulogu u većini pobjeda u borbi protiv terorizma".
LJUBLJANA - Dvadesetdevetogodišnji mladić iz okolice Krškoga, čiji identitet nije otkriven, bacio je u srijedu rano ujutro u središtu Ljubljane ruksak u ograđeno dvorište američkog veleposlanstva, izazvavši sumnju da se radi o eksplozivnoj napravi. Ljubljanska policija objavila je da je o incidentu bila obaviještena u 5 sati ujutro. Sumnjivi ruksak je uništila kontroliranom eksplozijom, no pokazalo se da u njemu nije bilo opasnih predmeta ili tvari. Postupci su vođeni u suradnji s američkim veleposlanstvom, navela je policijska uprava u Ljubljani. Okolnosti koje su dovele do događaja i motivi mladića, koji je jedno vrijeme proveo u policijskim prostorijama, i dalje se ispituju. Prešernova ulica u kojoj je američko veleposlanstvo, a u blizini i više drugih stranih veleposlanstava i državnih ustanova, tijekom jutra je jedno vrijeme zbog incidenta bila zatvorena za promet. Slovenski sigurnosni organi ocjenjuju da stupanj ugroženosti Slovenije napadima koji bi eventualno mogli uslijediti nakon ubojstva vođe al Kaide Osame bin Ladena i dalje ostaje nizak, a tu ocjenu nisu promijenili ni nakon današnjeg incidenta, objavili su slovenski mediji.
ZAGREB/MOSKVA - Koordinator Al Kaide na sjevernom Kavkazu Abdula Kurd ubijen je u specijalnoj operaciji ruskih snaga u Čečeniji, priopćio je u srijedu Nacionalni protuteroristički odbor (NAK), a prenose ruski mediji. Kurd je sudjelovao u planiranju i organizaciji napada te ubijanju civila, policajaca i vojnika, navodi se u priopćenju. Kod Abdule Kurda nađena je turska putovnica na ime Dogera Sevdeta. "Po podacima (Savezne službe sigurnosti) FSB-a, on je došao na teritorij sjevernog Kavkaza 1991. iz gruzijskog Pankiškog klanca", priopćio je Odbor. "Dvojica pobunjenika ubijena su 3. svibnja u sukobima na planinskom području Vedena u Čečeniji. Jedan od te dvojice identificiran je kao Doger Sevdet, turski državljanin rođen 1977. poznatiji pod imenom Abdula Kurd", navodi NAK i ističe da je on bio izaslanik Al Kaide na sjevernom Kavkazu.
BERLIN - Njemačka vlada produljila je, na sastanku u srijedu u Berlinu, za godinu dana mandat Bundeswehra na Kosovu, ali je istodobno smanjila maksimalan broj svojih vojnika u sastavu međunarodnih snaga na Kosovu s 2500 na 1850. Trenutni kontingent Bundeswehra, koji od 1999. djeluje u sklopu KFOR-a, obuhvaća oko 1100 vojnika. Ukupan broj vojnika KFOR-a na Kosovu trenutno iznosi 5500. Odluku njemačkog kabineta početkom lipnja mora potvrditi i donji dom parlamenta Bundestag, ali je parlamentarna potvrda mandata izvjesna, s obzirom da sve parlamentarne stranke s iznimkom stranke Ljevica, podupiru misiju Bundeswehra na Kosovu. Njemački ministar za pomoć u razvoju Dirk Niebel (Liberalno demokratska stranka, FDP) otputovat će u srijedu tijekom dana na Kosovo gdje bi se trebao susresti i s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem. Jedna od glavnih tema razgovora bit će i obnova vodoopskrbnog sustava Prištine koju financira Njemačka.
BERLIN - Unatoč gospodarskom uzletu Nijemci nikad nisu bili nezadovoljniji radom svojih političara, proizlazi iz studije što ju je izradio demografski institut Forsa, a u srijedu objavio tjednik "Stern". Na pitanje što smatraju najvećim problemom trenutno u zemlji, 35 posto ispitanih navelo je nezadovoljstvo radom političara i političkih stranaka, što je najviša vrijednost izmjerena dosad. Još u veljači ove godine je 28 posto ispitanih ovaj problem smatralo najznačajnijim. Problemi poput nezaposlenosti, nuklearne energije i porast cijena ispitanici smatraju manje gorućim od problema nesposobnih političara. Njih 83 posto smatra da niti jedna parlamentarna stranka svoje ciljeve ne slijedi dosljedno. Samo četvrtina ispitanih smatra da političari vladaju problemima koji muče zemlju. Među ispitanicima njih 63 posto smatra da političarima nije stalo do boljitka države nego samo do osobnog uspjeha, a 69 posto ispitanih smatra da političari jednostavno nisu dorasli sve kompliciranijim problemima kako na domaćem tako i na međunarodnom planu.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel našla se na udaru kritika zbog reakcije na smrt terorističkog vođe Osame bin Ladena u kojoj je izrazila "radost" zbog njegove smrti, što su predstavnici Crkve, ali i kolege iz njezine Kršćansko-demokratske unije (CDU) nazvali "nekršćanskim". "S kršćanskog stajališta zasigurno nije prikladno izražavati radost zbog ciljanog ubojstva i smrti neke osobe", rekla je potpredsjednica demokršćanskoga zastupničkog kluba Ingrid Fischbach, koja je ujedno i članica Središnjeg povjerenstva njemačkih katolika. Angela Merkel je u prvoj reakciji na vijest o ubojstvu Osame bin Ladena u ponedjeljak izrazila "radost" zbog njegove smrti. "Veselim se zbog toga što je pošlo za rukom ubiti Osamu bin Ladena", rekla je u ponedjeljak Merkel. Potpredsjednica Bundestaga, političarka stranke Zelenih i predsjednica Sinode Njemačke protestantske crkve Katrin Goering-Eckard smatra da je pogrešno izažavati veselje zbog nečije smrti bez obzira na to o kome je riječ. "Kao kršćanka, mogu samo reći da nema razloga za slavlje zbog ciljanog smaknuća", rekla je Goering-Eckard.
SUBOTICA - Predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća (HNV) u Srbiji prosvjedovao je zato što gradonačelnik Subotice pri raspodjeli gradskoga novca ne uvažava prijedloge krovnoga tijela hrvatske manjine, proistječe iz prosvjednoga pisma koje u srijedu dostavljeno medijima na hrvatskom jeziku u Vojvodini. "Ovim putem izražavam svoje duboko razočarenje i najoštriji prosvjed zbog gotovo elementarnoga neuvažavanja prijedloga Hrvatskoga nacionalnog vijeća za raspodjelu sredstava koje se odnosi na rad hrvatskih udruga i projekata od značenja za hrvatsku zajednicu", navodi se u pismu Slavena Bačića. Javljajući se na natječaj gradske uprave za financiranje i sufinanciranje projekata u kulturi za tekuću godinu, HNV je dostavio popis 19 hrvatskih udruga koje traže potporu za svoj rad. Za njihove aktivnosti zatraženo je nešto više od 50.000 eura, no grad je za projekte hrvatske zajednice odlučio izdvojiti 10.000 eura manje i pri tome nije se pridržavao prijedloga HNV-a, što za posljedicu ima da gotovo polovica predloženih hrvatskih udruga neće dobiti niti euro financijske potpore. U HNV-u preciziraju kako je mimo njihova prijedloga jednoj udruzi, HKC "Bunjevačko kolo", namijenjeno gotovo tri četvrtine gradske dotacije, zbog čega će ostale dobiti daleko manje iznose od traženoga ili uopće neće dobiti potporu. Predsjednik HNV-a na ovome primjeru zaključuje kako je postala uobičajena praksa da subotička uprava ne uvažava mišljenje i prijedloge vodstva hrvatske manjine, premda je Subotica političko, kulturno i obrazovno središte ove zajednice u Srbiji.
NAIROBI - U utorak su na sjeveru Kenije u napadu naoružane skupine na protivničko pleme koje živi u području prema granici s Etiopijom, ubijeno 38 osoba, prema zadnjim podacima što ih je u srijedu objavila lokalna kenijska uprava. Lokalna kenijska policija u utorak je izvijestila o 18 ubijenih. Napad se dogodio u okolici mjesta Todonyang na krajnjem sjeveru Kenije. "Mjesto na kojemu se dogodio incident vrlo je udaljeno i teško pristupačno, pa su snage sigurnosti tek u utorak navečer uspjele stići onamo, a broj osoba koje su ubili naoružani pripadnici plemena Merile iz Etiopije, u međuvremenu se popeo na 38", izvijestio je guverner lokalne uprave u toj kenijskoj pokrajini Osman Varfa. Žrtve su uglavnom ribari i pastiri iz plemena Turkana. Članovi kenijskog plemena Turkana i etiopskog plemena Merile već godinama se spore oko plodne zemlje u tom gotovo u potpunosti pustinjskom predjelu. Krađa stoke, međusobni napadi i sukobi vrlo su česti, a otegotna okolnost je udaljenost snaga sigurnosti.
DAMASK - Protivnici režima u Siriji "nastavljaju revoluciju" održavajući prosvjede u zemlji, dok vojska i dalje opkoljava nekoliko skupina okupljenih radi prosvjeda. "Nastavit ćemo revoluciju i naše mirne prosvjede po Siriji dok se ne čuju naši zahtjevi za slobodom", objavili su u priopćenju objavljenom u utorak odbori za usklađivanje prosvjeda u nekoliko gradova u zemlji. Radi se o Deri, središtu prosvjeda, i Baniasu, kao i industrijskom gradu Homsu, trećem u zemlji. Prosvjednici osuđuju represiju koju režim provodi više tjedana i nedavna masovna uhićenja među protivnicima režima predsjednika Bašara al-Asada. Najmanje 500 osoba uhićuje se dnevno, piše u priopćenju.