VATIKAN - Papa Benedikt XVI. u nedjelju je u Vatikanu proglasio blaženikom pokojnog papu Ivana Pavla II. pred više od milijun okupljenih hodočasnika te svjetovnih i vjerskih čelnika. Beatifikacijom Ivana Pavla Drugoga, koji je u svojem pontifikatu vidio pad komunizma na istoku Europe, u nedjelju je u Rimu prvi put u povijesti jedan Papa blaženikom proglasio svoga neposrednog prethodnika. U doba marksističke ideologije Ivan Pavao II. kršćanstvu je vratio izvorni lik nade, rekao je Benedikt XVI. koji mu je, rekao je u propovijedi nakon svečanosti beatifikacije, pune 23 godine bio blizak, od 1982. kad ga je pozvao za pročelnika kongregacije za nauk vjere. "Odobravam da se Papa Ivan Pavao II. odsad naziva blaženim i da se može slaviti njegov blagdan svake godine 22. listopada", rekao je Benedikt XVI. pred milijun okupljenih, a lijes s tijelom novoga blaženika krenuo je prema bazilici Sv. Petra, gdje će biti izložen pred glavnim oltarom sve dok ga vjernici budu htjeli obilaziti. Nakon toga, njegovo tijelo neće biti vraćeno u grob u kriptu bazilike nego će biti položeno ispod oltara svetoga Sebastijana, s desne strane bazilike, odmah do Michelangelove skulpture Piete. Nekoliko sekunda poslije proglašenja blaženikom, uz klicanje okupljenog mnoštva otkrivena je golema tapiserija s nasmiješenim Ivanom Pavlom. Rijeka ljudi preplavila je Via della Conciliazione sve do Tibera, više od pola kilometra od Vatikana. Trg svetog Petra bio je ukrašen posterima pokojnog pape s jednom od njegovih najpoznatijih rečenica, "Ne bojte se!". Karol Wojtyla ustoličen je za Papu 22. listopada 1978., i taj će se datum slaviti će se kao spomen-dan blaženoga Ivana Pavla II. Hrvatsku na beatifikaciji predstavlja premijerka Jadranka Kosor, a ondje su među šezdesetak šefova država ili vlada i najviši europski dužnosnici, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy te monarsi iz cijele Europe. U Rim je na beatifikaciju Ivana Pavla II. došlo više od milijun vjernika, među kojima i više tisuća iz Hrvatske. U Vatikanu je i kardinal Josip Bozanić, te niz istaknutih hrvatskih crkvenih dostojanstvenika.
VATIKAN - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor poručila je papi Benediktu XVI., s kojim se nakratko susrela na kraju svečanosti beatifikacije Ivana Pavla Drugoga u Vatikanu, da ga Hrvatska srdačno očekuje. Papa Benedikt XVI. posjetit će Hrvatsku 4. i 5. lipnja. "U Hrvatskoj vas srdačno očekujemo", rekla mu je premijerka. Naglasila je također da je današnja beatifikacija Ivana Pavla Drugoga bila izuzetan događaj za cijeli svijet, a posebno za Hrvatsku, zbog bliske povezanosti pokojnog Pape i Hrvatske koju je posjetio tri puta. Kosor se u Vatikanu kratko susrela i s francuskim premijerom Francoisom Fillonom, s kojim je razgovarala o završetku pregovora Hrvatske i EU-a, a Fillon je iskazao francusku potporu njihovu brzom završetku. Jadranka Kosor predvodila je hrvatsko izaslanstvo na beatifikaciji, a ondje su među šezdesetak šefova država ili vlada bili i najviši europski dužnosnici, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy te monarsi iz cijele Europe. Na Trgu sv. Petra bilo je više od milijun hodočasnika, među kojima i tisuće hrvatskih.
ZAGREB - Praznik rada u nedjelju je u svijetu tradicionalno obilježen radničkim prosvjedima, a najviše se demonstranata, 200 tisuća, okupilo na glavnom trgu u Istanbulu, javljaju agencije. Prosvjednici na istanbulskom trgu Taksimu zahtijevali su više radnih mjesta, bolje radne uvjete i veće plaće. Bio je to najveći skup na Taksimu od 1977. godine, kada je u stampedu nakon prvosvibanjskog prosvjeda poginulo 34 ljudi. Sindikatima je tek lani dopušten povratak na trg. Okupljanje nadziru tisuće policajaca. Nekoliko tisuća ljudi okupilo se na prvosvibanjskim povorkama u Lisabonu i Ateni, glavnim gradovima zemalja koje su teško pogođene ekonomskom krizom i građani su prosvjedovali protiv strogih mjera štednje za izlazak iz krize. U Rusiji je održano nekoliko velikih okupljanja, a najmasovnije je bio u Vladivostoku s 50 tisuća ljudi na ulicama. No tamo se više izražavala potpora kremaljskom režimu nego što se prosvjedovalo. Tisuće ljudi Praznik rada obilježile su i u Berlinu, Zuerichu, francuskim i belgijskim gradovima. Sva okupljanja protekla su uglavnom mirno, ali uz veliku policijsku nazočnost. Najveći skup u Aziji održan je u južnokorejskom glavnom gradu Seulu gdje se okupilo 50 tisuća ljudi, tražeći veću sigurnost radnih mjesta i veće plaće. Tisuće ljudi marširale su također na Tajvanu, Hong Kongu i na Filipinima.