Udruga u priopćenju navodi kako slavi "50 godina svojih ekoloških dostignuća te upozorava da će spašavanje planeta u sljedećih pola stoljeća zahtijevati izniman angažman vlada i poslovnog svijeta te velik doprinos lokalnih zajednica i potrošača".
"U pedeset godina od osnivanja uspjeli smo zaštititi više od milijardu hektara prirodnih staništa, vratiti više vrsta s ruba izumiranja i uvažiti sheme, poput Marine Stewardship Council (MSC), koje ribarstvo čine održivim", navodi WWF. No, ističe, "kombinacija klimatskih promjena i ubrzavanje gubitka biološke raznolikosti još može umanjiti te dobitke, što zahtijeva dodatna nastojanja ljudi koji se bave zaštitom prirode".
"Nevjerojatno smo ponosni na ono što smo do sada postigli, ali svijet se mijenja i zato se mora mijenjati i WWF kako bi mogao rješavati još zahtjevnije prijetnje našem okolišu", rekao je generalni direktor WWF-a Jim Leape. Istaknuo je da je od male skupine predanih ljubitelja prirode WWF izrastao u jednu od najvećih i najuglednijih nezavisnih udruga za očuvanje prirode, koju podupire pet milijuna ljudi i koja je aktivna u više od 100 zemalja na pet kontinenata. WWF i dalje najviše radi s partnerima u institucijama i nevladinim udrugama, no sve se više obraća i poslovnim subjektima kako bi poboljšali politiku zaštite okoliša u korporativnom sektoru, rekao je.
Istaknuo je kako su osobito zahvalni svim pojedincima, vladama, nevladinim udrugama i poslovnim ljudima koji su ih poduprli i pomogli im slijediti cilj. "Naš uspjeh je i njihov", kazao je.
"Danas slavimo, ali brzo se moramo vratiti našem poslu i stvaranju svijeta u kojemu ljudi žive u harmoniji s prirodom", kazala je predsjednica WWF-a Yolanda Kakabadse.
Dok se katastrofalne posljedice klimatskih promjena još mogu izbjeći, znanstvenici upozoravaju da se emisije stakleničkih plinova i dalje povećavaju, da se deset najtoplijih godina dogodilo od 1990. te da se količina arktičkog leda smanjila na najniže razine u povijesti mjerenja. U međuvremenu, gubitak biološke raznolikosti se ubrzava. WWF-ov izvještaj o živućem planetu više desetljeća mjeri stanje biološke raznolikosti našeg planeta te upozorava na globalni pad biološke raznolikosti od gotovo 30 posto između 1970. i 2007. godine. WWF je pokrenuo i "Sat za planet Zemlju", najveću svjetsku dobrotvornu akciju protiv uništavanja prirode, ujedinjujući stotine milijuna ljudi diljem svijeta. U toj je akciji s više od 20 gradova ove godine sudjelovala i Hrvatska.
U Hrvatskoj već desetak godina djeluje WWF-ov mediteranski program koji znatno pridonosi očuvanju biološke raznolikosti Hrvatske kao dijela Mediterana i Dunavsko-karpatske ekoregije. Taj je program WWF osnovao radi očuvanja i održivog upravljanja šumskim, morskim i slatkovodnim ekosustavima na Mediteranu.