ZAGREB - Bugarski premijer Bojko Borisov podupro je u srijedu u Zagrebu nastojanja hrvatske vlade da u lipnju završi pristupne pregovore s EU-om i poručio da će bugarski parlament biti među prvima koji će ratificirati ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji. "Naša vlada, koja je dužna sačuvati ono što su stvorili bugarski carevi u prošlosti, bit će prva ili među prvima koja će ratificirati i dati podršku Hrvatskoj kao članici EU-a", rekao je Borisov na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerkom Jadrankom Kosor. Premijerka Kosor, koja je rekla da Borisov stiže u Zagreb u izrazito važnom trenutku, istaknula je da je od bugarskog premijera dobila "punu, stvarnu i prijateljsku" potporu za završetak pregovora do kraja lipnja. "Najviše smo razgovarali o tome što vlada čini za zatvaranje poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava), kako bi ga zajedno s poglavljem 8 (Tržišno natjecanje) vezanim za brodogradilišta što prije zatvorili", rekla je Kosor ističući da pregovore želi završiti u lipnju, kada će se obilježiti 20. obljetnica neovisnosti. Premijerka je na pitanje novinara demantirala da će Bruxelles Zagrebu, ako završi pregovore u lipnju, uvesti monitoring i istaknula da će Hrvatska nastaviti s reformama i nakon što uđe u Uniju. Podsjetivši da su Zagreb nedavno posjetili predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Štefan Fuele, Kosor je rekla da "nigdje, ni u jednom razgovoru nije bilo riječi o tome". "U trenutku kada završimo pregovore i dalje, nastavit ćemo puno, čvrsto i predano raditi jer do potpisivanja Pristupnog ugovora treba dokazivati ne samo Komisiji i članicama, nego i zbog nas da zakone treba provesti", rekla je Kosor izdvojivši kao primjer Zakon o spriječavanju sukoba interesa. Europski povjerenik Fuele rekao je prošloga tjedna nakon međuvladine konferencije o pristupanju u Bruxellesu da Komisija ne namjerava predložiti uvođenje mehanizma za verifikaciju i nadzor kakav je uveden za Bugarsku i Rumunjsku. Umjesto toga Komisija će nastaviti s monitoringom i nakon potpisivanja Pristupnog ugovora, koji će trajati sve do kraja procesa ratifikacije, odnosno do samog ulaska u članstvo u EU-u, rekao je Fuele. "Ja mislim da Hrvatskoj nije potreban monitoring. Kada Bruxelles bude razmatrao to pitanje ja ću to jasno reći", kazao je Borisov, premijer Bugarske kojoj je EU nakon ulaska uvela verifikacijski mehanizam kako bi i dalje pravila napredak na području pravosuđa. Kosor je na novinarski upit također opovrgnula medijske napise da Bruxelles zamjera hrvatskoj vladi reakcije na haaške presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. "To odlučno demantiram. To nije istina. Ni u jednom našem razgovoru nije ni na koji način implicirano ovo o čemu govorite", istaknula je Kosor, dodajući da nema niti je bilo prigovora iz EU-a na bilo čije ponašanje u vezi s presudom generalima. Najavila je da u Zagreb uskoro stiže glavni haaški tužitelj Serge Brammertz za kojeg je rekla da "sasvim sigurno ne spada u one koji bi nam poruke slali putem medija".
ZAGREB - Predsjednik nizozemskog Senata, koji se u srijedu u Zagrebu sastao s najvišim hrvatskim dužnosnicima, izjavio je da je za Hrvatsku jako važno da postane članica Europske unije te da članstvo u toj zajednici predstavlja najbolje ulaganje za stabilnost i prosperitet regije. "Uoči završetka pristupnih pregovora rekao bih da je za vašu zemlju jako važno da postane članica zajednice vrijednosti....članstvo u EU najbolje je ulaganje za stabilnost i prosperitet regije", kazao je Rene van der Linden nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem. Također je kazao da je ta "zajednica vrijednosti" i jamstvo da se sukobi iz nedavne prošlosti na ovim prostorima više nikada ne dogode. Bebić je kazao da je sa svojim gostom razgovarao i o aktualnom trenutku u zemlji te mu prenio mišljenje da bi "odugovlačenje pregovora moglo imati negativni utjecaj u hrvatskoj javnosti". U izjavi za novinare nakon susreta, van der Linden je kazao da je nizozemski Senat "izrazito europski orjentiran" i podupire proširenje Unije, poručujući Hrvatskoj da može računati da je Senat "strog i nepopustljiv kada je riječ o provedbi kriterija, ali će biti pošten kada je riječ o političkoj ocjeni". Osvrnuvši se na završetak hrvatskih pristupnih pregovora, ocijenio je da je, što se tiče poglavlja 23, "provedba vladavine zakona daleko najvažnija stvar za građane". Posebice je istaknuo pitanje borbe protiv korupcije i pitanje izbjeglica. U razgovorima s potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovićem van der Linden je istaknuo svoj prijateljski odnos prema Hrvatskoj te dao potporu što skorijem dovršetku pregovora i ulasku Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
BEOGRAD - Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik tog tužiteljstva Bruno Vekarić izjavio je u srijedu kako je tužiteljstvo, nakon nedavne izjave danskog vojnika o stradanju civila u Dvoru na Uni, pokrenulo istragu vezanu uz taj zločin. Vekarić je, gostujući na televiziji B92, kazao kako je tužiteljstvo o tom događaju "otvorilo predmet". ''Čuli smo se s DORH-om (hrvatskim državnim odvjetništvom), oni se isto zanimaju za određene stvari, imamo li mi nešto na tu temu ili ne, i sada ćemo zajedno, svatko sa svoje strane, pokušati doći do odgovornih za ove zločine'', naveo je Vekarić. Zamjenik srbijanskog tužitelja istaknuo je kako se postavlja pitanje zbog čega je danski vojnik, koji je ovih dana u danskim medijima svjedočio o zločinu u Dvoru čekao do danas da o tome progovori. On je dodao kako misli da je upravo nedavna presuda hrvatskim generalima ''otvorila Pandorinu kutiju i prodrmala ljude'' da počnu govoriti o zločinima. Danska televizija BT objavila je u nedjelju prilog u kojemu danski vojnik svjedoči o tome kako danski vojnici u sastavu UN-a, stacionirani u Hrvatskoj, 1995. nisu reagirali kada je veći broj ljudi "u maskirnim uniformama", pred njihovim očima ubio devet hendikepiranih osoba koji su se skrili od rata u školi u Dvoru na Uni. Ni u tekstu ni u video prilogu danske televizije ne govori se o tome tko su počinitelji zločina. Županijsko državno odvjetništvo u Sisku izvijestilo je u srijedu da policija po zahtjevu državnog odvjetništva provodi istragu teškog ratnog zločina u Dvoru 1995., ali da se još ne zna identitet počinitelja koji su tad ubili bračni par i deset mentalno oboljelih osoba. Odjel kriminalističke policije Policijske uprave sisačko-moslavačke je dostavio Županijskom državnom odvjetništvu izvješće (6. rujna 2006.) o kaznenom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, kad su nepoznate osobe, a prema saznanjima radilo bi se o pripadnicima paravojnih formacija tzv. SAO krajine, prilikom povlačenja iz Dvora 8. kolovoza 1995. osim bračnog para, ubili i desetero mentalno bolesnih osoba, smještenih u prostorijama Osnovne škole u Dvoru, a koje su prethodno dovezene iz Petrinje, kaže se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama DORH-a. Vekarić je, govoreći o predmetu vezanom uz sabirne centre i logore u Srbiji, ponovio kako je taj predmet već dvije i pol godine u pretkaznenom postupku, da se na njemu radi vrlo temeljno te da je puno informacija razmijenjeno s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske (DORH). Upitan u čemu je razlika između upotrebe izraza ''sabirni centar'' i ''logor'', objasnio je kako je, po njegovu mišljenju, u pitanju razlika u pristupu te da se na izrazima inzistira jer će se i jedna i druga strana pokušati pred Međunarodnim sudom pravde baviti tom temom. ''To da je postojalo tako nešto uopće nije sporno, nego je sporno tko je odgovoran za ono što se događalo tim ljudima unutra. E, to mi istražujemo'', kazao je Vekarić.
KABUL - Šestorica vojnika NATO-ovih snaga u Afganistanu (ISAF) ubijena su u srijedu u pucnjavi na vojnom aerodromu u Kabulu, priopćile su međunarodne snage, ne navodeći nacionalnost žrtava. Glasnogovornik ISAF-a potvrdio je za agenciju France Presse da je riječ o pucnjavi iz vatrenog oružja kasno prijepodne u središtu za obuku afganistanskih zračnih snaga na vojnom aerodromu u Kabulu. "Šestorica vojnika su ubijena u napadu" u Kabulu, priopćila je koalicija ne navodeći nacionalnost žrtava. Afganistanski ministar obrane rekao je da se napad dogodio nakon svađe između afganistanskog i stranog vojnika. Ministar nije naveo broj žrtava i odbacio je mogućnost napada pobunjenika. Talibani su pak rekli da je njihov borac, "zaposlen" u bazi, izveo bombaški napad.
ZAGREB - Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji su razmiješteni u sklopu međunarodnih snaga u Kabulu, nisu sudjelovali u dvama incidentima koji su se u srijedu dogodila u zračnoj lucu u Kabulu i nisu bili u neposrednoj opasnosti, priopćeno je iz Ministarstva obrane (MORH). Na širem području oko međunarodne zračne luke u Kabulu (KAIA) i u samoj zračnoj luci u srijedu u prijepodnevnim satima po hrvatskom vremenu zabilježena su dva veća oružana incidenta u kojima je ukupno poginulo osam osoba - šest pripadnika snaga ISAF-a, jedan pripadnik Afganistanske narodne armije (ANA) te jedan civil, dok je istodobno ranjeno devet pripadnika ANA-e. Pripadnici Oružanih snaga RH – njih ukupno 12 (deset članova helikopterskog mentorskog tima i dva člana stožernog osoblja) koji su razmješteni u Kabulu na lokaciji zračne luke KAIA su dobro, nisu sudjelovali u navedenim događajima i nisu bili u neposrednoj opasnosti, ističe MORH. Prema trenutno dostupnim informacijama, u prvom incidentu koji je zabilježen u srijedu, grupa pobunjenika je napala pripadnike snaga ISAF-a i ANA-e na području šireg prstena oko aerodromu KAIA, pri čemu je poginulo šest pripadnika ISAF-a i jedan civil, a pet pripadnika ANA-e je ranjeno. U drugom incidentu koji se dogodio u samoj zračnoj luci KAIA u međusobnom sukobu i obračunu pripadnika ANA-e, pripadnik zrakoplovstva ANA-e ubio je jednog, a ranio četvoricu svojih kolega.
BEOGRAD - Odjel za ratne zločine srbijanskog prizivnog suda potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Vukovaru 1991. godine, Stanko Vujanović pred Vijećem za ratne zločine višeg suda u Beogradu u studenom 2010. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina, pripćeno je u srijedu iz srbijanskog prizivnog suda. Prizivni sud utvrdio je da prvostupanjskom presudom, kao i postupkom koji joj je prethodio, nisu učinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, niti je na štetu okrivljenog povrijeđen kazneni zakon. ''Također, prvostupanjski sud, odlučujući o vrsti i visini kazne koju okrivljenom treba izreći, imao je u vidu sve okolnosti koje su od utjecaja na odmjeravanje kazne, koje razloge prihvaća i prizivni sud, jer nalazi da je takva kazna razmjerna stupnju krivnje okrivljenog i težini posljedica'', zaključuje se u priopćenju. Bivši zamjenik zapovjednika Teritorijalne obrane (TO) Vukovara Stanko Vujanović 1. studenog 2010. je pred Vijećem za ratne zločine višeg suda u Beogradu osuđen na devetogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva četiriju i ranjavanja jedne osobe rujna 1991. u podrumu kuće obitelji Sever u Vukovaru. U obrazloženju presude navedeno je kako je Vujanović (49) kriv jer je 14. rujna 1991. počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva kada je zajedno s nepoznatim naoružanim muškarcem ubio Ivana Severa i Adama Luketića, dok su Ruža Luketić i Marija Kotreba podlegle ozljedama od eksplozije bombi koju je bacila ta nepoznata osoba. Tom prilikom lakše tjelesne ozljede zadobila je Blaženka Sever, koja je nakon izricanja presude Vujanoviću upućena da u parničnom postupku može tražiti odštetu. Vujanoviću je uzeta u obzir ranija presuda od 20 godina zatvora za zločin na Ovčari tako da će služiti jedinstvenu kaznu u trajanju od 20 godina.
SARAJEVO - Okružno tužiteljstvo u Doboju podiglo je optužnicu za ratne zločine protiv bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Ante Štuca (46) za kojega se u priopćenju navodi da je iz Osijeka. Na internetskoj stranici tog tužiteljstva objavljeno je priopćenje u kojemu stoji da je Štuc kao pripadnik HVO u razdoblju od svibnja do lipnja 1992. godine na području Bosanskog Broda sudjelovao u zlostavljanju civilnih zarobljenika srpske nacionalnosti. Navodne zločine, kako stoji u potvrđenoj optužnici, Štuc je počinio zajedno s drugim pripadnicima postrojbe vojne policije HVO kojoj je pripadao, a u objašnjenju je naveden niz pojedinačnih slučajeva fizičkog i psihičkog zlostavljanja srpskih civila koji su bili zatočeni na nogometnom stadionu i u policijskoj postaji u Bosanskom Brodu.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama imenovat će direktora CIA-e Leona Panettu za ministra obrane, a za čelnika američke središnje obavještajne službe generala Davida Petraeusa, sadašnjeg zapovjednika međunarodnih snaga u Afganistanu, rekli su u srijedu američki dužnosnici. Predsjednik Barack Obama također će iskusnog diplomatu Ryana Crockera imenovati sljedećim američkim veleposlanikom u Afganistanu. Jedan američki dužnosnik rekao je kako će Panettino imenovanje biti objavljeno krajem tjedna. Sva ova imenovanja trebat će potvrdu Senata. Robert Gates, trenutni šef Pentagona i nekadašnji šef CIA-e, dao je do znanja da ove godine namjerava odstupiti s položaja ministra obrane. Panetta, koji će imati 73 godine u lipnju, je dugogodišnji značajni pripadnik Demokratske stranke koji bi mogao biti bliži demokratu Obami nego što je to Gates kojega je imenovao još bivši predsjednik George W. Bush. Petraeus (58) je popularan general kojega se smatra zaslužnim za izvlačenje Iraka s ruba građanskog rata nakon američkog napada 2003. prije nego što je preuzeo zapovjedništvo američkih i NATO-ovih snaga u Afganistanu.
SARAJEVO - Odluka o raspisivanju referenduma u entitetu Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini objavljena je u srijedu u listu "Službeni glasnik RS" čime je ispunjen i posljednji formalni uvjet za provedbu tog čina koji su predstavnici međunarodne zajednice u BiH već ocijenili kao opasno ugrožavanje provedbe Daytonskog sporazuma. Direktor "Službenoga glasnika RS" Proko Dragosavljević objasnio je lokalnim medijima kako odluka o provedbi referenduma postaje pravomoćna osam dana po objavljivanju. Sam referendum trebao bi se održati u tjednu nakon 45 dana po objavljivanju odluke, dakle u prvoj polovici lipnja. Prema zaključcima koje je 13. travnja usvojio parlament RS građani tog entiteta trebali bi odgovoriti na pitanje "podupiru li zakone koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH a posebice one o Sudu i Tužiteljstvu BiH kao i njihovo protuustavno prihvaćanje u Parlamentu BiH". Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko upozorio je kako provedba referenduma neće biti dopuštena jer je protivna odredbama Daytonskog sporazuma pa se očekuje kako će on posegnuti za svojim širokim ovlastima i poništiti odluku u njegovu raspisivanju. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović također je kazao kako referendum "ne smatra dobrom idejom". "Odgovor na pitanje o referendumu u Republici Srpskoj je jasan: u BiH velike i važne odluke treba donijeti samo konsenzusom sva tri naroda, oba entiteta. Zato referendum ne držim dobrom idejom", stoji u pisanoj izjavi predsjednika Josipovića objavljenoj u utorak kao odgovor predsjedniku Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatku Lagumdžiji koji ga je javno pozvao da se očituje o najavljenom referendumu.
ALŽIR - Zračni udari NATO-a sinoć su prisilili na povlačenje snage odane libijskoj vladi iz jednog od njihovih uporišta u Misrati na zapadu Libije, a u srijedu su se nastavili zračni napadi na lučki dio, kazao je glasnogovornik pobunjenika za agenciju Reuters. Snage odane libijskom vođi Moameru Gadafiju povukle su se iz lučkog dijela gdje su bile smještene jučer nakon zračnih udara NATO-a. U udarima je uništeno 37 vojnih vozila", kazao je glasnogovornik koji se naziva Reda. "Gadafijeve snage ovog su jutra nastavile bombardirati područje oko 10 kilometara sjeverno od grada... Bombardiranje još traje, koriste rakete Grad... Zrakoplovi nadlijeću predgrađa Misrate, no ne čujem eksplozije", kazao je. Kampanja bombardiranja u Libiji ušla je u šesti tjedan, ali unatoč proširenju napora NATO-a malo je znakova odlučujućih vojnih pomaka koji bi donijeli brzi kraj rata. Glasnogovornik pobunjenika u Misrati je u utorak rekao da su se snage lojalne Gadafiju povukle u rubne dijelove grada.
PEKING - Kineska policija zaplijenila je više od 26 tona mlijeka u prahu zagađenog melaminom, tri godine nakon što je od mlijeka zagađenog tom industrijskom kemikalijom umrlo šestero djece, a nekoliko tisuća ljudi je oboljelo, izvijestili su u srijedu državni mediji. Tvrtka Chongqin kupila je u travnju po vrlo niskoj cijeni mlijeko u prahu od kompanije iz južne regije Guangxi koja je pak mlijeko kupila od tvrtke u Unutrašnjoj Mongoliji, prenosi službena agencija Xinxua. U vezi s novim slučajem opasnog zagađenja mlijeka policija je uhitila rukovoditelje triju tvrtki. Melamin je industrijska kemikalija koja se dodaje razrijeđenom mlijeku ili mlijeku loše kvalitete kako bi se zavarali inspektori koji provjeravaju razinu bjelančevina. Industrija hrane u Kini pogođena je brojnim skandalima s otrovnim i nezdravim namirnicama, zbog čega je ozbiljno uzdrmano povjerenje potrošača.
BUDIMPEŠTA - Četiri osobe su ranjene u sukobu milicije krajnje desnice i Roma u noći između utorka i srijede u Gyongyoespati, mađarskom selu gdje milicije od početka ožujka vode operacije zastrašivanja, navela je policija. "Iz još nepoznatih razloga izbila je svađa između članova milicije Vedero i skupine Roma u selu Gyoengyoespata i četiri su osobe ranjene, od kojih jedna teško. Nekoliko ljudi je privedeno", navela je u srijedu mjesna policija i precizirala da se stanje smirilo. Prema podacima mađarske novinske agencija MTI, svađa je počela nakon što su pripadnici Vedera bacili kamenje na kuću Roma i napali jednog mladića, na što su im Romi oštro odvratili. Početkom ožujka je nekoliko pripadnika milicije krajnje desnice krenulo u ophodnje sa svrhom " ponovog uvođenja reda". Vlasti su srednjim travnja zabranile te ophodnje.
MOSKVA - Rusija, najveći svjetski proizvođač nafte, suočava se s nestašicama goriva koje bi mogle biti sve teže nakon naredbe premijera Vladimira Putina naftnim kompanijama da stave pod kontrolu cijene benzina na domaćem tržištu što je dovelo do odluke tih kompanija da povećaju izvoz. Putin je u veljači od naftnih kompanija zatražio da obuzdaju cijene benzina i nakon toga pada isporuka benzina domaćem tržištu što je prošlog vikenda dovelo do nestašice goriva na gotovo svim privatnim benzinskim postajama u regiji Altaju. Ukoliko se nestašice prošire po zemlji mogle bi naštetiti Putinovoj popularnosti jer kao šef vlade snosi izravnu odgovornost za ekonomsku politiku, a time bi mogle naštetiti i njegovim ambicijama na predstojećim predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati sljedećeg ožujka. Rusija je u prvom kvartalu 2011. izvezla željeznicom dva milijuna tona nafte što je 40 posto više nego u istom razdoblju 2010. Isporuke na domaćem tržištu pale su šest posto u istom razdoblju - na 5,7 milijuna tona, dok je proizvodnja ostala ista. Benzin na području Moskve stoji oko 4,5 kune po litri, a u udaljenijim područjima Rusije benzin je i nešto skuplji.