Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,32 posto, na 2.223 boda, a Crobex10 0,28 posto na 1.246 bodova.
Promet je dosegnuo oko 10 milijuna kuna, i bio je otprilike na razini kao i jučer u ovo doba.
„Slično kao i jučer, pozitivno raspoloženje na inozemnim tržištima prolazi gotovo nezamijećeno na domaćem tržištu kapitala. Za prošlotjedni povratak Crobexa iznad 2.200 bodova ponajviše je zaslužna dionica Ine, čija cijena posljednjih dana probija nove rekordne razine, dok ostatak tržišta uglavnom stagnira“, kaže Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Investa.
Kako dodaje, za nove smjernice očekuje se sutrašnja objava financijskih izvješća velikih domaćih kompanija – HT-a, Ericssona i Atlantic grupe.
Najlikvidnija je zasad dionica HT-a, s ostvarenih 4,9 milijuna kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,67 posto, na 286,99 kuna.
Milijunski promet ostvaren je još i dionicom Ine, i to 2,2 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 2,3 posto, na 4.150 kuna, a tijekom trgovanja dosegnula je i novu rekordnu razinu od 4.210 kuna.
Od većih cjenovnih oscilacija izdvaja se skok cijene dionice Kaštelanskih staklenika za 7,6 posto, na 4.000 kuna.
Istodobno, na europskim je burzama nastavljeno pozitivno raspoloženje, i to zahvaljujući dobrim poslovnim izvješćima niza kompanija, među kojima Ericssona i Renaulta.
Frankfurtski DAX u plusu je 0,6 posto, pariški CAC 0,5 posto, dok londonski Ftse stagnira.
Laća ističe kako su se svjetske burze sada već gotovo u potpunosti oporavile od gubitaka izazvanih financijskom krizom u SAD-u.
„Investitori koji su na vrhuncu tržišta u 2007. godini kupovali dionice sadržane u S&P 500 indeksu, sada su na gubitku tek 4,2 posto, uz uvjet da su reinvestirali dividendu. Oni, pak, koji su ulagali u dionice kompanija manje tržišne kapitalizacije sadržane u Russell 2000 indeksu, gotovo da su nadoknadili sve gubitke“, navodi Laća.
No, tržišni sudionici pomalo su na oprezu pred današnju objavu izvješća s redovitog zasjedanja Vijeća za operacije na otvorenom tržištu američke središnje banke i uoči novinske konferencije predsjednika Feda Bena Bernankea.
„Očekuje se da će Fed objaviti kako više neće produljivati program kvantitativnog popuštanja, nakon što istekne njegov rok primjene krajem lipnja. S posebnom pozornošću, pak, pratit će se priopćenje Feda te hoće li sadržavati izraz 'produljeno vremensko razdoblje' kad govori o labavoj monetarnoj politici. Po anketi Bloomberga, od 44 ispitana ekonomista njih 33 smatra da tog izraza neće biti do kraja 2011. godine, što bi investitorima bio signal da će za otprilike 6 mjeseci kamatne stope u SAD-u početi rasti“, navodi Laća.
U međuvremenu, na europskom tržištu obveznica prinos na grčke 2-godišnje državne obveznice dosegnuo je rekordnih 25 posto.
„Nakon jučerašnjih podataka Europske komisije o većem od očekivanja proračunskom deficitu Grčke, ovakav skok prinosa na obveznice govori nam da investitori smatraju izvjesnim da će uskoro doći do restrukturiranja grčkog javnog duga“, ističe Laća.