FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Duboki tragovi pape Ivana Pavla II. u Crkvi u Hrvata

ZAGREB, 27. travnja 2011. (Hina) - Papa Ivan Pavao II. tijekom svojeg pontifikata ostavio je dubok trag u Crkvi u Hrvata - pohodio je tri puta Hrvatsku i dva puta BiH te proglasio dva sveca: Leopolda Mandića i Marka Križevčanina te troje blaženika: Alojzija Stepinca, Mariju Propetog Petković i Ivana Merza.

Karol Jozef Wojtyla rodio se u poljskim Wadowicama 18. svibnja 1920. Krakowski nadbiskup postao je 1963., kardinal 1967., a za papu je izabran 28. lipnja 1978., kad uzima ime Ivan Pavao II. i postaje 263. nasljednik prvog pape sv. Petra. Bio je prvi papa koji nije Talijan od 1522. i s 58 godina najmlađi papa u 20. stoljeću. Umro je 2. travnja 2005. u Vatikanu.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Leopolda Bogdana Mandića (Herceg Novi, 1886. - Padova 1942.) svetim 16. listopada 1983. na Trgu sv. Petra u Rimu. Crkva spomendan na sv. Leopolda Mandića slavi 12. svibnja. Većinu života proveo je kao svećenik u kapucinskom redu u Padovi kao ispovjednik. Brojna su čudesna ozdravljenja i djela koja su se dogodila po njegovu zagovoru.

Marka Križevčanina (Križevci, 1580. - Košice, 1619.), mučenika za istinu, papa Ivan Pavao II. proglasio je svetim u Košicama 2. srpnja 1995., i još dvojicu isusovaca, koji su mučeni i ubijeni pošto su ih kalvini optužili da su podmetnuli požar u tome slovačkom gradu. Marko Križevčanin bio je pitomac poznatog kolegija "Germanicum-Hungaricum" i student na Papinskom sveučilištu "Gregoriani" od 1611. do 1615. Na "Germanicumu" svojom rukom upisao je ime - Marcus Crisinus - Croata.

Vrlo su bogati i uzajamnim naklonostima označeni mnogovrsni oblici povezanosti pape Ivana Pavla II. i Crkve u Hrvata pa se nikako ne mogu svesti na uobičajene odnose Crkve u nekom narodu i vrhovnog poglavara. Ivan Pvao II. ulazi u povijest Crkve u Hrvatskoj i po osnivanju samostalne Hrvatske biskupske konferencije i četiriju novih biskupija, među kojima Vojne biskupije.

Početci povezanosti Ivana Pavla II. i predstavnika Crkve u Hrvata sežu u vrijeme zasjedanja Drugoga vatikanskog koncila, na kojem je sudjelovao najprije kao vikar, a zatim kao krakovski nadbiskup. Prvo veliko hrvatsko hodočašće primio je papa Ivan Pavao II. 30. travnja 1979. u vrijeme obilježavanja Branimirove godine u sklopu obilježavanja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Tada je na grobu sv. Petra na hrvatskom jeziku služio misu i održao govor.

Od proglašenja samostalnosti Hrvatske i Slovenije, 25. lipnja 1991., kad je JNA bila već započela rat u Sloveniji, papa Ivan Pavao II. od predsjednika jugoslavenske vlade Ante Markovića zahtijevao je da se obustavi upotreba sile. Papa je stalno pozivao na mir i mirno rješenje sukoba, apelirao na međunarodnu zajednicu, izražavao suosjećanje u boli svih koji trpe zbog nasilja, ali upozoravao i na Osmo načelo Zaključne helsinške listine "o jednakosti prava i o samoodređenju naroda". Dok je Papa pozivao na molitvu i mir, diplomacija Svete Stolice 13. siječnja 1992. službeno je objavila odluku o priznanju Republike Hrvatske.

Papa Ivan Pavao II. posjetio je prvi put Hrvatsku još u ratu 10. i 11. rujna 1994., kad se gotovo milijun vjernika okupilo na zagrebačkom hipodromu, a Papa pozvao na zajedništvo, opraštanje i promicanje kulture mira. Povod za to prvo hodočašće bila je 900. obljetnica osnutka Zagrebačke nadbiskupije.

Za drugog hodočašća Hrvatskoj pod geslom "Bit ćete mi svjedoci", od 2. do 4. listopada 1998., kad je posjetio Zagreb, Split koji je slavio 1700. obljetnicu grada te Solin, papa Ivan Pavao II. proglasio je 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici blaženim mučenika za istinu i jedinstvo Crkve zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca (Brezarić kod Krašića, 1898. - Krašić, 1960.).

"U osobi se novog blaženika spaja cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovog stoljeća", rekao je Ivan Pavao II. u prigodi Stepinčeve beatifikacije.

Dosljedan u svom rodoljublju, ali nadasve vjeran pastirskom poslanju, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac je osuđivao javno i neustrašivo rasna, ideološka i politička progonstva. Odmah nakon donošenja rasističkih zakona, u travnju 1941., uputio je oštar prosvjed vlastima. Spašavao je progonjene Židove, Srbe, Cigane, Slovence, Poljake i Hrvate komuniste. Nakon Drugoga svjetskog rata Tito je od njega tražio uspostavu "narodne Crkve", neovisnu od Svete Stolice, što je za njega značilo dirnuti u srce katoličkog jedinstva. Nakon medijskih napada uhićen je te 11. listopada 1946. osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada. U lepoglavskom zatvoru bio je zatočen do početka prosinca 1951., a onda je stavljen u kućni pritvor u Krašiću, gdje je ostao do smrti.

Papa je treći put došao u Hrvatsku od 5. do 9. lipnja 2003. To je istodobno bilo njegovo 100. apostolsko putovanje. Na Krku je nakon slijetanja zrakoplova rekao da s posebnom radošću stupa "na drago hrvatsko tlo". Tada je Europu još jednom podsjetio na ono što se zna - da je Hrvatska oduvijek Europa. U sklopu trećega pastoralnog pohoda Hrvatskoj pohodio je Đakovo i Osijek, Rijeku, Zadar i Dubrovnik, gdje je 6. lipnja u Gružu beatificirao Mariju Propetog Isusa Petković (Blato na Korčuli, 10. prosinca 1892.- Rim, 9. srpnja 1966.), utemeljiteljicu družbe Kćeri milosrđa, koja je od malena iskazivala sklonost prema pobožnosti i milosrđu, a u sklopu rada u redovničkim zajednicama posebno pomagala siromašnima i prezrenima.

Kao neumorni svjetski nositelj nade Sveti Otac posebno se zauzimao za BiH od njezina odcjepljenja i osamostaljenja. Svoje prvo putovanje u glavni grad BiH, Sarajevo, ostvario je 12. i 13. travnja 1997. U sarajevskoj katedrali, slaveći večernju, u nagovoru je, među ostalim, rekao: "Glasno i jasno valja reći: Nikad više rata! Potrebno je priznati prednost etičkih, moralnih i duhovnih vrijednosti te pritom braniti pravo svakog čovjeka da živi u miru i slozi i osuđivati svaki oblik nesnošljivosti i proganjanja što svoje korijene ima u ideologijama koje gaze osobu i njezino nepovrjedivo dostojanstvo."

Za drugoga pastirskog pohoda BiH papa Ivan Pavao II. pohodio je Banju Luku, gdje je 22. lipnja 2003. proglasio blaženim Ivana Merza (Banja Luka, 16. prosinca 1896. - Zagreb, 10. svibnja 1928.), poznata po apostolskom radu među mladeži, prvo u Hrvatskome katoličkom omladinskom savezu, a zatim u Hrvatskom orlovskom savezu.

Papa Ivan Pavao II. na deset je konzistorija imenovao 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je 1338 blaženika i 482 sveca.

Šibenčanin Nikola Tavelić (oko 1340.-1391.) prvi je hrvatski svetac kojeg je papa Pavao VI. proglasio svetim 1970.

Prvi hrvatski blaženik, Trogiranin August Kažotić (1260.-1323.), beatificiran je 1702.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙