Postoje glasine da će do restrukturiranja grčkog duga doći već tijekom uskrsnog vikenda, iako analitičari Goldman Sachsa kažu da je sljedeća godina više vjerojatna.
Bankarski div Citigroup je zanijekao krivnju oko e-maila koji je navodno poslao jedan o njegovih londonskih brokera, u kojem sugerira da bi Grčka mogla biti prisiljena restrukturirati nacionalni dug već tijekom Uskrsa, izvijestio je financijski portal RTTNews.
Grčka je u u četvrtak objavila da je pokrenula istragu oko tog pitanja, te zatražila pomoć Interpola, kako bi se ispitao londonski broker koji je navodno poslao e-mail. Grčko ministarstvo financija je glasine o restrukturiranju nazvalo "neozbiljnim i smiješnim".
No, tržište je reagiralo drugačije, pa je ovoga tjedna godišnji trošak osiguranja 10 milijuna dolara grčkog duga premašio 1,4 milijuna dolara, a prinos na 10-godišnje grčke obveznice povećan je na 15 posto. Rasponi kamata na kredite postigli su nove rekorde u Irskoj i Portugalu.
Bijeg ulagača iz Grčke, Irske i Portugala stvara egzistencijalni problem za eurozonu. Europska unija provela je posljednju godinu spašavajući te oslabljene države i njihove banke, bez rješavanja problema produktivnosti koji pogađa te zemlje.
"Mi se upravo sada nadvirujemo nad ponorom", kazao je Scott Minerd, glavni investicijski menadžer u financijskoj tvrtki Guggenheim Partners. On se kladi da će euro pasti s nedavne razine od 1,46 USD, prema paritetu s dolarom ili čak ispod toga, kada investitori napokon shvate razmjere problema Europe: "Jednostavno nema izlaza, kada počnete zbrajati sve brojeve", kazao je.
Nesretna matematika počinje s bankama, koje su u Europi politički moćne, ali financijski slabe te u velikoj mjeri netransparentne i visoko izložene najgorem scenariju, u ovom slučaju nevraćanju državnih dugova.
Tri oslabljene europske države čine samo 5 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Europske unije, no EU banke drže 147 milijardi dolara grčkih obveznica i 115 milijardi dolara irskog i portugalskog duga, uključujući i 108 milijardi dolara obveznica u posjedu EU-banaka izvan tih zemalja.
"Problemi počinju sa slabom kapitalizacijom i puno međusobne povezanosti, što znači da problemi u jednom mjestu mogu lako postati sustavni. Ali je teško točno brojčano izraziti koliko je to loše", kazao je Daniel Gros, direktor Centra za europske političke studije u Bruxellesu.
Povjerenju u banke nije pomogao propust regulatora koji nisu uključili nevraćanje državnog duga u stres-testove ovoga proljeća.
Strahovanje od toga kakvo je stvarno stanje banaka, može krizu državnih dugova od regionalne glavobolje pretvoriti u sveeuropsku zarazu, ističe CNNMoney.
Do sada su Europska središnja banka (ECB) i europski političari učinili dovoljno da se kriza ne razbukta, no oslabljene države ostaju ranjive na gubitak povjerenja štediša.
Depoziti držani u irskim bankama od nerezidenata pali su za 49 posto u godinu dana do veljače, rekao je Scott Minerd.
Do sada nema dokaza o navali štediša na portugalske banke. Ali Daniel Gros brine što bi se moglo dogoditi ako sredstva počnu bježati iz Grčke, a kamoli Španjolske, čija bi eventualna sanacija dugova bila mnogo veća od tri dosadašnje sanacije.
Španjolske banke mogu se suočiti s rastućim gubicima ako ECB podigne kamatne stope, otežavajući stanje gospodarstva koje već trpi 20-postotnu nezaposlenost.
"Ja stvarno ne vidim rješenje u Grčkoj ili Irskoj ili Portugalu koje ne uključuje rezanje dugova. Očekuje nas velika kreditna krize u Europi u idućih 18 do 24 mjeseca", rekao je Scott Minerd.