"Mi smo u akciji relativno kratko vrijeme. Podsjetit ću da su SAD i drugi partneri bombardirali ciljeve u Srbiji tijekom 78 dana", rekla je Clinton novinarima u Washingtonu, prenose agencije.
NATO-vo bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije tijekom rata na Kosovu, trajalo je od 24. ožujka do 10. lipnja 1999., a za rezultat je imalo povlačenje srbijanskih snaga s Kosova i stavljanje te pokrajine pod upravu UN-a, te pridonijelo svrgavanju režima Slobodana Miloševića u jesen 2000.
Clinton je podsjetila da je Milošević završio pred sudom za ratne zločine u Den Haagu, zahvaljujući dinamici koju je pokrenula operacija NATO-a.
"Balkanski krvnik" umro je od infarkta u ćeliji Haškog suda 2006., ne dočekavši kraj suđenja.
Clinton je oštro osudila "nehumane" napade snaga Moamera Gadafija na grad Misratu, pozivajući se na "informacije prema kojima Gadafijeve snage rabe kazetne bombe protiv vlastitog naroda", čime je oprezno podržala tvrdnje libijskih pobunjenika i organizacija za zaštitu ljudskih prava da vladine snage koriste to neselektivno oružje koje je zabranjeno u većini zemalja.
Human Rights Watch je 15. travnja osudio uporabu kazetnih bombi u Libiji.
Clinton je također izrazila sućut prijateljima i članovima obitelji dvojice zapadnih fotoreportera ubijenih u srijedu u Misrati, te zatražila oslobađanje svih američkih državljana "nepravedno zatočenih" u Libiji, uključujući najmanje dva novinara.
Kazetna bomba je kontejner sa stotinama malih bombi, stavljen u granatu ili avionsku bombu, a namijenjen je uništavanju uzletišta ili žive sile, jer se bombice rasprše na površini velikoj kao nogometno igralište, a obično ih 10 do 15 posto ne eksplodira odmah, pa naknadno ugrožavaju područje na koje su bačene.
Više od 100 zemalja podržalo je inicijativu UN-a za zabranu kazetnih bombi, ali ne i SAD, Rusija i neke druge velike sile. SAD je koristio kazetne bombe u Vijetnamu, te na ratištima u Iraku i Afganistanu.