Knjiga "Hol Vagy, Hazam?" (Gdje si domovino moja) plod je višegodišnjeg autorovog istraživanja u kojemu predstavlja himne te kulturološki i povijesno vuče paralele tih nacionalnih simbola među 13 srednjoeuroskih država i naroda - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Češkoj.
Kroz himne Csaba predstavlja nacionalne zajednice koje žive u istoj europskoj regiji, svjedočeći o željama i nadama tih naroda, kako doživljavaju svoju domovinu, nacionalno dostojanstvo i čast.
Govori o specifičnostima u tesktovima himni, ali i sličnostima, posebno s obzirom na višestoljetne povijesne i kulturne bliskosti naroda, pa tako i hrvatskog i mađarskog koje veže tisućljetna zajednička povijest.
Povijest himni promatra kao proces nastajanja nacionalne simbolike, načinima i uvjetima pod kojima su za himnu odabrane baš "te" pjesme i poeme, kako je kroz njih pjesnik, ali i narod koji je njegovo djelo prihvatio kao simbol, opjevao svoju naciju.
Csaba piše i o tome kakav su status u društvu imali autori himni tada i danas, kako iz njegovoga djela proizlaze geografski i povijesni te drugi nacionalni simboli, kakvi literarni motivi i historijska antropoligija.
Osvrće se i na činjenicu da je istočnoeuropska regija, zbog kompliciranih etničkih odnosa, često u povijesti bila izložena nacionalizmu, kao i na to da te istočnoeuropske narode danas "dijele" granice Europske unije.
Osim himne "Lijepa naša" Antuna Mihanovića u knjizi je prevedeno još nekoliko hrvatskih pjesama, odnosno budnica, među kojima i "Još Hrvatska ni propala" Ljudevita Gaja.
Kao najveću važnost knjige na promociji je istaknuta autorova borba da se nacionalne povijesti i tradicije ne predaju zaboravu, što Csaba, ocijenjeno je, na poseban i intrigantan način uspjeva kroz analizu nacionalnih himni.
"U svojih 13 analiza o tome kako se nacije odnose prema svojoj povijesti i kulturi ta se sfera ne želi predati zaboravu koji je danas najveći žderač, a Kiss je jedan od vitezova u toj borbi", poručila je povjesničarka umjetnosti Željka Čorak, pohvalivši i napore autora da zadrži pojam srednje Europe, "jer nas stalno guraju od istoka prema jugu".
Povjesničarka književnosti Franciska Ćurković Major napomenula je da je Kiss od 1999. do 2002. držao predavanja na Katedri za hungarologiju zagrebačkog Filizofskog falulteta, da je sudjelovao u izdavanju više zbornika i antologija u odnosu na povijesnu, kulturnu te povezanost u pogledu jezikoslovlja i književnosti između hrvatskog i mađarskog naroda.