Rezultati Ankete na razini tri statističke regije pokazuju velike razlike u stopi nezaposlenosti po regijama - stopa anketne nezaposlenosti bitno je ispod hrvatskog prosjeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i iznosi 8,0 posto, dok u jadranskoj iznosi 11,7 posto, a čak 18,3 posto u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.
Prema Anketi o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), u četvrtom je tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj bilo 210 tisuća nezaposlenih, što je 48 tisuća više nego u četvrtom tromjesečju 2009.
Stopa anketne nezaposlenosti tijekom prošle godine neprestance je bila iznad 11 posto, u prvom je tromjesečju iznosila 11,2 posto, u drugom je porasla na 12,4 posto, u trećem pala na 11,5 posto, da bi u četvrtom tromjesečju ponovno porasla na 12,1 posto.
Broj i stopa nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bitno se razlikuju od administrativnih izvora.
Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u četvrtom tromjesečju 2010. godine registrirano je 312 tisuća nezaposlenih, a stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija od 18,1 posto bitno je veća od stope anketne nezaposlenosti koja iznosi 12,1 posto.
U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi manji je za 102 tisuće od podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Usporedba podataka također pokazuje da je, od ukupno 210 tisuća nezaposlenih prema Anketi, njih 178 tisuća ili 84,9 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, dok ostalih 15,1 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje.
Istodobno pak, od ukupno 312 tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, njih 134 tisuća ili 42,9 posto ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti.
Po podacima iz Ankete, u četvrtom kvartalu 2010. u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno milijun i 528 tisuća osoba, što je za 66 tisuća osoba manje nego u zadnjem kvartalu 2009. godine.
Stopa zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) u četvrtom je tromjesečju 2010. iznosila 40,5 posto, dok je u istom razdoblju godine prije bila 42,7 posto.
Podaci iz Ankete na razini triju statističkih regija pokazuju da je stopa zaposlenosti u tom razdoblju bila najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i iznosila je 46,2 posto, a bitno je niža u preostale dvije regije - u jadranskoj 37,3 posto, a u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj 36,8 posto.