ZAGREB - Prijedlogom novog Zakona o visokom obrazovanju u potpunosti se ukidaju školarine te se svi studenti na javna visoka učilišta upisuju potpuno besplatno i nastavljaju studirati bez plaćanja (bez naplate upisnina) dok redovito ispunjavaju svoje obaveze, no pritom će se trošak upisnine studentima na redovitim studijima podmiriti iz državnog proračuna, stoji u završnim tekstovima nacrta prijedloga zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja upućenih u proceduru nadležnim tijelima, objavilo je Ministarstvo znaosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Za one studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima, navodi se u priopćenju. Isto tako, zakoni više nego ikad prije, kako navodi MZOŠ, potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti s onima iz sustava visokog obrazovanja što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija. Ministarstvo ističe da se prijedlogom novih zakona pojačava autonomija sveučilišta i znanosti zajamčena Ustavom te dodaje kako se primjerice uvodi apsolutno autonomni postupak izbora nastavnika od strane sveučilišta te se ostavlja sveučilištima da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj. Osigurava se apsolutno autonomni postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima na razini sveučilišta, ističe MZOŠ i dodaje kako se u odnosu na potonje povećava transparentnost trošenja novca poreznih obveznika i vlastitih sredstava visokih učilišta.
SPLIT - U splitskoj Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) otvorena je 21. kulturna priredba sa znanstvenim, književnim i izdavačkim programom "Marulićevi dani". Manifestaciju su otvorili akademici Nenad Cambi i Darko Novaković te voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića "Marulianum" pri splitskom Književnom krugu Bratislav Lučin. Akademik Cambi je, podsjetivši kako je prijašnjih godina na Marulićevim danima sudjelovalo 130 predstavnika iz Hrvatske i još 13 zemalja, predstavio program te sudionike pozvao na predstavljanje knjige Marka Marulića "Latinska manja djela II" i 20 svezaka "Colloquia Maruliana". Nakon toga je na Trgu braće Radića, na kojem se nalazi Marulićev spomenik, položen vijenac. Nakon toga je služena sveta misa, a članovi splitskog Društva prijatelja kulturne baštine položili vijenac na Marulićev grob. Marulićeve dane organiziraju Književni krug, Društvo hrvatskih književnika, Društvo prijatelja kulturne baštine, Muzej "Ivana Meštrovića" i splitski Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a. Dani će trajati do četvrtka, do kada će biti održane radionice, znanstveni skup, glazbena večer i naposljetku dodjela nagrada Dana hrvatske knjige. Drugi dio Marulićevih dana - Festival hrvatske drame i autorskog kazališta - počinje 26. travnja i traje do 3. svibnja 2011.
ZAGREB "Prvaci hrvatskoga plakata Csikos, Crnčić, Krizman, Babić", naziv je izložbe koja je otvorena u Kabinetu grafike HAZU, a u povodu obilježavanja 100. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Autorica izložbe Vesna Kedmenec Križić podsjetila je da se plakatno oblikovanje u Hrvatskoj počelo razvijati krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Nositelji razvoja bili su eminentni umjetnici koji su prihvatili nove komunikacijske i oblikovne principe nastale u europskom kulturnom krugu. Spomenuti umjetnici školovani su na likovnim akademijama u Beču i Münchenu te dolazili u doticaj s novim umjetničkim kretanjima te bili svjedoci previranja tradicionalnih shvaćanja i novih ideja na polju književnosti, kazališta i likovnih umjetnosti. Autorica izložbe je podsjetila da posebno mjesto u povijesti plakata na našim prostorima pripada četverici umjetnika Beli Csikosu, Menciju Clementu Crnčiću, Tomislavu Krizmanu i Ljubi Babiću. Njihova plakatna kao i druga grafička ostvarenja u koja spadaju opreme knjiga i časopisa čine temelje grafičkog oblikovanja u Hrvatskoj. Csikos se školovao u Beču i Münchenu, a po povratku u Zagreb inspiriran secesijom i simbolizmom opremao je časopise izrađivao vinjete i ilustracije blisko surađujući s umjetnicima i književnicima hrvatske moderne. Angažirao se na opremanju prve umjetničke revije Moderne - mladost (1896.) i to je najstariji signirani plakat, istaknula je autorica izložba. Csikos zajedno s Crnčićem 1903. otvara u Zagrebu prvu privatnu slikarsku školu koja kasnije prerasta u Višu školu za umjetnost i obrt 1907., a zatim u akademiju (1921.).
ZAGREB - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je uskrsnu poruka podsjetivši u njoj kako sveti dani obuhvaćaju povijest spasenja, ljudske živote i život naroda kao i to da su hrvatski vjernici stoljećima snažno proživljavali to središte liturgijske godine i u njemu tražili novo izvorište za svoju vjeru. Kardinal je svima do kojih dopiru njegove riječi čestitao Uskrs! Napomenuvši kako je vazmena duhovnost u trenutcima velikih kušnja oblikovala divna ostvarenja naših kulturoloških izričaja, kardinal je istaknuo kako i ove godine nismo pošteđeni kušnja. "Uronjenost u Kristovo otajstvo zahtijeva suočavanje s ljudskim prosudbama, osudama i odlukama koje ranjavaju istinu i zanemaruju pravednost", ocijenio je dodavši kako Kristov križ govori o neraskidivom savezu Boga s čovjekom i o proslavi u poniženju. "Pozvani smo potvrditi to svjedočanstvo, a najljepša prigoda za to pruža nam se dolaskom na slavlja s Benediktom XVI. u Zagrebu, 4. i 5. lipnja 2011. godine, napomenuo je Bozanić i pozvao katoličke obitelji, mlade i sve vjernike da dođu na susrete s Papom te očituju radost katoličke vjere.
SPLIT - Dodjelom nagrade za izvanredan doprinos kršćanskoj kulturi „Andrija Buvina“ njemačkom novinaru i publicistu Peteru Seewaldu sinoć su u Splitu svečano zatvoreni sedmi „Dani kršćanske kulture“ u sklopu kojih su, osim u Splitu, još u Dubrovniku i Šibeniku, kako je rečeno, organizirana ukupno 54 događaja s 200 sudionika i na tisuće posjetitelja. Seewaldu će nagrada biti naknadno uručena jer, kako je rečeno, zbog bolesti u obitelji nije mogu doputovati u Split. Akademski kipar Kuzma Kovačić, autor plakete "Andrija Buvina" što se dodjeljuje laureatu "Dana kršćanske kulture", obrazlažući odluku o dodjeli ovogodišnje nagrade, rekao je da su članci i knjige Petera Seewalda pronijeli kršćansku poruku diljem svijeta. Kovačić je posebice istaknuo Seewaldovu prošlogodišnju knjigu "Svjetlo svijeta" u kojoj je objavio svoj razgovor s papom Benediktom XVI. "U toj knjizi prvi put u povijesti objavljen je jedan osobni razgovor s papom", kazao je Kovačić. Nadbiskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić je naglasio kako su Seewaldova pitanja papi Benediktu XVI. u knjizi "Svjetlo svijeta" sveobuhvatna i vrlo otvorena. "Kad bismo iz te knjige izdvojili Seewaldova pitanja, dobili bismo posebnu knjigu", rekao je nadbiskup Barišić. U pismu pročitanu večeras u Splitu Seewald zahvaljuje na priznanju i ističe kako to nije priznanje samo njemu nego i "Papinu djelovanju". Nadbiskup Barišić je, govoreći o knjizi, istaknuo da je papa Benedikt XVI. u njoj dodirnuo događaj od Isusova ulaska u Jeruzalem do uskrsnuća, što je "srce kršćanstva". Pritom je istaknuo kako je zanimljivo pratiti osudu Isusa Krista i "neke najnovije osude", očito aludirajući na nedavnu haašku presudu hrvatskim generalima. Po riječima nadbiskupa Barišića, Pilat je po političkoj liniji osudio Isusa, a oslobodio Barabu. "Sljedbenici Barabe su bolje organizirani i glasniji su, a sljedbenici dobra neorganizirani su i nijemi", rekao je nadbiskup Barišić. Dodavši kako se Pilat nije upravljao istinom jer bi mu ona ugrozila vlast, citirao je Aristotela: "Ako ne damo vlast onima koji su istiniti, onda će istinu diktirati vlast." Nadbiskup je također rekao da se "Haag može ponašati i ovako (osuditi hrvatske generale) ako nema istine i pravde". Organizator "Dana kršćanske kulture" je splitska nakladna kuća Verbum.
ZAGREB - Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor iznio je podatke o posljedicama srpske agresije na Hrvatsku navodeći kako je 1991. stradalo 590 naselja u 57 općina od kojih je 35 do temelja uništeno, dok su 34 pretrpjela teška oštećenja (među njima su veći gradovi kao Vukovar, Vinkovci, Osijek, Pakrac, Gospić, Dubrovnik, Karlovac i dr), a da je počinjena šteta te godine procijenjena na oko 3,2 milijarde američkih dolara. Od općina koje nisu okupirane najviše stanova je stradalo u općinama Osijek (20.500 ili oko 34 posto stambenog fonda), Vinkovci (12.980 ili oko 41 posto), Pakrac (8100 ili oko 76 posto), Slavonski Brod (7475 ili oko 21 posto), Karlovac (6633 ili oko 22 posto), Nova Gradiška (6624 ili oko 33 posto), Valpovo (5775 ili oko 49 posto) i Novska (2984 ili oko 35 posto). Po podacima iz 1992., na privremeno okupiranom području najviše stanova je uništeno i oštećeno u općinama Vukovar (25.590 ili 91 posto), Petrinja (7083 ili oko 58 posto), Slunj (5620 ili oko 84 posto), Drniš (5016 ili oko 53posto), Kostajnica (4590 ili oko 85 posto), Glina (4518 ili oko 58 posto), Otočac (3507 ili oko 42 posto). Procjenjuje se da je u agresiji na Republiku Hrvatsku, ne računajući privremeno okupirano područje, uništeno, teže ili lakše oštećeno oko 210.000 stanova. Najveći dio razrušen je već 1991. kad je počinjena šteta procijenjena na oko 3,2 milijarde američkih dolara, ističe Nazor u priopćenju. Po podacima Odjela za informiranje Ministarstva zdravstva iz 2000., u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata poginulo, ubijeno ili umrlo od posljedica ranjavanja ukupno 4137 civilnih osoba. U taj broj tada još nisu uključeni poginuli civili ekshumirani i identificirani iz masovnih i pojedinačnih grobnica te poginuli civili na privremeno okupiranom području Hrvatske. Te kategorije stradalnika procjenjuju se na još ukupno 2468 civilnih žrtava, pa bi ukupni broj smrtno stradalih civila iznosio 6605. Po privremenom popisu osoba poginulih u agresiji Srbije, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi na RH, kojeg je usporedbom, dopunom i objedinjavanjem podataka iz različitih izvora izradila Uprava za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH, u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata smrtno stradalo 12.213 hrvatskih branitelja i civila. Popis nije obuhvatio osobe koje su vođene kao nestale, osobe koje su poginule u neprijateljskim postrojbama, odnosno poginule Srbe na okupiranom području RH.