BRUXELLES
Hrvatska je u utorak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila dva iznimno važna poglavlja sa značajnim financijskim implikacijama, jer se u njima određuje visina potpora iz Zajedničke poljoprivredne politike te pomoći iz strukturnih i kohezijskih fondova. Hrvatska je zatvorila poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvitak i 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Na poticaje za poljoprivredu i za regionalnu i kohezijsku politiku odlazi tri četvrtine godišnjeg europskog proračuna. "Danas je svakako jedan od važnijih dana u našem pregovoračkom procesu jer smo zatvorili dva velika i važna poglavlja. Zatvaranjem ovih poglavlja Hrvatska je pokazala kompatibilnost s najsloženijim europskim mehanizmima", rekao je na kraju međuvladine konferencije o pristupanju ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. "Ovo su dva kapitalna poglavlja i kada se ona zatvore onda je to siguran znak da je kraj pregovora doista vrlo blizu", rekao je glavni hrvatski pregovorač Vladimir Drobnjak.
BRUXELLES
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje EU-Hrvatska pozdravilo je u utorak dosadašnji napredak u pristupnim pregovorima i pozvalo Zagreb da nastavi s reformskim naporima, posebice u pravosuđu, borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, procesuiranja ratnih zločina te na stvaranju uvjerljive evidencije rezultata u tim područjima. "Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje pozdravilo je znatan napredak koji je Hrvatska napravila u ovoj završnoj fazi pristupnih pregovora. U tom pogledu, Vijeće je pohvalilo Hrvatsku za znatne napore koje je učinila tijekom prošle godine i za dobar napredak, posebice u ispunjavanju mjerila", kaže se u priopćenju koje je objavljeno nakon završetka 7. sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Riječ je o zajedničkom tijelu EU-a i Hrvatske, koje nadzire provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatsko izaslanastvo je na ovom sastanku predvodio ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, a EU mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi i povjerenik za proširenje Štefan Fuele.
ZAGREB
Hrvatska smatra da je lipanj kao rok za završetak pregovora s Europskom unijom i dalje dohvatljiv, pogotovo nakon što su u utorak u Bruxellesu na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorena još dva poglavlja pristupnih pregovora, kazala je u Zagrebu premijerka Jadranka Kosor. "Mi očekujemo da naš cilj, a to je završetak pregovora do kraja lipnja, bude dohvatljiv. Mi i dalje vjerujemo da je to moguće", kazala je Kosor na konferenciji za novinare sazvanoj povodom zatvaranja dvaju poglavlja pregovora, Poljoprivreda i ruralni razvitak i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. "Danas smo puno bliže završetku pregovora jer smo zatvorili dva poglavlja, imamo sve uvjete za zatvaranje i poglavlja Ribarstvo, i poglavlja 33 (Financijske i proračunske odredbe) za koje nam samo nedostaje datum" završetka pregovora, naglasila je Kosor. Na novinarsko pitanje glede reakcija u Bruxellesu na službeni stav Hrvatske o nepravomoćnoj presudi generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, je li Hrvatska poslala poruku da će poštivati sve obveze glede suradnje sa sudom, što je i jedan od uvjeta za zatvaranje poglavlja 23, Kosor je kazala da nema govora o propitivanju suradnje. "Što se vlade tiče, nema govora o propitivanju ili dovođenju u pitanje suradnje odnosno provedbe ustavnog zakona o suradnji s ICTY-jem jer je to obveza koju je davnih godina Hrvatska prihvatila. To je obveza koja je naša i nema govora o tome da se u tom smislu bilo što mijenja", naglasila je Kosor, dodajući da je Hrvatska pravna država u kojoj se poštuju odluke institucija.
KIJEV
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u utorak u Kijevu, nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, kako je danas optimističniji oko datuma završetka pregovora s EU nego prije sastanka. "Nakon današnjeg razgovora optimističniji sam nego prije", rekao je predsjednik Josipović nakon razgovora s Barrosom na marginama Kijevskog summita o sigurnoj i inovacijskoj uporabi nuklearne energije. Po Josipovićevim riječima, sastanak s Barrosom je zapravo nastavak razgovora iz Zagreba, vođenih tijekom nedavnog posjeta predsjednika Europske komisije Zagrebu. "Razgovarali smo i o haaškoj presudi i rečeno je kako haaška presuda ne utječe sama po sebi na naše pregovore, uostalom Haaški sud nije sud EU-a nego UN-a", kazao je Josipović i istaknuo da je poštivanje pravne države onaj element koji će biti presudan u odluci Europske komisije o tome ispunjava li Hrvatska uvjete iz poglavlja 23.
BRUXELLES
Vijeće EU-a istaknulo je u utorak u priopćenju da se tijekom ovog polugodišta planiraju nove međuvladine konferencije o pristupanju s ciljem završetka pregovora. "Planiraju se nove pristupne konferencije u ovom polugodištu s ciljem završetka pristupnih pregovora", kaže se na kraju priopćenja Vijeća EU-a u kojem se govori da je Hrvatska u utorak zatvorila još dva pregovoračka poglavlja - Poljoprivreda i ruralni razvitak i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Od ranije je poznato da mađarsko predsjedništvo planira organizirati zadnju međuvladinu konferenciju o pristupanju 21. lipnja, stoga to nije novo, ali se sada u službenom priopćenju Vijeća EU-a, koje čine sve zemlje članice, neizravno spominje cilj završetka pregovora u ovom polugodištu.
KIJEV
Nasljeđe černobilske katastrofe ostaje snažno, a učinci radioaktivnog zagađenja, aktualizirani nedavnim događajima u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushimi, u pogođenom se području osjećaju i 25 godina poslije katastrofe, rekao je u utorak hrvatski predsjednik Ivo Josipović u govoru na sastanku na vrhu koji se održava u Kijevu na temu sigurnog i inovativnog korištenja nuklearne energije. "Okupili smo se ovdje da bismo obilježili 25. godišnjicu černobilske tragedije i odali poštovanje njezinim žrtvama, a to je ujedno prigoda da se prisjetimo junaštva radnika koji su reagirali u danima nakon katastrofe", rekao je Josipović i naglasio da su se milijuni građana koji su živjeli u pogođenim područjima tijekom protekla dva desetljeća morali nositi i s materijalnim i s psihološkim učincima te strašne nesreće. Hrvatski se predsjednik prisjetio tragedije u Fukushimii, šokiran razmjerom razaranja i tragičnim gubitkom mnogih života,i još jednom japanskom narodu izrazio najdublju sućut.
MOSTAR
Hrvatski narodni sabor (HNS) u BiH ponovno je uspostavljen u utorak u Mostaru, na zasjedanju kojemu je nazočilo blizu 500 izabranih hrvatskih dužnosnika koji su zatražili izjednačavanje prava Hrvata s pravima druga dva naroda u BiH. Sudionici su najavili da neće priznati uspostavljenu vlast u Federaciji BiH, koju je bez najvećih hrvatskih stranaka ustrojio SDP BiH, te su zatražili donošenje ustavnih promjena koje bi izjednačile prava Hrvata s druga dva naroda Srbima i Bošnjacima. Za predsjednika predsjedništva HNS-a izabran je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dok je predsjednik HDZ-a 1991. Božo Ljubić izabran za predsjednika glavnog vijeća, političkog i operativnog tijela HNS-a koje će koordinirati politiku na svim područjima gdje u BiH žive Hrvati. Na zasjedanju je jednoglasno prihvaćena politička rezolucija u kojoj se osuđuje uspostava vlasti u Federaciji BiH bez većinske političke volje Hrvata u toj zemlji te se traži reforma ustava i izbornog zakona kako bi Hrvati mogli samostalno birati svoje predstavnike.
LONDON
Najavljeno upućivanje zajedničkog britansko-francuskog tima vojnih savjetnika u Bengazi, glavno uporište libijskih pobunjenika, potez je koji će vjerojatno dovesti do optužbi za deformiranje misije NATO-a u Libiji, ocjenjuje u utorak britanski list Guardian u online izdanju. Britansko-francuska ekipa s 20-ak članova savjetovat će pobunjenike o prikupljanju informacija, logistici i komunikacijama. Kao naznaka ozbiljnosti poteza, tim će voditi zajednički stožer, doznaje Guardian. Dužnosnici ističu da je tim sastavljen od savjetnika, a ne instruktora, te da oni neće biti uključeni u obuku ili naoružavanje pobunjenika, odnosno u planiranje vojnih operacija. Nema planova da tim ide u Misratu, dodali su dužnosnici. Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je da će savjetnički tim "omogućiti Velikoj Britaniji nadogradnju na poslu koji je već obavljen sa savjetima i potpori Nacionalnom tranzicijskom vijeću (NTC), u tome kako bolje zaštititi civile".
ZAGREB
Šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren sudjelovao je u utorak na seminaru "Ljudi za ljude - dobre prakse u konzultiranju organizacija civilnog društva u procesu odlučivanja na lokalnoj razini u Hrvatskoj", koji se održava u Zadru, priopćeno je iz delegacije. Seminar je organizirala Europska komisija u konzultaciji s Vladinim uredom za udruge i lokalnom Tehničkom pomoći organizacijama civilnog društva u sklopu IPA Sadržaja za civilno društvo - ureda Tehničke pomoći organizacijama civilnog društva. Cilj skupa bilo je okupljanje organizacija civilnog društva iz Hrvatske i država članica EU-a, posebice Belgije, Finske i Rumunjske, te predstavnika hrvatskih tijela javne vlasti. Sudionici su raspravljali o praksama prema kojima su države članice EU-a razvile standarde i prakse koje primjenjuju i pokazuju rezultate.
BEČ
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, koji se od 10. prosinca nalazi u zatvoru u Salzburgu, bit će 9. svibnja ponovno izveden pred sutkinju zemaljskog suda u Salzburgu, javlja austrijska novinska agencija APA. Toga dana bit će održano sljedeće ročište o izručenju i pritvoru, kazao je u utorak na upit APA-e dopredsjednik i glasnogovornik suda u Salzburgu Imre Juhasz. Sutkinja Claudia Lechner još uvijek čeka na zatražene dokumente iz Hrvatske, koji još nisu stigli u Austriju. Ako dokumenti stignu do 9. svibnja, tada bi se mogla donijeti odluka o izručenju, objasnio je Juhasz. Pritvor bivšem hrvatskom premijeru bio je 8. ožujka produžen na sljedeća dva mjeseca. Sanader se tada izjasnio protiv izručenja Hrvatskoj.
BEOGRAD
Čelnik vodeće srbijanske oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić, koji od subote štrajka glađu i žeđu tražeći od srbijanskih vlasti zakazivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, u utorak je izjavio kako ne namjerava odustati od štrajka, dok je, po riječima liječnika, njegovo stanje stabilno. Nikolić je, u izjavi koju prenose mediji u Beogradu, kazao da će štrajkati ''koliko god bude potrebno da Srbija postane normalna zemlja'' te dodao kako su mu pogoršani nalazi EKG-a i stanje bubrega te da će tijekom dana morati primiti terapiju. Dodajući kako štrajk doživljava kao "malo rigorozniji post", Nikolić je kazao kako ne namjerava ugroziti svoj život.
ŽENEVA
Najmanje 20 djece ubijeno je dosad u opkoljenome gradu Misrati na zapadu Libije, objavio je u utorak u Ženevi UN-ov fond za djecu (UNICEF), a izvan te zemlje stanje je najteže u Jemenu gdje je u dvomjesečnoj pobuni ubijeno najmanje 26-ero djece. "Pedeset dana od izbijanja sukoba u Misrati, pojavljuje se cjelovita slika dječjih žrtava - daleko gora nego što smo strahovali i zacijelo će biti i gora ako se ne proglasi prekid vatre", rekla je UNICEF-ova glasnogovornica Marixie Mercado. "Potvrđena je smrt najmanje 20-ero djece, a mnogo više ih je ranjeno šrapnelima iz minobacača i vatrenim oružjem", rekla je glasnogovornica novinarima u Ženevi, javlja Reuters. Najmlađa žrtva je devetmjesečno dijete, a većina djece ubijene zadnja dva tjedna bila su mlađa od 10 godina, rekla je pozivajući se na podatke liječnika iz Misrate.
BRUXELLES
Nevladina organizacija Transparency International objavila je u utorak u Bruxellesu priopćenje u kojem od Hrvatske traži jačanje borbe protiv korupcije te da treba osigurati da provedba protukorupcijskih mjera postane nepovratan proces. U priopćenju objavljenom u povodu međuvladine konferencije o pristupanju, na kojoj je Hrvatska zatvorila dva poglavlja, i sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, kaže se da "dok Hrvatska napreduje u reformama kako bi ispunila uvjet za pristupanje Europskoj uniji, ostaje određen broj značajnih problema koje treba riješiti, posebice u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije". "Aktivisti civilnog društva upozoravaju da hrvatske reformske mjere moraju biti stalne i nepovratne i podržane dostatnim kapacitetima za njihovu provedbu. Postoji zabrinutost da nedostaje jasne političke volje za borbu protiv korupcije u određenim područjima. Puna i primjerena provedba svih reformi bitna je kako bi se osigurala opipljiva i trajna poboljšanja za hrvatske građane i za vjerodostojan proces proširenja", kaže se u priopćenju Transparency Internationala (TI).
LJUBLJANA
Slovenska koalicijska vlada u utorak je ostala bez većine u parlamentu, nakon odluke Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) da se povuče iz vlade zbog kontroverzne reforme mirovinskog sustava. Predsjednik DESUS-a Karl Erjavec izjavio je da će ministri njegove stranke povući iz vlade, čime će vlada ostati bez apsolutne većine u parlamentu. Konačnu odluku o izlasku iz četvorostranačke vladajuće koalicije DESUS će donijeti 5. svibnja. No Erjavec je rekao da je to stvar formalnosti jer su u utorak na sjednici izvršnog odbora svi članovi jedinstveno glasovali za izlazak iz vlade u kojoj nisu prihvaćena njihova stajališta da je reforma mirovinskog sustava pogrešna. Slovenski sindikati u utorak su odbili prijedlog predsjednika vlade Boruta Pahora da odustanu od referenduma o novom zakonu o mirovinskom osiguranju, te najavili da će u četvrtak u parlament dostaviti potrebnih 40.000 potpisa koji obvezuju parlament da raspiše referendum. Neslužbeno, parlament će referendum raspisati za nedjelju 5. lipnja.
HAVANA
Kubanski predsjednik Raul Castro imenovan je u utorak prvim tajnikom Komunističke partije Kube, objavljeno je na zatvaranju 6. kongresa, povijesnog po prihvaćanju niza tržišno orijentiranih mjera, čime se Fidel Castro, vođa jedine kubanske stranke od njezina osnutka 1965., odrekao i zadnje službene dužnosti. Vijest o imenovanju objavio je čelnik stranke na svečanom zatvaranju 6. kongresa KPK-a, javlja AFP. Vođa kubanske revolucije Fidel Castro (84) odrekao se time u utorak i zadnje službene dužnosti pošto je sve druge ovlasti već predao bratu Raulu 2006., kad je obolio. Novi Centralni komitet KP Kube izabran je u ponedjeljak navečer. Za drugog tajnika izabran je Jose Ramon Machado (80), koji je na toj dužnosti naslijedio 79-godišnjeg Raula Castra.
HELSINKI
Vjerojatni idući finski premijer Jurky Katainen isključio je mogućnost predlaganja velikih promjena u paketu pomoći EU-a za Portugal, nastojeći umiriti zabirnutosti da bi nova finska vlada mogla blokirati te planove i uzdrmati tržišta. Katainen, čelnik Nacionalne koalicije koja je pobijedila na nedjeljnim izborima, izjavio je međutim da bi razgovori o formiranju nove vlade mogli potrajati zbog toga što se njegova stranka ne slaže s protueuropskom strankom Pravim Fincima glede plana pomoći. Dobar izborni rezultat Pravih Finaca koji bi se mogli pridružiti vladajućoj koaliciji potaknuo je zabrinutost da bi ta stranka mogla odgoditi pomoć Portugalu. Katainen je rekao da će sve stranke u vladi morati podržati vladin program te da nema velikih izgleda da će na sastanku europskih ministara financija biti prihvaćene velike izmjene plana pomoći koje su tražili Pravi Finci.
RIM
Pukovnik Moamer Gadafi samo će "silom" napustiti Libiju, izjavio je u utorak predsjednik libijskog pobunjeničkog Nacionalnog vijeća za tranziciju (CNT) Mustafa Abdeljalil, koji se nalazi u posjetu Rimu. Gadafi "nikad neće otići s vlasti, osim silom", kazao je Abdeljalil novinarima u sjedištu Talijanske katoličke zajednice Sant Egidio, poznate po posredničkim akcijama u Africi. Italija, nekadašnja kolonijalna sila u Libiji i bivša saveznica Gadafijevog režima, zagovarala je Gadafijev dobrovoljni odlazak s vlasti kako bi se sukob riješio političkim sredstvima. Abdeljalil je pred novinarima također poručio dužnosnicima Francuske, Katara i Italije, triju zemalja koje su priznale CNT kao legitimnog sugovornika u Libiji, da "neće požaliti".
KIJEV
Francuski premijer Francois Fillon zauzeo se na summitu o "nuklearnoj sigurnosti" u Kijevu u utorak za uspostavu "sustava za brzo djelovanje" na međunarodnoj razini u slučaju nuklearne havarije kao što je ona u Fukushimi. "Nakon katastrofe u Fukushimi, nemoguće je ostati pasivan", rekao je Fillon, pozivajući sudionike da "preuzmu ambiciozne obveze u svezi s ispunjenjem najviših zahtjeva za sigurnost posvuda u svijetu". Fillon je spomenuo nekoliko međunarodnih skupova koji trebaju biti "prigoda za napredak u tom smislu: G8 u Deauvilleu (Francuska) u svibnju, konferencija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) idućeg mjeseca u Beču i sastanak ministara i služba za nuklearnu sigurnost 8. lipnja u Parizu".
KANO
Više stotina ljudi je ubijeno i ranjeno u utorak diljem sjeverne Nigerije u neredima koji su izbili na prosvjedima protiv predsjednika Goodlucka Jonathana koji je netom pobijedio na predsjedničkim izborima koje osporava njegov suparnik Muhamed Buhari. Crveni križ javlja da su pristaše bivšeg vojnog čelnika Buharija, Jonathanova sjevernog suparnika, ubile "mnogo" ljudi, dok je više stotina ranjeno i nekoliko tisuća raseljeno diljem sjevernog dijela zemlje. Neki su, kako javljaju agencije, pobjegli u susjedni Niger. Mediji javljaju da su razarane crkve, džamije, kuće i dućani. Bolnice u gradovima Kanu i Kaduni, na većinski muslimanskom sjeveru, prepune su ranjenika. Liječnici javljaju da se bore s prostrelnim ranama i teškim ozljedama od premlaćivanja i mačeta.
RIM
Brod sa 760 imigranata, većinom iz subsaharske Afrike, u utorak je iz Libije stigao na talijanski otok Lampedusu, rekle su vlasti. Organizacija Liječnici bez granica (MSF) u izjavi je priopćila da je većina pristiglih u utorak teško izmučena trodnevnim putovanjem. Među 760 pristiglih 63 su žene, mnoge trudne, i sedmero djece. "Imigranti, velikom većinom iz subsaharske Afrike, imaju simptome hipotermije, šoka i teške iscrpljenosti zbog uvjeta putovanja", rekla je organizacija. Toliki broj imigranata na jednom brodu jedan je od najvećih koji je pristigao na mali otok između Sicilije i Tunisa koji se našao u središtu useljeničke krize pokrenute nemirima na sjeveru Afrike.
WASHINGTON
Sjedinjene Države pokušale su pomoći Izraelu da spriječi istragu Ujedinjenih naroda o mogućim ratnim zločinima počinjenima tijekom izraelske ofenzive na Gazu 2008.-2009., pokazuju dokumenti koje je WikiLeaks objavio na stranici Foreign Policy. Američka veleposlanica pri UN-u Susan Rice pokušala je potkopati UN-ovu istragu o operaciji "Lijevano olovo", objašnjava Foreign Policy na američkoj stranici specijaliziranoj za vanjske poslove na kojoj WikiLeaks objavljuje niz diplomatskih bilježaka. Rice je 4. svibnja 2009. triput razgovarala s glavnim tajnikom UN-a Banom Ki-moonom. Pokušala ga je uvjeriti da iz UN-ova izvješća o Gazi izbaci preporuke o potrebi provedbe šire istrage.
DEN HAAG
Broj terorističkih napada u Europskoj uniji pao je u 2010. za 21,2 posto u odnosu na 2009., i popisano ih je 249, objavila je u utorak Europska organizacija za policijsku suradnju (Europol). "U 2010., popisano je 249 terorističkih napada", naveo je Europol u godišnjem izvješću EU. Ti su napadi izvedeni u devet država članica i u njima je sedam osoba ubijeno. Većinu napada, njih 160, izvele su separatističke skupine, a samo 3 od 249 izvele su islamističke skupine. Pad ukupnog broja terorističkih napada Europol objašnjava "znatnim padom" terorističkih aktivnosti baskijske separatističke organizacije ETA-e, napose u Španjolskoj.