ZAGREB - Prijedlogom novog Zakona o visokom obrazovanju u potpunosti se ukidaju školarine te se svi studenti na javna visoka učilišta upisuju potpuno besplatno i nastavljaju studirati bez plaćanja (bez naplate upisnina) dok redovito ispunjavaju svoje obaveze, no pritom će se trošak upisnine studentima na redovitim studijima podmiriti iz državnog proračuna, stoji u završnim tekstovima nacrta prijedloga zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja upućenih u proceduru nadležnim tijelima, objavilo je večeras Ministarstvo znaosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Za one studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima, navodi se u priopćenju. Isto tako, zakoni više nego ikad prije, kako navodi MZOŠ, potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti s onima iz sustava visokog obrazovanja što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija. Ministarstvo ističe da se prijedlogom novih zakona pojačava autonomija sveučilišta i znanosti zajamčena Ustavom te dodaje kako se primjerice uvodi apsolutno autonomni postupak izbora nastavnika od strane sveučilišta te se ostavlja sveučilištima da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj. Osigurava se apsolutno autonomni postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima na razini sveučilišta, ističe MZOŠ i dodaje kako se u odnosu na potonje povećava transparentnost trošenja novca poreznih obveznika i vlastitih sredstava visokih učilišta.
ZAGREB - Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zatražilo je od predsjednice vlade Jadranke Kosor, predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića i predsjednika Ive Josipovića da se o prijedlozima zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti, o kojima ovisi očuvanje nacionalne, znanstvene i kulturne baštine, provede javna rasprava prije nego bude upućen u saborsku proceduru. Vijeće poziva najviša tijela u Hrvatskoj da u tako osjetljivoj stvari ne dopuste da se prije temeljite provjere u akademskoj javnosti, koja je velikom većinom odbacila prve zakonske prijedloge, preinačeni prijedlozi na neviđeno pošalju u saborsku proceduru. "Jedino ozbiljna javna rasprava - i to u redovitu roku od mjesec dana - o tako osjetljivim pitanjima za budućnost Hrvatske kao zemlje znanja i slobode, a ne zemlje bijede, zaostalosti, potpune ovisnosti o drugima i totalitarnog diktata, čemu bi vodili prvi nacrti prijedloga triju zakona, može osigurati dobra rješenja na tome području", ustvrdilo je fakultetsko vijeće. Pritom upozorava na moguće kobne posljedice ako se iz nemara, neznanja ili zlonamjernosti prema budućnosti zemlje zaobiđe javna rasprava. "Zato vas pozivamo da osigurate slobodnu javnu raspravu i demokratsku proceduru u donošenju zakona o područjima znanosti, obrazovanja i sveučilišta", kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je da se plan gospodarskog oporavka provodi, te da će uskoro biti organizirana prezentacija na kojoj će se točno vidjeti kako taj posao teče. "Tvrdim da se program gospodarskog oporavka koji sam i osobno predstavila provodi. Velika većina zadanog se, po riječima premijerke, provela, nije se provela izmjena zakona o radu jer je "krenula velika buka sa svih strana, prikupljali su se potpisi". Na tragu toga došli smo do dogovora sa sindikatima o referendumu koji bi se trebao održati istovremeno kad i referendum za EU, dodala je. Među ostvarenim ciljevima Kosor je navela ukidanje kriznog poreza i smanjenje državnih rashoda odnosno smanjenje potrošnje. "Zamrznuli smo proračun i u tako zamrznute rashode uklopili smo 4 milijarde novih obveza u 2011.", primjerice za popis stanovništva, za referendum i za parlamentarne izbore. Potom je navela promjene zakona o porezu na dohodak, smanjenje parafiskalnih nameta, objedinjenu javnu nabavu, smanjene plaća i mirovina, dovođenje u red javnih poduzeća, smanjenje nelikvidnosti. Jedna od mjera je bila i racionalizacija u zdravstvu ali i u drugim domenama. Spomenula je i zakon o fiskalnoj odgovornosti, o mirovinskom osiguranju te velike promjene u sustavu socijalne skrbi. Također se pokreću i velike investicije, naglasila je Kosor. Premijerka je pojasnila da je program gospodarskog oporavka predvidio mjere za 2010., plan za razdoblje do ulaska u EU, te treći paket mjera koji je dugoročan. "Oko tog trećega se i dalje radi. U tu skupinu spada smanjivanje broja jedinica lokalne uprave i samouprave", kazala je. Čvrsti kriteriji koji će omogućiti smanjenje broja općina i gradova i eventualno županija su doneseni, kazala je hrvatska premijerka. Izjavila je također kako ne bi zajedno sa šefom SDP-a Zoranom Milanovićem išla lobirati za ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer uopće ne zna što šef oporbe o tome misli, budući da na zadnjem proširenom sastanku Nacionalnog odbora jedini on nije govorio.
ZAGREB - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je danas uskrsnu poruka podsjetivši u njoj kako sveti dani obuhvaćaju povijest spasenja, ljudske živote i život naroda kao i to da su hrvatski vjernici stoljećima snažno proživljavali to središte liturgijske godine i u njemu tražili novo izvorište za svoju vjeru. Kardinal je svima do kojih dopiru njegove riječi čestitao Uskrs! Napomenuvši kako je vazmena duhovnost u trenutcima velikih kušnja oblikovala divna ostvarenja naših kulturoloških izričaja, kardinal je istaknuo kako i ove godine nismo pošteđeni kušnja. "Uronjenost u Kristovo otajstvo zahtijeva suočavanje s ljudskim prosudbama, osudama i odlukama koje ranjavaju istinu i zanemaruju pravednost", ocijenio je dodavši kako Kristov križ govori o neraskidivom savezu Boga s čovjekom i o proslavi u poniženju. "Pozvani smo potvrditi to svjedočanstvo, a najljepša prigoda za to pruža nam se dolaskom na slavlja s Benediktom XVI. u Zagrebu, 4. i 5. lipnja 2011. godine, napomenuo je Bozanić i pozvao katoličke obitelji, mlade i sve vjernike da dođu na susrete s Papom te očituju radost katoličke vjere.
ZAGREB - Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor iznio je danas podatke o posljedicama srpske agresije na Hrvatsku navodeći kako je 1991. stradalo 590 naselja u 57 općina od kojih je 35 do temelja uništeno, dok su 34 pretrpjela teška oštećenja (među njima su veći gradovi kao Vukovar, Vinkovci, Osijek, Pakrac, Gospić, Dubrovnik, Karlovac i dr), a da je počinjena šteta te godine procijenjena na oko 3,2 milijarde američkih dolara. Od općina koje nisu okupirane najviše stanova je stradalo u općinama Osijek (20.500 ili oko 34 posto stambenog fonda), Vinkovci (12.980 ili oko 41 posto), Pakrac (8100 ili oko 76 posto), Slavonski Brod (7475 ili oko 21 posto), Karlovac (6633 ili oko 22 posto), Nova Gradiška (6624 ili oko 33 posto), Valpovo (5775 ili oko 49 posto) i Novska (2984 ili oko 35 posto). Po podacima iz 1992., na privremeno okupiranom području najviše stanova je uništeno i oštećeno u općinama Vukovar (25.590 ili 91 posto), Petrinja (7083 ili oko 58 posto), Slunj (5620 ili oko 84 posto), Drniš (5016 ili oko 53posto), Kostajnica (4590 ili oko 85 posto), Glina (4518 ili oko 58 posto), Otočac (3507 ili oko 42 posto). Procjenjuje se da je u agresiji na Republiku Hrvatsku, ne računajući privremeno okupirano područje, uništeno, teže ili lakše oštećeno oko 210.000 stanova. Najveći dio razrušen je već 1991. kad je počinjena šteta procijenjena na oko 3,2 milijarde američkih dolara, ističe Nazor u priopćenju. Po podacima Odjela za informiranje Ministarstva zdravstva iz 2000., u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata poginulo, ubijeno ili umrlo od posljedica ranjavanja ukupno 4137 civilnih osoba. U taj broj tada još nisu uključeni poginuli civili ekshumirani i identificirani iz masovnih i pojedinačnih grobnica te poginuli civili na privremeno okupiranom području Hrvatske. Te kategorije stradalnika procjenjuju se na još ukupno 2468 civilnih žrtava, pa bi ukupni broj smrtno stradalih civila iznosio 6605. Po privremenom popisu osoba poginulih u agresiji Srbije, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi na RH, kojeg je usporedbom, dopunom i objedinjavanjem podataka iz različitih izvora izradila Uprava za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH, u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata smrtno stradalo 12.213 hrvatskih branitelja i civila. Popis nije obuhvatio osobe koje su vođene kao nestale, osobe koje su poginule u neprijateljskim postrojbama, odnosno poginule Srbe na okupiranom području RH. Uprava za zatočene i nestale do prosinca 2009. otkrila je 143 masovne i više od 1400 pojedinačnih grobnica žrtava srpske agresije. Iz njih su ekshumirani posmrtni ostaci 3752 osobe, od kojih je 3180 identificirano i uvršteno u privremeni popis poginulih. Ekshumirani su i posmrtni ostaci 782 osobe, uglavnom pripadnika srpskih postrojbi i civila, poginulih 1995. na privremeno okupiranom hrvatskom području, koje su bile pokopane u zajedničkim grobnicama. Do prosinca 2009. identificirano je njih 456. Pri Upravi za zatočene i nestale u prosincu 2009. još uvijek je otvoreno 1827 zahtjeva za traženje nestalih osoba s područja Republike Hrvatske - 1030 osoba nestalo 1991/1992. u srpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku, a 797 osoba s privremeno okupiranog područja RH, uglavnom pripadnika srpskih postrojbi i civila, nestalo je 1995. Po privremenom popisu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz prosinca 2009., temeljenom na istraživanju dokumenata pobunjenih Srba, na privremeno okupiranom području RH smrtno je stradalo ili se vodi kao nestalo oko pet tisuća osoba, među kojima je i njih najmanje 400 nesrpske narodnosti. U jedinstvenom popisu međuresorne Radne skupine za izradu Registra djece poginule uslijed ratnih razaranja u Republici Hrvatskoj navedena su imena 402 poginule djece, uz napomenu da to nije konačan broj poginule djece u Domovinskom ratu. Od toga je 323 djece poginulo zbog ratnog djelovanja; više od 70 posto stradalo je uslijed izravnog neprijateljskog djelovanja (eksplozija granate, mine, raketiranja zrakoplova, snajpera i sl.), a manje od 30 posto uslijed neizravnog neprijateljskog djelovanja (igranje vatrenim oružjem, ručnom bombom i sl). Od preostalih 79 djece s tog popisa, utvrđeno je da se radi o 32 osobe koje su stradale kao punoljetne (19 i više godina), 23 djece za koje se i pored naknadne provjere preko matičnih ureda nije mogao utvrditi njihov identitet i način stradavanja, a ostalih 24 nije poginulo uslijed ratnih okolnosti, već nesretnim slučajem (u prometu, od udara električne energije, od trovanja plinom, i sl). Istodobno, ranjeno je 1044 djece. Kao posljedica ranjavanja u 188 djece nastao je različit stupanj tjelesne invalidnosti (u 56 vrlo teška, 92 teška, te u 40 umjerena tjelesna invalidnost). Bez jednog roditelja ostalo je 5497 djece, a 74 djece je ostalo bez oba roditelja.
OSIJEK - Vijećnici osječko-baranjske Županijske skupštine uputili su danas pismo hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, premijerki Jadranki Kosor i predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiću sa zahtjevom da zaštite hrvatske nacionalne interese, hrvatske generale te istinu o Domovinskom ratu. Prijedlog je dao osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, a zatim su sva nazočna 44 vijećnika uskladila tekst. Skupština izražava ogorčenost i veliku zabrinutost haaškom političkom presudom hrvatskim generalima kojom se osloboditeljska, obrambena i pravedna vojno-redarstvena akcija Oluja "djelomice kvalificira kao 'udruženi zločinački pothvat' koji je predvodio pokojni predsjednik Franjo Tuđman, a hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač nepravedno proglašavaju krivima", stoji u otvorenom pismu. Navodi se kako je "stanovništvo u županiji svjedočilo brutalnu nasrtaju vojno višestruko nadmoćnije agresorske okupatorske srpske sile na civilno stanovništvo, svakodnevnim granatiranjima koja su odnijela tisuće nevinih ljudskih života i prouzročila golemu materijalnu štetu". Budući da skandalozna haaška presuda "ugrožava hrvatske nacionalne interese i obezvrjeđuje neupitne vrijednosti Domovinskog rata, u drugostupanjskom postupku od vlade, Hrvatskog sabora i predsjednika države, skupština zahtijeva da u skladu sa svojim ovlastima svim raspoloživim političkim, diplomatskim i pravnim mjerama spriječe pokušaj krivotvorenja povijesnih činjenica, zaštite čast i dostojanstvo svih hrvatskih branitelja te očuvaju i promiču istinu o Domovinskom ratu". Od najviših tijela državne vlasti skupština traži "žurno, odlučno i jasno službeno stajalište o neprihvatljivosti haaške političke presude".
OSIJEK - Policija je kazneno prijavila državnom odvjetništvu 62-godišnjaka iz Osijeka pod osnovanom sumnjom da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, pri čemu je 12 osoba usmrćeno i tri teško ranjene, priopćila je osječko-baranjska Policijska uprava (PU). Policijski službenici Odjela općeg kriminala PU-a u suradnji sa službenicima Sigurnosno-obavještajne agencije utvrdili su da je osumnjičenik od 1. prosinca 1991. do 4. rujna 1992. kao zapovjednik erdutske "milicije" počinio kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. U priopćenju se ne navodi ni identitet ni mjesto zločina ni o kojim je osobama riječ, a osumnjičenik nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Glasnogovornik PU-a Marko Ćaleta rekao je da je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku podnesena jučer. Neslužbeno se doznaje da je riječ o Boži Boliću, koji je bio zapovjednik "milicije" u Dalju do 1990. kad je suspendiran i otišao u mirovinu. Po riječima Ive Kovčalije, zapovjednika daljske policijske postaje od kolovoza 1991. do 1999., "protiv Bože Bolića i još 150 osoba s toga područja koji su činili ratne zločine ili poticali na zločine, daljski su policajci svojedobno podnijeli kaznene prijave, no "procesuiranje se, nažalost, odužilo". Za Bolića je rekao kako je nakon umirovljenja 1990. živio u Osijeku, ali je vikendom odlazio u Dalj, Erdut i druga područja, a u doba okupacije preselio se u Erdut i postao zapovjednikom tamošnje "milicije". Ljudi, za čije je ubojstvo osumnjičen Božo Bolić, uglavnom su iz sela Dalj-Planine, rekao je Kovčalija.
KARLOVAC - Karlovačko Županijsko državno odvjetništvo danas je podignulo optužnicu protiv hrvatskog državljanina Mirka Bolića (1944.) iz Malog Kozinca kod Karlovca zbog počinjenja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja pri proboju iz vojarne Logorišta u studenom 1991., objavio je danas DORH, ne navevši pun identitet okrivljenika. Okrivljenik je od listopada prošle godine u pritvoru zbog opasnosti od bijega te ŽDO predlaže da se pritvor produlji. Bolić je optužen da je 4. studenoga 1991., za vrijeme oružanog sukoba aktivnog i rezervnog sastava JNA i tzv. krajinske teritorijalne obrane protiv hrvatskih policijskih i vojnih postrojba, pošto je Boro Ercegovac kao zapovjednik postrojba smještenih u vojarni Logorištu naredio proboj iz vojarne, ubio pripadnike hrvatske vojske Marijana Jakšića i Darka Tomašića. Po optužnici Bolić je kao pripadnik "Skradske čete" išao ispred tenkovske kolone te je u mjestu Podvožiću protivno međunarodnim konvencijama za oružanog sukoba, naišavši na pripadnike hrvatske vojske Marijana Jakšića i Darka Tomašića, pucao u njih zajedno s R. B (1971.) iz osobnoga vatrenog oružja te su obojica od ozljeda odmah preminula. Optužnicom se precizira da nije bio izravno ugrožen Bolićev život i život drugih pripadnika njegove postrojbe jer su "Jakšić i Tomašić, kad su vidjeli neprijateljsku vojsku, zaustavili vozilo, izišli te na poklopac vozila spustili karabin i ručnu bombu te podignuli ruke u znak predaje". Istražnim je zahtjevom u listopadu prošle godine bio obuhvaćen i četrdesetogodišnji R. B. te je za njim bila raspisana tjeralica, ali se sada ŽDO odlučio podignuti pojedinačnu optužnicu, za dostupnog, tj. pritvorenog Bolića.
OSIJEK - Predsjednik Hrvatske udruge logoraša Tomislav Hajduković na današnjoj je konferenciji za novinare u Osijeku ocijenio da je haaškom presudom osuđen i osramoćen svaki hrvatski građanin, a pogotovo ranjeni hrvatski branitelji i sve žrtve Domovinskog rata, među kojima su i logoraši srpskih koncentracijskih logora, a za sve su krivi oni koji su vodili Hrvatsku i dopustili da se svijet okrutno poigra sa svima nama. Optužio je bivšeg premijera Ivu Sanadera jer je predao Gotovinu, a Mesića jer je predao transkripte, prozvavši i sve one "koji su stalno bili u vrhu i sve znali, a zbog osobnih su probitaka šutjeli". To se, dodao je, odnosi i na ministre pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, Vesnu Škare-Ožbolt, Anu Lovrin i Ivana Šimonovića, bivšeg ministra policije Ivana Jarnjaka, pokojnog premijera Ivicu Račana, bivšeg ministra vanjskih poslova Matu Granića i "Vladimira Šeksa koji je uvijek svemu kumovao". Kako je rekao, sramotna je i "uloga generala Jacquesa Kleina, za čijeg je mandata u okupiranu dijelu hrvatskog Podunavlja ubijeno 600 osoba", upitavši se tko je za njihovu smrt uopće odgovarao". Kroz srpske koncentracijske logore prošlo je oko 30.000 ljudi, čak tri stotine je ubijeno, a svi ostali mučeni su i danas žive s teškim posljedicama iživljavanja. "Uostalom kakva je to hrvatska politika koja je dopustila da se zgaze svete žrtve Vukovara, Dalja, Borova Sela, Aljmaša, Erduta, prvog do temelja spaljenog hrvatskog sela Ćelija i svih hrvatskih krajeva koje je agresor napao". Istaknuo kako je nužno u Hrvatskoj što prije osnovati krovnu udrugu svih branitelja i stradalnika, koja će se baviti interesima svih sudionika Domovinskog rata .
ZAGREB - Pred zastupnicima zagrebačke Gradske skupštine sutra će se naći dva prijedloga o roditeljskim udjelima u cijeni dječjih vrtića - gradonačelnika Milana Bandića i klubova zastupnika SDP-a, HSU-a i Nezavisne liste Tatjane Holjevac. Dok zagrebački SDP predlaže da roditeljsku udjel u cijeni vrtića ostane jednak kao dosad i od gradonačelnika traži da promijeni odluku po kojoj bi od 1. srpnja vrtići poskupjeli, Bandić najavljuje da neće odustati od prijedloga po kojem bi se, kako tvrdi, teret krize ravnomjerno rasporedio, tako da bogatiji sudjeluju više, a siromašniji manje u plaćanju cijene vrtića. Podsjeća da je takvu odluku u proračunu prihvatila i skupština te da je sada na redu njezina provedba. Po tom bi prijedlogu pravo na besplatan smještaj u jaslicama i dječjem vrtiću imala djeca roditelja čiji je ukupan mjesečni prihod po članu obitelji manji ili jednak dvije tisuće kuna. Udjel troškova za ostalu djecu razvrstan je ovisno o ukupnu mjesečnom prihodu po članu obitelji pa bi tako s prihodom od 2001 do 2500 kuna po članu cijena bila 200 kuna na mjesec, od 2501 do 3000 kuna - 300 kuna, od 3001 do 3500 kuna - 400 kuna, od 3501 do 4000 kuna - 500 kuna, od 4001 do 4500 kuna - 600 kuna, od 4501 do 5000 kuna - 700 kuna, od 5001 do 6000 kuna - 1000 kuna, od 6001 do 7000 kuna - 1400 kuna, od 7001 do 8000 kuna - 1800 kuna, a obitelji koje po članu imaju prihode više od 8001 kune vrtić bi plaćale 2000 kuna. "Ako su u SDP-u zamjerali tom prijedlogu, nisu trebali lani u prosincu prihvatiti proračun za 2011. s kojim je skupština prihvatila i program javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi", tvrdi Bandić.
SLAVONSKI BROD - Nakon četiri godine grad Slavonski Brod ponovno će moći raspolagati s gotovo 132.000 četvornih metara gradskoga zemljišta kojemu je zbog sudskog spora s tvrtkom Novogradnjom prijetila ovrha, objavio je danas gradonačelnik Mirko Duspara. Odlukom Općinskoga suda u Slavonskome Brodu ovršni postupak je zaustavljen, jer se grad uspio izboriti za ponavljanje postupka. Odluka postaje pravomoćnom kad istekne žalbeni rok i rješavanje moguće žalbe, rekao je na izvanrednoj konferenciji za novinare brodski gradonačelnik Mirko Duspara. Tvrtka "Novogradnja" prije više od osam godina pokrenula je spor protiv grada tražeći naknadu za izgradnju odmarališta na Korčuli. Radovi su tamo obavljeni prije nego što je grad potkraj 2000. državnom darovnicom postao vlasnikom zemljišta i odmarališta na tom otoku. Ipak, tvrtka je u višegodišnjem sporu pobijedila na svim sudskim instancijama pa je ispalo kako joj grad s kamatama duguje više od pedeset milijuna kuna i prijetila je ovrha vrijednih gradskih nekretnina. Onda se dogodio obrat. Izgubljenu bitku grad je dobio jer je uspio dokazati kako prijeporne tražbine Novogradnja u pretvorbi nije prijavila u temeljni kapital pa joj grad praktički ništa i nije dugovao. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra kako u ponovljenu postupku, u kojem treba utvrditi dugove za obavljene radove na odmaralištu na Korčuli, ne bi trebalo biti teškoća za grad. "Najvažnije je da smo uspjeli spriječiti pljačku gradske imovine od pojedinaca. Za grad u ponovljenu postupku ne bi trebalo biti komplikacija jer je odmaralište na Korčuli država darovala Brodu. Zajednički nam je cilj sačuvati tu imovinu", kazao je Duspara. Najavljuje i kako će od Novogradnje, sada u stečaju, tražiti i naknadu štete jer je višegodišnja blokada najatraktivnijih gradskih parcela zaustavila mnoge kapitalne projekte.
ZAGREB - Državni tajnik u Ministarstvu obrane (MORH) Mate Raboteg opovrgnuo je današnje napise u jednom dnevniku u kojima se tvrdi da ministar obrane Davor Božinović traži samo strana poduzeća za održavanje zrakoplova Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (HRZ) tipa pilatus, kanader i air-tractor umjesto da taj posao daje Zrakoplovno-tehničkom centru (ZTC) s kojim MORH ima potpisane ugovore i sporazum o suradnji. "Kada bi te teze bile istinite, one bi bile zabrinjavajuće", rekao je Raboteg i dodao da je ministar obrane na početku mandata naglasio da mu je jedan od prioriteta uključivanje domaćih poduzeća u poslove s MORH-om. Raboteg je na konferenciji za novinare rekao da se MORH za održavanje kanadera, pilatusa i air-tractora koristi ZTC-om (bivši Zrakoplovno-tehnički zavod u Velikoj Gorici) koji je izdvojen iz sustava Ministarstva i koji posluje kao samostalno poduzeće. "Sve naše zrakoplove na nižim i jednostavnijim razinama održavanja (prve i druge razine) održavamo u našim bazama, a ZTC održava zrakoplove na trećoj, najzahtjevnijoj razini", rekao je. Istaknuo je da u MORH-u nabava rezervnih dijelova i potrošnog materijala teče potpuno u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, a ZTC za svoje potrebe sam nabavlja dijelove i potrošni materijal, što poslije naplaćuje od MORH-a. U našim planovima za HRZ predviđeno je da se niže razine održavanja zrakoplova uvijek provode u bazama, a da se za zahtjevnije razine koristi ZTC-om, dodao je Raboteg. Predsjednik Uprave ZTC-a Zdravko Delić rekao je da je ZTC, otkad je izdvojen iz sustava MORH-a, ovlašten za treći i najzahtjevniji stupanj održavanja zrakoplova hrvatskih Oružanih snaga te da je za to u potpunosti ovlašten. Naglasio je da su na zrakoplovima obavljene sve potrebne preinake i popravci za sljedeću protupožarnu sezonu. Od šest protupožarnih zrakoplova tipa kanader i šest tipa air-tractor potpuno su spremna po četiri zrakoplova, a ostali će biti spremni do početka prutupožarne sezone, kažu u MORH-u.
VARAŽDIN - Varaždinska županija i 44 osnovne i srednje škole te jedan učenički dom kojima je županija osnivač ubuduće će zajedno skupljati papir i prodavati ga te tako zarađivati zahvaljujući projektu koji je ta županija pokrenula krajem prošle godine kao prva i jedina u Hrvatskoj. Posao skupljanja i otkupa papira dodijeljen je tvrtki "Hamburger Recycling ENS" iz Zaboka, čija je ponuda na javnom natječaju ocijenjena najboljom, a s direktorom te tvrtke Zlatkom Canjugom župan Predrag Štromar i ravnatelji 44 osnovne i srednje škole danas su potpisali ugovor o provedbi projekta. Zahvaljujući tom projektu, škole kojima je osnivač Varaždinska županija, a koje na godinu skupe oko 300 tona papira, ubuduće bi na tome mogle zaraditi više od 150 tisuća kuna, istaknuo je župan Štromar te dodao da će projekt, osim zarade, omogućiti i educiranje učenika o zaštiti okoliša i održivom razvoju. Učenike će se educirati o prednostima skupljanja i recikliranja papira, a bit će motivirani da prikupe što više papira jer će tako njihova škola zaraditi više novca i moći lakše platiti troškove za, primjerice, izlete učenika. U projekt će se pokušati uključiti i ostale građane, koje se želi potaknuti da papir odlažu u posebne kontejnere koji će biti postavljeni u školskim dvorištima. Kontejnere za skupljanje papira o svojem će trošku postaviti tvrtka "Hamburger Recycling ENS", projekt će trajati tri godine, a može se i produžiti.
ZAGREB - Irskom hokejašu, koji je nakon poraza svoje reprezentacije na Svjetskom prvenstvu skupine B divizije u Zagrebu proteklog vikenda nogama i rukama trgao retrovizore na parkiranim automobilima, danas je na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu novčano kažnjen 2942 kune koliko iznosi njegovih deset dnevnih dohodaka, te mu je naloženo da s 4100 kuna obešteti vlasnike oštećenih automobila. Kako je Ross O'Driscoll (31) priznao krivnju i cijelu je preuzeo na sebe, pa se njegovom 32-godišnjem kolegi koji je tada bio s njim nije ni sudilo, presuda sutkinje Jasne Zoretić Rendulić postala je pravomoćna, a njom je O'Driscoll, koji u Irskoj zarađuje kao konobar, proglašen krivim za kazneno djelo uništavanja ili tuđe stvari. Zagrebačka je policija u nedjelju oko 3 sata u noći uhitila dvojicu irskih hokejaša na ledu nakon što su pod utjecajem alkohola potrgali retrovizore na pet automobila, zbog čega je osuđeni, po odluci suda, dužan vlasnicima vozila ukupno nadoknaditi 4100 kuna štete. Policija im je nakon uhićenja alkotestom izmjerila 0,6, to jest 1,6 promila alkohola u krvi. O'Driscoll je odmah po izricanju presude platio novčanu kaznu koju mu je odredio sud, te obećao da će po povratku u Irsku nadoknaditi i štetu. Osim što je priznao krivnju, izrazio je žaljenje zbog štete koji je počinio te se odrekao prava na žalbu, čime je presuda postala pravomoćna.
DUBROVNIK - Odluka o dobitnicima ovogodišnjih županijskih nagrada donesena je danas na sjednici skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, a županijsku nagradu za životno djelo dobio je akademik Igor Fisković. Godišnje nagrade dobili su pijanistica Ivana Marija Vidović i Gimnazija Metković, a za doprinos ugledu i promociji županije u svijetu nagradu je dobio predsjednik Udruge lađara Neretve Marko Marušić iz Vida te Košarkaški klub Dubrovnik. Dobitnicima će javna priznanja biti uručena na svečanoj sjednici županijske skupštine 12. svibnja u prigodi Dana županije i blagdana njezina zaštitnika Svetog Leopolda Bogdana Mandića.
ZADAR - Prof. dr. Ante Uglešić na današnjoj je sjednici Senata zadarskoga Sveučilišta ponovno izabran za rektora. Na prijedlog 13 sveučilišnih odjela Uglešić je izabran na novi četverogodišnji mandat koji počinje s novom akademskom godinom. Na konferenciji za novinare nakon sjednice senata rektor Uglešić najavio je da će u listopadu biti imenovani novi prorektori. "Glavni cilj u sljedeće četiri godine bit će dio programa koji nismo ostvarili u prošlom mandatu, a to je početak izgradnje novoga kampusa. Sve predradnje su obavljene, idejni projekt i urbanistički plan uređenja su gotovi, a u tijeku su i pripreme za povlačenje novca iz fondova EU-a za planove o pojedinim sveučilišnim objektima. Taj se program nastavlja na dosadašnji", istaknuo je Uglešić, dodavši kako će se za izradu projektne dokumentacije buduće sveučilišne knjižnice iz tih fondova tražiti 10-ak milijuna kuna. Iako se već nekoliko godina najavljuje, uvođenje studija mehatronike i robotike odgođeno je za akademsku godinu 2012./2013. U sljedećoj akademskoj godini jedini novi bit će studij podvodne tehnologije i to na hrvatskom i engleskome jeziku. Na današnjoj sjednici senata prihvaćen je prijedlog Učiteljskog studija u Gospiću koji s riječkog prelazi na zadarsko sveučilište kojem se na taj način pripaja 20 zaposlenika i 350 studenata.
KARLOVAC - "Natura viva", javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije, obilježava u Vrbanićevu perivoju u Karlovcu Međunarodnu godinu šuma stručnim predavanjem i radionicama za djecu "Stablo moj prijatelj". Ravnateljica Hrvatskoga šumarskog instituta dr. sc. Dijana Vuletić u predavanju je kazala da je UN 2011. proglasio međunarodnom godinom šuma, a moto je „Šuma za ljude“. Tako se u svijetu podiže svijest o opasnostima nekontrolirane sječe šuma, o okolišnim, socijalnim te ekonomskim vrijednostima šuma, rekla je i dodala kako je potrebno u svijetu osigurati više novca da bi se trajnije provodili novi modeli gospodarenja šumama. Vuletić je, govoreći o urbanim šumama, na primjeru 115 godina stara „Vrbanićeva perivoja“, spomenika parkovne arhitekture, kazala da se šumom može smatrati svaka površina pod drvećem iznad sto ari (tisuću četvornih metara), ali da je svaki pa i najmanji park u gradovima i svako pojedinačno drvo ekološka i socijalna dobrobit po kojoj se vrjednuje određeno mjesto. Urbane su šume važne jer pročišćuju zrak, ublaživaju klimu, uljepšavaju krajolik te su mjesto za odmor i razbibrigu, kazala je Vuletić, naglasivši da zbog svega toga zaslužuju pojačanu brigu. Vrbanićev perivoj, u kojem je još 1896. zasađeno prvo egzotično drveće iz domaćih i bečkih rasadnika, i danas ima neke od tada zasađenih stabala, pooput ginka-bilobe, tulipanovca, američkog oraha kao i hrasta, kestena i drugih uobičajenih stabala bjelogorice i crnogorice. Održavanje perivoja, uz financiranje iz gradskog proračuna, redovito provodi nadzorna služba „Natura viva“. U tijeku je, kazala je Dijana Vuletić, izrada studije s procjenom zdravstvenog stanja svakoga pojedinačnog stabla i grma da bi se utvrdilo koje je drveće potrebno zamijeniti novim sadnicama odgovarajućih biljnih svojta.
ZAGREB - Općinsko državno odvjetništvo u Krapini podnijelo je istražni zahtjev protiv 52-godišnjeg općinskog načelnika i dvije godine mlađe referentice, koje tereti da su zadržali za sebe 180.000 kuna od uplata građana te da su pri isplati odštete građanima za štetu od tuče zadržali oko 73.000 kuna. Odvjetništvo ne navodi o kojoj je općini riječ. Neslužbeno se pak doznaje da je riječ o Željku Presečkom (1959.), načelniku općine Petrovsko, koji je tu dužnost obnašao do loklanih izbora 2009., a današnjem tajniku HNS-a Krapinsko-zagorske županije. Bivšeg načelnika i referenticu tereti se da su od travnja 2004. do veljače 2009. dio novca od uplata građana, od oko 180.000 kuna, neovlašteno zadržali za sebe. Tereti ih se i da su od kraja prosinca 2008. do kraja siječnja 2009. pri isplati građanima novčane naknade za štetu od tuče neovlašteno zadržali oko 73.000 kuna. Pritom je referentica na popisu za isplatu odštete lažno navela da je isplaćen sav doznačen novac od oko 119.000 kuna. Taj je popis potom prvoosumnjičeni načelnik dostavio kao potvrdu isplaćene odštete županiji i državnom povjerenstvu za procjenu štete od elementarne nepogode. Istražni zahtjev protiv njih podnesen je istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, a tereti ih se za pronevjeru i krivotvorenje isprave.