Konferencija na temu "Umjetnost preživljavanja" okupila je oko sto sudionika, a izneseni su rezultati niza istraživanja GfK.
Direktor GfK Igor Matutinović kazao je kako su građani prošle godine umjesto očekivanog bar blagog oporavka od krize razočarano dočekali procjene o padu BDP-a od 1,2 posto za 2010. Ipak, s obzirom na suglasnost makroekonomista da će se ove godine dogoditi rast od 1 do 2 posto, građani-potrošači očekuju poboljšanja i povećanje dohotka, a time i potrošnje.
No, to su tek, kako je kazao Matutinović, 'krhki izdanci oporavka' od kojih ne treba imati velika očekivanja jer se pokazalo da se Hrvatska sporije oporavlja od ostalih europskih zemalja, a tu je sad još i globalna problematika porasta cijene nafte i uz to vezano svega drugog, posebno hrane.
Stoga će i dalje dominantno među hrvatskim građanima ostati racionalno ponašanje, posebno u potrošnji, koje je već vidljivo u sve većim tzv. akcijskim kupnjama proizvoda po nižim cijenama, biranjem jeftinijih trgovina (diskonata) i odlaskom samo u ciljane manje, a ne više velike kupnje.
Prema podacima GfK iz prosinca 2010., prosječnom tročlanom kućanstvu mjesečno je nedostajalo oko 2.500 kuna za zadovoljavanje potreba, dok najnovija istraživanja iz ove godine pokazuju da čak 32 posto građana danas jedva spaja kraj s krajem, a takvih je prošle godine bilo 18 posto.
Njih 53 posto kaže da im je teže nego prije, ali da još mogu normalno živjeti, dok ih 14 posto navodi da krizu nisu osobno osjetili.
Oko 56 posto građana boji se što donosi budućnost. Zanimljivo je da je na pitanje 'tko bi nas mogao izvući iz krize?' 42 posto odgovorilo 'nitko'. Iza toga slijede 'mladi', što misli 9 posto ispitanika, dok su Vladine mjere, neko novi, pametni stručnjaci i guverner HNB-a dobili od 4 do 6 posto.