Čelnici tih fakulteta potpisat će deklaraciju sa zajedničkim zaključcima i planom aktivnosti za pokretanje multidisciplinarnog istraživačko-razvojnog programa. Skupu, pod pokroviteljstvom vlade, nazoče predstavnici gospodarstva, akademske zajednice, ministarstava, ureda predsjednika Republike, HAZU-a, grada Zagreba, saborski zastupnici, studenti i dr.
Skup je pozdravio dekan FER-a Nedjeljko Perić, zauzevši se za pokretanje multidisciplinarnoga istraživačko-razvojnog programa koji bi rezultirao naprednim konceptima i tehnološkim podlogama za razvoj energetske industrije u Hrvatskoj u području obnovljivih izvora energije. Za uspjeh takva programa potrebna je suradnja gospodarstva, vlasti i znanosti.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš podsjetio je kako je ovo razdoblje kad Hrvatska donosi strateške odluke te je sveučilište pokrenulo i razgovor o novim energetskim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije. Na važnost uključenja akademske zajednice u pitanja obnovljivih izvora energije upozorila je i državna tajnica u ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Ivana Mrkonjić, a savjetnik ureda predsjednika Republike Boris Cota potvrdio je neupitnost državnih ulaganja u obnovljive izvore energije, za što je, kazao je, bilo i potencijalnih investitora.
O ekonomskim aspektima i gospodarskim mogućnostima obnovljivih izvora energije govorio je Ljubo Jurčić, podsjetivši kako se svijet suočio s razvojnom krizom te su stoga "pametne" države počele istraživati nove tehnologije i energije. Govoreći o obnovljivim izvorima energije, procijenio je da će Hrvatska do 2030. morati uložiti do 10 milijarda eura u to područje. Uz ekološke koristi, kazao je, ekonomski učinci obnovljivih izvora energije jesu pokretanje razvoja i inovacija, proizvodnje, zaposlenosti, smanjenje uvoza, povećanje izvoza i dr.
Prof. dr. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje , govoreći o obnovljivim izvorima energije i poticajnoj regulativi koja će pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta, zauzeo za stvaranje tržišta takve energije, ustvrdivši da bi se u građevinarstvu, primjerice, samo za izgradnju 100.000 solarnih kolektora otvorilo oko 2000 radnih mjesta.
Ima li Hrvatska pravo govoriti o tome da je hrana skupa, zapitala je dr. Tajana Krička s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i usporedila podatke u proizvodnji pšenice i kukuruza 80-ih godina i danas, po kojima se danas proizvodi oko 500 tisuća tona pšenice i toliko kukuruza manje. I stočarstvo smo prepolovili, a danas se oko 950 tisuća hektara zemlje ne obrađuje. "Ne govorimo o nečemu što bismo mogli, nego što jesmo obrađivali", upozorila je govoreći o tim neiskorištenim potencijalima.
U nastavku skupa raspravljat će se o istraživanju i razvoju novih energetskih tehnologija.