FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 4,30 sati

ZAGREB, 17. travnja 2011. (Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta objavljenih do 4,30 sati

ZAGREB - Predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke sudjelovali su na proljetnoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) u Washingtonu gdje su s čelnicima tih ustanova razgovarali o sadašnjim i budućim hrvatskim projektima, priopćilo je u subotu ministarstvo financija. Izaslanstvo, koje je predvodila ministrica financija Martina Dalić i guverner Željko Rohatinski u petak je bilo na sastanku u okviru tzv. Nizozemske konstituence Svjetske banke, kojoj pripada i Hrvatska. O provedbi postojećih projekata/zajmova SB-a u Hrvatskoj te o budućoj suradnji i pripremi novih projekata, hrvatsko izaslanstvo razgovaralo je s Philippeom Le Houerouom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, s Peterom Harroldom, direktorom za Hrvatsku i Rudolfom Janom Treffersom, izvršnim direktorom SB-a. Također su razgovarali s Antoniom Borgesom, direktorom MMF-ova Odjela za Europu, s Ageom Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u i voditeljicom misije MMF-a za Hrvatsku Zuzanom Murgasovom. Izvijestili su ih o mjerama koje RH poduzima u svrhu ubrzanja gospodarskog oporavka, navodi se u priopćenju. U Washingtonu se hrvatsko izaslanstvo sastalo i s predsjednikom Interameričke banke (IDB) za razvoj Luisom Albertom Morenom te s izvršnim direktorom u IDB-u Yasusukeom Tsukagoshim.

WASHINGTON/ZAGREB - Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju pružit će izvanrednu priliku za razvoj hrvatskog gospodarstva ako je ono bude spremno iskoristiti, rekao je u Washingtonu Peter Harrold, direktor Svjetske banke (SB) za zemlje srednje Europe, uključujući i Hrvatsku. U izjavi hrvatskim novinarima u Washingtonu u sklopu proljetnog zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i SB Harrold je izjavio da se jako raduju ulasku Hrvatske u EU. "To je najnevjerojatnija prilika za Hrvatsku. Njezino je gospodarstvo orijentirano prema vani i kada se pridruži Europskoj uniji, prilika za Hrvatsku bit će fantastična ako je bude spremna iskoristiti", rekao je. O završnoj fazi pristupnih pregovora RH s Bruxellesom, Harold je kazao kako "svi možemo biti optimisti da će taj dugi i iscrpljujući proces uskoro biti zaključen", što je nedavno u Zagrebu potvrdio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Harrold je ocijenio da je RH učinila sjajan napredak u pregovorima, najiscrpljujući proces za svoje članstvo i više od bilo koje druge zemlje. Na skupu međunarodnih financijskih institucija sudjeluje i izaslanstvo RH, na čelu s ministricom financija Martinom Dalić i guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim. RH je među posljednjima ušla u ekonomsku krizu, te je tako među posljednjima i kada je u pitanju oporavak od svjetske krize, ocijenio je Harrold koji RH predviđa rast od umjerenih 1,5 posto u 2011. "Najveći ekonomski problemi za Hrvatsku su veliki proračunski deficit od preko 4 posto BDP-a i veliki državni dug... pa je veliki izazov za ekonomsko upravljanje zemljom, dok se učvršćuje oporavak, kako smanjiti deficit bez da se uspori gospodarstvo".

BEOGRAD - Demokratska stranka (DS) srbijanskog predsjednika Borisa Tadića pozvala je u subotu Tomislava Nikolića, predsjednika vodeće oporbene stranke koji je počeo štrajkati glađu i žeđu, neka se bori časno i pošteno, a ne ucjenom i prijetnjom samoubojstvom. Nikolić, predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) u subotu ujutro počeo je štrajk te ustvrdio da ga neće prekinuti sve dok vlada ne raspiše prijevremene parlamentarne izbore. "Ni u vrijeme diktature Slobodana Miloševića Demokratska stranka nije štrajkala glađu, već se samo časno i hrabro borila da pobijedi na izborima i po cijenu (izborne) krađe", priopćio je DS. SNS je priopćenje vodeće stranke vladajuće koalicije nazvao "licemjernim". Nikolić i njegova stranka u subotu su u Beogradu organizirali oporbeni skup koji je privukao desetke tisuća sudionika. Nikolić optužuje srbijanskog predsjednika da izbjegava raspisati izbore i da se krije iza tvrdnja kako bi time ugrozio proces dobijanja statusa kandidata Srbije za članstvo u Europskoj uniji.

ADŽDABIJA - Gadafijeve snage u subotu su ispaljivale rakete na položaje pobunjenika na pola puta od Adždabije i Brege, na istoku Libije, pri čemu je poginulo najmanje šest ljudi i 20 je ranjeno, doznaje se od medicinskog izvora. "Šest ljudi je poginulo", rekao je jedan liječnik bolnice Adždabije, kako prenose agencije. Nekoliko ozlijeđenih ima opekotine. Žestoki sukobi vodili su su u subotu poslijepodne između Gadafijevih lojalista i pobunjenika zapadno odo Adždabije gdje su pobunjenici napredovali prema Bregi iskoristivši NATO-ove napade na vladine snage.

ALŽIR - Deset alžirskih vojnika je poginulo i nekoliko je ranjeno u napadu terorističke skupine na njihovu vojnu bazu u Azazgi, istočno od Alžira, izvijestio je u subotu dnevni list El Vatan na svojoj internet stranici. Službeni izvorni nisu za sada potvrdili napad, a svjedoci navode da je poginulo 14 vojnika i jedan napadač. Pucnjava je trajala oko dva sata, precizira El Vatan. Vojna baza blizu Azazge nalazi se u području gdje je vrlo aktivna al-Kaida. Napad je izveden dva mjeseca nakon ukidanja izvanrednog stanja uvedenog 1992. radi sprečavanja islamističke pobune.

DAMASK - Sirijski predsjednik Bašar al-Asad u subotu je obećao najviše za tjedan dana ukinuti zakon o izvanrednom stanju, koji je stupio na snagu 1963., te je izrazio žaljenje zbog pogibije više desetaka ljudi u proturežimskim prosvjedima. Predd novom vladom al-Asad je najavio ukidanje zakona o izvanrednom stanju što je jedan od glavnih zahtjeva prosvjednika koji traže liberalizaciju režima. Taj zakon znatno smanjuje javne slobode. Asad, koji je na vlasti od 2000., u govoru je rekao i da mu je žao zbog poginulih i ranjenih u prosvjedima protiv režima koji su počeli 15. ožujka, bez obzira je li riječ o civilima ili sigurnosnim snagama. Organizacija Amnesty International izvijestila je da je u gušenju prosvjeda dosad ubijeno najmanje 200 ljudi od kojih su većina bili žrtve sigurnosnih snaga i policajaca u civilu.

ABUJA - Prvi rezultati predsjedničkih izbora održanih u subotu u Nigeriji pokazali su tijesnu utrku između sadašnjeg predsjednika Goodlucka Jonathana i vodećeg protukandidata Muhammadua Buharija, no iako su izbori bili najmirniji u zadnjih nekoliko desetljeća prije zatvaranja birališta eksplozija je potresla hotel u gradu na sjeveru zemlje. "Dogodila se eksplozija u hotelu u četvrti Kabala", rekao je policijski glasnogovornik u gradu Kaduna na sjeveru Nigerije. Nije priopćio druge pojedinosti. Pri otvaranju birališta u subotu ujutro dvije su bombe izazvale paniku u sjeveroistočnom gradu Maiduguri, poprištu čestih nemira. Prvi rezultati pokazali su da je za Jonathana glasala pretežito kršćanska južna Nigerija, uključivo područja oko grada Lagosa gdje se njegova stranka prije tjedan dana borila za pobjedu na parlamentarnim izborima. U sjevernim državama, gdje živi pretežito muslimansko stanovništvo, prvi rezultati su pokazali da je Buhari u vodstvu. Više od 73 milijuna upisanih birača bilo je pozvano u subotu na 120.000 birališta. Trebat će više dana da budu objavljeni konačni izborni rezultati. Diljem Nigerije, velike afričke izvoznice nafte u kojoj velika većina od ukupno 150 milijuna ljudi živi u siromaštvu, u subotu je bilo relativno malo znakova kaosa i nasilja, pojava koje su redovito pratile prijašnje izbore.

BUDIMPEŠTA - Desetak tisuća mađarskih policajaca, vatrogasaca, vojnika i carinika prosvjedovalo je u subotu protiv mjera štednje vlade desnog centra na prosvjednom skupu u Budimpešti. Fideszova vlada koja je 2010., došla na vlast dvotrećinskom parlamentarnom većinom, počela je prošlog mjeseca provoditi paket fiskalnih reforma kako bi proračunski deficit zadržala pod kontrolom. Mjere obuhvaćaju skraćenje razdoblja isplate naknade za nezaposlene, pooštravanje uvjeta za invalidske mirovine te ukidanje prijevremenog umirovljenja kako bi se smanjila potrošnja i deficit zadržao ispod razine od 3 posto BDP-a, što traži EU.

AMAN - Sedamdeset islamista uhićeno je na sjeveru Jordana, nakon žestokih prosvjeda u kojima je ozlijeđeno više desetaka osoba, uglavnom pripadnika redarstvenih snaga, izjavio u subotu je čelnik sigurnosne službe za France Presse. Osumnjičenici, članovi salafističkog pokreta (ultrakonzervativni suniti), uhićeni su u petak tijekom policijske racije u Zarki, gdje su izbili sukobi, i u obližnjem Rasifehu, nekoliko sati pošto su islamistički prosvjednici napali policiju, po istom izvoru. Socijalni i politički prosvjedi kakvi još nisu viđeni u zemlji potresaju kraljevinu već više od tri mjeseca. Salafisti zasupaju strogi oblik sunitskog islama i vjerovanja iz rane faze islama.

HAVANA - Kuba je u subotu počela kongres Komunističke partije vojnom paradom na 50. obljetnicu američke invazije na Zaljev svinja i proglašenja kubanskog socijalizma, ali svečanosti nije prisustvovao revolucionarni vođa Fidel Castro. Vojnici su marširali glavnim gradom Havanom, a u vojnoj paradi na početku četverodnevnog kongresa koji bi trebao donijeti niz reformi kako bi kubanski socijalizam opstao, sudjelovali su i borbeni zrakoplovi. Bivši kubanski vođa Fidel Castro (84), koji je mlađemu bratu Raulu (79) predao sve dužnosti kada je obolio 2006., nije sudjelovao na vojnoj svečanosti. Raul Castro je najavio niz reforma kako bi Kuba mogla preživjeti te se očekuje da nekih 1.000 izaslanika na četverodnevnom kongresu odobri paket od gotovo 300 reformi. Te reforme trebaju socijalizam postaviti na solidnu osnovu za budućnost, ustvrdio je Raul Castro.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙