Trojica hrvatskih generala mirno su saslušali prvostupanjsku presudu koju je čitao predsjedatelj sudskog vijeća Alphons Orie, a ni nakon izricanja presude nisu pokazivali nikakve vidljive emocije, dok se u galeriji za posjetitetelje prolomio uzvik nevjerice.
Gotovinu i Markača sud je proglasio krivima kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata te ih proglasio krivima po osam od devet točaka optužnice - za djela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubojstva, nečovječna djela i okrutno postupanje, a oslobodio ih je odgovornosti za jednu točku optužnice - prisilno premještanje.
"Vijeće vas proglašava krivim kao člana udruženog zločinačkog pothvata i osuđuje na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 24 godine zatvora", rečenica je koju je general Gotovina saslušao stojeći ne pokazujući vidljivo emocije ni potresenost. U galeriji za posjetitelje i novinare, koja je staklenim zidom odvojena od sudnice, tada se prolomio uzvik nevjerice i očaja, a isto se ponovilo kada je pročitana kazna od 18 godina zatvora generalu Markaču.
Čermakov odvjetnik Stevan Kay je rekao da je Gotovina "ponosno napustio sudnicu" i da mu je rekao "ne brini".
Ni na generalu Čermaku, koji je oslobođen po svim točkama optužnice, nije se dalo vidjeti što osjeća.
Generali Gotovina i Markač do sada su pritvoru proveli 1956 odnosno 1477 dana i vraćeni su u pritvor. Njihovi odvjetnici najavili su da će podnijeti žalbu te izrazili razočaranje zbog takve presude, ističući da se sudsko vijeće nije držalo zakona i činjenica.
"Naravno da ćemo se žaliti. Ova je odluka izravno suprotna zakonima i činjenicima koje su predočene u ovom predmetu. Sud je ignorirao sve što je obrana generala Gotovine iznijela, a iznijeli smo vrlo jake dokaze da je general Gotovina djelovao u skladu sa zakonima vojnom taktikom", rekao je jedan od Gotovininih odvjetnika Gregory Kehoe.
Objava presude hrvatskim generalima izazvala je golemi interes medija. Pedesetak hrvatskih i stranih novinara pratilo je čitanje presude, koja je trajala nešto manje od sat vremena.
Upitan kako je reagirao general Gotovina i je li bio razočaran, Kehoe je rekao: "naravno da je bio razoračan, svi smo razočarani. Vjerovali smo i očekivali da ćemo generala danas odvesti doma". Odvjetnik generala Mladena Markača također je izrazio razočaranje.
"Razočaran sam što Vijeće nije prihvatilo stavove obrane i nije prihvatilo našu ocjenu činjeničnog stanja. Presuda je vrlo, vrlo oštra, čini mi se još oštrija ako je usporedimo s nekim drugim slučajevima, pri čemu mislim na predmet Kosovo", rekao je odvjetnik Goran Mikuličić najavivši žalbu nakon što prouči presudu. Po njegovim procjenama žalbeni postupak mogao bi trajati dvije godine.
Ured tužitelja Haaškoga suda namjerava najprije proučiti prvostupanjsku presudu trojici hrvatskih generala i onda odlučiti hoće li se žaliti na nju, izjavio je Frederick Swinnen, posebni savjetnik glavnog tužitelja Sergea Brammertza.
"To je duga presuda, moramo je proučiti i analizirati i onda vidjeti hoćemo li podnositi žalbu", rekao je Hini Swinnen.
Prema pravilima Suda, žalba se mora najaviti unutar roka od 30 dana, a još dodatnih 75 dana na raspolaganju je za sastavljanje žalbenog podneska.
Sudsko vijeće Haaškog suda (ICTY) zaključilo je u petak da su neki pripadnici hrvatskog političkog i vojnog vodstva, na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, u ljeto 1995. sudjelovali u tzv. udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje srpskog stanovništva s teritorija krajine, rekao je sudac Orie čitajući zaključke Vijeća.
Kao jedan od glavnih dokaza za postojanje tzv UZP-a, Vijeće je uzelo "raspravu vođenu na brijunskom sastanku predsjednika Tuđmana s vojnim zapovjednicima 31. srpnja 1995., nekoliko dana uoči operacije Oluja", rekao je Orie, dodajući kako je Vijeće zaključilo da su osobe na sastanku razmatrale "važnost odlaska krajinskih Srba kao važnog ishoda i sastavnog dijela predstojećeg napada".
Vijeće je pozorno proučilo izjave visokih hrvatskih dužnosnika na tom i drugim sastancima i u javnosti, te ih razmatralo u kontekstu svojih nalaza o deportaciji, protupravnim napadima na civile i civilne objekte, te uvođenju diskriminatornih mjera, što su sve kaznena djele počinjena nad krajinskim Srbima, kazao je.
Po njegovim je riječima, UZP postojao od kraja srpnja 1995. i nastavio se tijekom cijelog razdoblja na koji se odnosi optužnica, do približno 30. rujna.
Vijeće je, po Orieu, zaključilo da je "Franjo Tuđman, prije, tijekom i po isteku predmetnog razdoblja bio ključni sudionik u UZP-u".
Iako je u optužnici kao član udruženog zločinačkog pothvata naveden i general Janko Bobetko, Červenkov prethodnik na mjestu načelnika Glavnog stožera HV-a koji je umirovljen 17. srpnja 1995., Orie ga nije naveo kao sudionika UZP-a.
U haaškoj presudi, napisanoj na oko 1400 stranica, bivši ministar obnove i razvitka Jure Radić također se imenuje kao član udruženog zločinačkog pothvata.
Presuda je izazvala lavinu osuđujućih reakcija u Hrvatskoj u svim sferama društva, a komentirao ju je i državni vrh.
Predsjednik Ivo Josipović izjavio je da je presuda, sa svojim obrazloženjem i kaznom, posebno tezom o postojanju zajedničkog zločinačkog pothvata koji uključuje i najviši politički i vojni vrh Hrvatske, ozbiljan pravni i politički akt koji je šokirao i njega.
"Generali, koji su tijekom rata dali velik doprinos obrani Hrvatske osuđeni su od Međunarodnog kaznenog suda za teška kaznena djela i mnogi građani teško prihvaćaju te presude i razočarani su odlukom suda", izjavio je Josipović koji očekuje da će u žalbenom postupku mnoge od teza na kojima se temelji presuda biti temeljito preispitane pa i osporene.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić za hašku je presudu hrvatskim generalima rekao da je riječ o političkoj presudi Domovinskom ratu i legitimnim akcijama kojima je izborena sloboda i nezavisnost Hrvatske, naglasivši da generali Ante Gotovina i Mladen Markač, unatoč osuđujućoj presudi, nisu zločinci.
Vlada Republike Hrvatske ističe kao neprihvatljive izrečene teze o udruženom zločinačkom pothvatu, a vezano uz vojno-redarstvenu akciju "Oluja" koja za Republiku Hrvatsku predstavlja legitimnu obrambenu akciju poduzetu u cilju oslobođenja državnog teritorija. Vlada prihvaća zaključke iz Studije Akademije pravnih znanosti Hrvatske "Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo – izazovi i kontroverze". Hrvatska Vlada najavila je da će podnijeti zahtjev za stjecanje statusa prijatelja Suda u ovom predmetu.
Europska komisija u petak je priopćila, nakon presude hrvatskim generalima u Den Haagu, da od Hrvatske očekuje daljnju punu suradnju s Haškim sudom.