U večerašnjem priopćenju TIH-a stoji da spomenuti zakonski prijedlog ne sadrži nikakve promjene u odnosu na zakon koji je izglasan u Saboru 10. prosinca 2010., a Ustavni sud ga je ukinuo 23. ožujka ove godine usvojivši argumente TIH-a da je postupak donošenja toga zakona bio protivan hrvatskome Ustavu.
TIH smatra da situaciju dodatno pogoršava činjenica da se istovremeno ne predlaže neophodna promjena Zakona o tajnosti podataka, tako da nitko, pa ni sud, neće moći provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada se informacije proglase tajnim.
Dodaje se da je zakon upućen u hitnu proceduru, a njegovo usvajanje jedan je od uvjeta za zatvaranje pregovora u Poglavlju 23. i s tim u vezi podsjeća da Europska unija ne procjenjuje samo činjenicu ima li Hrvatska zakon ili ne, već i kako ga primjenjuje i provodi.
Ističe se kako vlada time što je uputila zakon u hitnu proceduru izglasavanja ne poštuje važeći Zakon o pravu na pristup informacijama prema kojem je dužna omogućiti građanima da se u primjerenom roku očituju o prijedlozima zakona, kao i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, usvojen 21. studenoga 2009.
Vlada je time propustila iskoristiti priliku za dodatno jačanje transparentnosti tijela javne vlasti, a odgovornost za eventualne izmjene i dopune zakona prebačena je na Hrvatski sabor, ocijenio je TIH.
Cilj donošenja Zakona o pravu na pristup informacijama mora biti, ističe TIH, poboljšanje komunikacije između hrvatskih građana i tijela javne vlasti, stvaranje povjerenja građana u institucije vlasti, a time i suzbijanje bilo kojeg oblika korupcije što, smatra TIH, nije moguće u sadašnjoj formi.