BRUXELLES
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić razgovarao je u srijedu u Bruxellesu s predsjednikom Izaslanstva EP-a u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-RH Gunnarom Hoekmarkom o izgledima Hrvatske da dovrši pregovore do kraja lipnja ove godine. Tijekom razgovora, Bebić je rekao da je Hrvatska u najtežem poglavlju, Pravosuđe i temeljna prava ostvarila vrlo značajne rezultate u posljednje dvije godine i da smatra da je Hrvatska sadržajno spremna za završetak pregovora do kraja lipnja. Gunnar Hoekmark je izrazio nadu da će Hrvatska završiti pregovore potkraj lipnja, ali je naglasio da se ne treba fokusirati na datum, nego na napredak na putu prema EU-u. Dodao je da se eventualna mogućnost da se pregovori ne završe u lipnju ne "bi trebala percipirati kao katastrofa". Bebić u Bruxellesu sudjeluje na dvodnevnom Zajedničkom parlamentarnom sastanku na temu "Zapadni Balkan - prema integriranijoj Europi".
SARAJEVO
Parlament entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini odlučio je u srijedu raspisati referendum na kojemu bi se građani tog dijela BiH očitovali o, kako navodi parlament, "nezakonitim odlukama visokih predstavnika međunarodne zajednice, a posebice o radu suda i tužiteljstva na državnoj razini". Točan datum provedbe referenduma nije utvrđen no definirano je kako bi se on trebao održati u tjednu koji slijedi nakon isteka roka od 45 dana od donošenja odluke o njegovu raspisivanju. Ovakvu odluku Narodna skupština RS donijela je na prijedlog entitetskog predsjednika Milorada Dodika, a na to je odmah reagirao Ured Visokog predstavnika za BiH (OHR) koji je upozorio kako vlasti Republike Srpske ovakvim postupcima krše odredbe Daytonskog sporazuma. Neovisni analitičari i mediji u BiH ocjenjuju da je Dodikov poticaj za organiziranje referenduma o statusu Suda i Tužiteljstva BiH namijenjen isključivo za unutarnju političku uporabu jer takav oblik izjašnjavanja može imati samo savjetodavni karakter i ne može proizvesti praktične posljedice. Predstavnici međunarode zajednice u BiH i ranije su oštro upozorili Dodika i vlasti RS da ne smiju dovoditi u pitanje opstanak pravosudnih tijela na državnoj razini.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama u srijedu je objavio plan smanjenja proračunskog deficita za 4000 milijardi dolara u roku od 12 godina, kroz kombinaciju rezanja vladine potrošnje za vojsku i socijalne programe, te povećanje poreza najimućnijim Amerikancima, postavivši pozornicu za borbu s kongresnim republikancima oko nacionalnih prioriteta. Predstavljajući svoj dugoročni plan za zatvaranje proračunskog manjka, Obama je postavio za cilj smanjenje godišnjeg američkog deficita na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2015. godine, u usporedbi s deficitom od 10,9 posto BDP-a predviđenog za ovu godinu. Ponovio je svoju potporu za preustroj poreznog sustava na niže stope, uz istodobno zatvaranje nekih poreznih rupa i ukidanje nekih olakšica za veće prihode. Tijekom narednih pet godina administracija prognozira gomilanje kumulativnog deficita od 3800 milijardi dolara, a tijekom desetljeća kumulativni deficit bi se trebao popeti na 7200 milijardi dolara. S novim planom, Obama nadilazi prijedlog proračuna za 2012. koji je predstavio 14. veljače, a u kojem se predviđa rezanje deficita za 1100 milijardi dolara tijekom desetljeća. Kao i u proračunu, Obama u najnovijem planu nazvanom "Okvir za zajednički prosperitet i zajedničku fiskalnu odgovornost", poziva na okončanje poreznih olakšica za najbogatije Amerikance, odnosno za 2 posto građana s godišnjim prihodima iznad 250.000 dolara. Važenje tih olakšica ističe u 2012. Prema predstavljenom planu, jedna četvrtina smanjenja deficita ostvarila bi se kroz povećanje poreza, dok bi se ostatak osigurao smanjenjem potrošnje. Cilj rezanja bila bi vladina potrošnja, od Pentagona do ministarstva poljoprivrede. Obama je predložio uštede od 400 milijardi dolara u sadašnjoj i budućoj vojnoj potrošnji. Američke dionice pale su nakon objave plana proračunske štednje, a najveći pad zabilježili su proizvođači vojne opreme. Objava Obamina plana jasan je znak da će fiskalni problemi SAD-a, čiji je dug premašio 14 000 milijardi dolara, biti u središtu kampanje za predsjedničke izbore 2012. godine.
KAIRO
Bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak i njegova dva sina bit će ispitani na sudu u Kairu 19. travnja, izvijestila je u srijedu egipatska državna televizija. Mubarak i njegovi sinovi privedeni su ranije u srijedu. Javni tužitelj tereti bivšeg egipatskog čelnika za ubojstva prosvjednika, pronevjeru državnog novca i zloporabu vlasti.
RIM
Donji dom talijanskog parlamenta u srijedu je izglasovao zakon koji skraćuje trajanje nekih sudskih procesa za kaznena djela što će vjerojatno zaključiti i proces protiv premijera Silvija Berlusconija za podmićivanje njegovog odvjetnika Davida Millsa. Zastupnički dom je uz glasno negodovanje oporbenih zastupnika glasovao sa 314 glasova za i 296 protiv zakona koji skraćuje trajanje sudskih postupaka za optužene koji nisu ranije osuđivani. Odredba će za osam mjeseci skratiti suđenje u slučaju Mills, jednog u nizu Berlusconijevih sudskih procesa, što znači da se taj proces morati okončati u ljeto umjesto početkom 2012. godine.
MOSKVA
Ruski premijer Vladimir Putin u srijedu je rekao da je još prerano za imenovanje kandidata s najviše izgleda na predsjedničkim izborima 2012. godine i time neizravno uputio poruku presjedniku Dmitriju Medvedevu koji je obećao skoru odluku o kandidaturu. Putin je rekao da "komešanje" oko pitanja tko će se kandidarati na izborima idućeg ožujka ometa rad i vlade i predsjedničke uprave. Medvedev je u razgovoru za kinesku televiziju CCTV u utorak rekao da će uskoro odlučiti hoće li se ponovno kandidirati a sebe je je predstavio kao zastupnika promjena u zemlji. Putin je u srijedu rekao da ni on ni Medvedev nisu isključili mogućnost da se kandidiraju na izborima. "Zaključke ćemo donijeti na temelju stanja prije izbora", rekao je Putin.
ABIDJAN
Predsjednik Obale Bjelokosti Alassane Ouattara obećao je u srijedu brzo vratiti sigurnost i napredak u svojoj državi pogođenoj građanskim ratom. Na svojoj prvoj konferenciji za tisak od uhićenja dosadašnjeg predsjednika Laurenta Gbagba čime je okončana borba za vlast koja je prerasla u građanski rat, Outtara je obećao privesti pravdi sve odgovorne za zločine, uključujući i one u njegovim vlastitim snagama. On je najavio da će biti ustrojena nacionalna vojska i zatražio od milicija i plaćenika da polože oružje. Sve je spremno da se nastavi s izvozom kakaovca, a podružnice središnje regioanalne banke, zatvorene mjesecima, bit će vjerojatno otvorene idućeg tjedna, rekao je. Ouattara je također rekao da će od Međunarodnog kaznenog suda zatražiti da istraži pokolje do kojih je došlo otkako je nakon spornih izbora u studenom počeo sukob s Gbagbom.