Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić uvodno je istaknuo kako je riječ o vrijednom enciklopedijskom izdanju (oko 500 stranica) koja je postala udžbenik za četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj i Medicinskog fakulteta u Mostaru.
Knjiga govori o danas vrlo aktualnoj temi - uporabi lijekova kod starije populacije s obzirom na to da se ljudski vijek produžio. Kusić je naglasio kako dr. Duraković sa suradnicima pokušava nači rješenje problema u situaciji koja se često događa, da upotreba lijekova kod starijih pacijenata nije racionalna. Ovom knjigom dr. Zijad Duraković sa suradnicima itekako je obogatio hrvatsku medicinsku znanost.
Tajnik Razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina također je ocijenio kako je ova knjiga udžbenik vrlo aktualna, podsjetivši na činjenicu da se dogodio demografski pomak odnosno produženje života. Akademik Pećina upozorio je na poglavlje o geroprofilaksi, koja upućuje na to što medicina mora činiti da bi čovjek odgodio biološku starost. Ukazao je i na važnost uzimanja lijekova u gerijatrijskoj populaciji uz koje je, kako je kazao, vrlo važan i način života starijih osoba.
Glavni tajnik HAZU-a akademik Pavao Rudan kazao je da su najnoviji podatci navedeni u knjizi s područja gerijatrijske farmakoterapije itekako aktualni jer se životni vijek produžio. Knjiga je napisana u skladu s najnovijim stanjem i dometima medicinske znanosti u tom važnom području koji je našoj sredini dosada nedostajao.
Urednik knjige na kojoj su radila još 42 suradnika dr. Zijad Duraković kazao je da je knjiga napisana kako bi se poboljšalo zdravstveno stanje pučanstva starije dobi, a namjenjena je studentima medicine, liječnicima svih područja te svih medicinskih kliničkih grana, farmaceutima, fizioterapeutima, a posebno onim stručnjacima koji se bave gerontologijom i gerijatrijom. Naveo je podatak da se životni vijek bitno produljio te da je početkom 20. stoljeća iznosio oko 50 godina, a krajem 20. stoljeća trideset godina više.
Kako je naveo u predgovoru, prema podatcima u nas prosječni životni vijek muškarca iznosi 73, a žena 78 godina. Osobe starije dobi češće boluju od kroničnih bolesti i češće uzimaju lijekove, upozorio je Duraković rekavši da oko 25 posto starijih bolesnika čini opasne pogreške pri uzimanju lijekova a zna se dogoditi da uzimaju premalu ili preveliku dozu. Upozorio i na nuspojave lijekova.
Poznavanje promjena organizma starije dobi i poznavanje farmakoterapije među starijim pučanstvom još uvijek je nedostatno, zaključio je dr. Duraković.
O knjizi su govorili i dekanica Medicinskog fakulteta iz Mostar Ljerka Ostojić i dekan Medicinskog fakulteta iz Osijeka Aleksandar Včev.
Knjigu udžbenik "Farmakoterapija u gerijatriji" objavila je izdavačka kuča C.T.-Poslovne informacije iz Zagreba.