To je ispodprosječni izlazak na birališta na referendumima kojih je u Sloveniji u zadnjih 20 godina održano 15, što po procjenama nekih ovdašnjih analitičara govori s jedne strane o "apatiji" prema toj vrsti političkog izjašnjavanja, dok neki opet smatraju da birači tako političarima upućuju poruku da su dobili mandat da sami donose zakone, a ne da odluke prepuštaju biračima koji su ih izabrali.
Po zakonu o malom zapošljavanju koji se uvrštava u paket tzv. reformskih zakona za podizanje ekonomske konkurentnosti, na kojima inzistira vlada premijera Boruta Pahora, povremeni rad studenata, nezaposlenih osoba i umirovljenika zakonski bi se tretirao jednako, bio bi podvrgnut većoj stopi doprinosa i poreza nego do sada, a takav bi se rad za studente i nezaposlene uračunavao i u mirovinski staž. No, takav oblik rada bio bi ograničen na određeni broj sati u godini, a najviša bruto zarada koja se njime ostvaruje ograničila bi se na 6000 eura godišnje.
Protiv zakona koji vlada smatra neophodnim i koji je već prihvatio parlament izjasnili su se sindikati, studenti, ali i politička oporba. Studenti navode da se novim zakonom "birokratiziraju" postupci rada mlađe populacije kojima je za vrijeme studija nužan dodatan izvor zarade jer su stipendije i roditeljski budžeti premali, a sindikati navode da Pahorova vlada preko institucije "malog zapošljavanja" vrši pritisak na sve zaposlene i potencijalno smanjuje prava iz radnog odnosa umjesto da brine za gospodarski rast i stvaranje "kvalitetnih" radnih mjesta.
Oporbeni prvak i bivši premijer Janez Janša izjavio je u petak da je njegova stranka protiv zakona jer je Pahorova vlada neuspješna u borbi protiv ekonomske krize i nezaposlenosti. Janša je rekao da je bavljenje vlade i parlamenta sa zakonom o "malom zapošljavanju" slično stajalištu vlasnika kuće koji "popravlja vodovodne instalacije" dok "gori kuća", odnosno da se vlada ne bavi pravim problemima.
Uz referendum o zakonu o malom zapošljavanju, čiji je ishod neizvjestan, Pahora ove godine čeka najmanje još jedan, daleko presudniji referendum - onaj na kojemu će birači potvrditi ili "srušiti" mirovinsku reformu.
Taj bi se referendum po najavama trebao održati kroz mjesec-dva. Premijer Pahor upozorio je na opasnost da bi EU slovenske referendume na kojima se ruše "reformski zakoni" poput zakona o mirovinskom osiguranju s produžavanjem mirovinskog vijeka za tri godine, mogla shvatiti kao "zakonodavnu kočnicu" koja dovodi u sumnju sposobnost Slovenije za promjene kakve provode i druge zemlje u EU koje žele brže izaći iz krize. U tom bi se slučaju Slovenija mogla naći u situaciji zemalja koje su poput Grčke, Irske i Portugala morale zatražiti pomoć jačih i na reforme spremnijih zemalja u EU-u i tako izgubiti kreditni rejting i sadašnji povoljni položaj na financijskim tržištima, isticao je više puta tijekom predreferendumske kampanje Pahor.
Državno izborno povjerenstvo prve će neslužbene rezultate referenduma objaviti u večernjim satima, a službeni će biti objavljeni za osam dana, nakon pristizanja rezultata glasovanja u inozemstvu.