Govoreći na seminaru "Energetska učinkovitost arhitekture u novogradnji i obnovi" u okviru Drugoga zagrebačkoga energetskog tjedna, ona je poduprla novo oblikovanje u zagrebačkoj arhitekturi i urbanizmu, ali samo u sustavu energetske učinkovitosti.
Kad je riječ o gradnji zgrada, Zagreb je po Green city indexu vrlo nisko pozicioniran pa će, kako je rekla, najprije u zgradama u vlasništvu Grada početi obnova u svrhu energetske učinkovitosti.
Profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu Ljubomir Miščević je podsjetio da od 1. siječnja 2012. sve novogradnje u EU moraju biti "vrlo nisko energetske ili pasivne kuće".
"Taj datum nije daleko, baš kao ni ulazak Hrvatske u EU, kad ćemo se morati pridržavati EU propisa", izjavio je, dodavši da Hrvatska zasad ima šest "pasivnih kuća", koje su ušle u bazu podataka projekta Pass-net, u koje je bilo uključeno 10 zemalja EU, a među njima i Hrvatska.
Zagrebačka škola arhitekture može se pohvaliti da će ove godine dati 14 arhitekata sa znanjima o niskoenergetskoj i pasivnoj gradnji, spremnih i za EU izazove, rekao je. Napomenuo je kako u EU do 2018. planiraju da sve zgrade javne namjene budu i energetski samodostatne na svojim lokacijama.
Zagreb, kako je rečeno, ima dvije zgrade-energane na Žitnjaku i u Španskom koje, zahvaljujući sunčevoj energiji, proizvode više struje nego što potroše.
Po riječima vlasnika "Solarnog krova Špansko" Ljubomira Majdandžića, njegova obiteljska kuća proizvede dovoljno struje za višečlano domaćinstvo i još može 35 posto struje dati u mrežu HEP-a za što, odnedavno, dobiva i novac.
Pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marjan Maras podsjetio je da je zgradarstvo, uz promet i industriju, najveći potrošač struje pa Grad Zagreb ima i najviše mjera koje se odnose upravo na povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
"Zagreb je u regiji vodeći u rješavanju te problematike te želimo da tako i ostane", zaključio je.