ZAGREB
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nije u četvrtak u Zagrebu govorio o mogućem datumu završetka pregovora Hrvatske i Europske unije, ali je naglasio da je došao kako bi dao poruku ohrabrenja Hrvatskoj u završnoj fazi pristupnih pregovora. "Ne mogu govoriti o konkretnom datumu. Uvijek smo govorili da je sadržaj važniji od brzine", rekao je Barroso na konferenciji za novinare nakon razgovora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor kojima je nazočan bio i europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele. "Mogu vam dati ohrabrenje u posljednjim i konačnim naporima", rekao je Barroso, naglasivši pritom da cilj hrvatske vlade o završetku pregovora u lipnju "vrlo izazovan i ambiciozan". "Želim vrlo jasno naglasiti da će EU vrlo rado pozdraviti Hrvatsku kao 28. državu članicu čim to bude moguće", rekao je predsjednik Europske komisije, te izrazio uvjerenost da će njegov posjet dati dodatni zamah hrvatskim naporima. Kada se radi o preostalim pitanjima za koja je potreban, kako ga je Barroso nazvao, "završni napor", predsjednik Europske komisije naveo je reformu pravosuđa, ljudska prava i borbu protiv korupcije, pri čemu je čestitao premijerki Kosor na njezinom zalaganju o potonjem pitanju.
BEOGRAD
Srbijanski predsjednik Boris Tadić ocijenio je za beogradski dnevnik "Večernje novosti" od četvrtka kako je uhićenje ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića "primjer funkcioniranja pravne države". U razgovoru za taj list Tadić je naveo kako funkcioniranje pravne države podrazumijeva da se procesuiraju svi slučajevi za koje postoji osnova, a ne procesuiraju oni za koje nema dokaza ili postoji greška u optužnici ili u proceduri. Na konstataciju novinara kako, kada je riječ o zločinima, javnost prilično loše reagira na činjenicu da se ljudi s tjeralica koje Srbija potražuje olako puštaju na slobodu (od Ganića, Purde do Divjaka), dok se svi Srbi izručuju i sudi im se u drugim državama te da je slučaj Vučurević posljednji u nizu, Tadić je kazao kako je i u svim spomenutim slučajevima funkcionirala pravna država. "Gospodin Vučurević je strani državljanin, uhićen na granici po tjeralici, i to je čisti primer funkcioniranja pravne države. Tako je bilo i u svim slučajevima koje ste spomenuli. Za sve moraju postojati dokazi kako bi sud donio valjanu presudu. U suprotnom, imali bismo diskrecijsko pravo da se svima sudi bez dokaza, po sustavu 'tko jači taj tlači' ", istaknuo je Tadić.
SARAJEVO
Obrana liječnika Ognjena Šimića, koji je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog primanja mita, ponovo je u četvrtak od Vrhovnog suda Federacije BiH zatražila značajno smanjenje te kazne uz tvrdnju kako bivši pročelnik riječke kardiokirurgije ne bi nikada ni bio osuđen da Hrvatskoj svojedobno pod svaku cijenu nije trebao dokaz kako se bori protiv korupcije. Presudom Vrhovnog suda Hrvatske iz 2009. godine Šimić je pravomoćno osuđen na pet godina zatvora jer je kao pročelnik odjela za kardijalnu kirurgiju Kliničkog centra u Rijeci od 2001. do 2006. godine u šesnaest navrata primio mito u iznosima od pet stotina do tri tisuće eura. Također mu je izrečena mjera zabrane obavljanja liječničke prakse u razdoblju od pet godina nakon izdržane kazne. Prije izricanja pravomoćne presude u Hrvatskoj Šimić je pobjegao u BiH, čije ima državljanstvo, a od tada živi u Sarajevu.
MOSTAR
Stotinjak hrvatskih prosvjednika, uglavnom pripadnika udruga Domovinskog rata u BiH, okupilo se u četvrtak ispred zgrade institucija Federacije BiH Mostaru gdje su zvižducima i pogrdnim riječima dočekali predsjednika Živka Budimira i novoimenovane ministre u vladi toga entiteta, a u međuvremenu je i policiji upućena lažna dojava o postavljenoj bombi u zgradi vlade. Neposredno prije početka prve sjednice vlade Federacije BiH u novome sazivu policiji je dojavljeno da je postavljena eksplozivna naprava u zgradi. Prema navodima iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, provedena je protudiverzijski pretres i prijetnja se pokazala lažnom, a sjednica vlade je nastavljena. Skupina prosvjednika je prije početka sjednice izvikivala 'izdajnici', 'Jude' te je zviždala ministrima iz reda hrvatskog naroda Jerku Ivankoviću Lijanoviću iz Narodne stranke Radom za boljitak, Vjekoslavu Čamberu i Anti Krajini iz HSP-a BiH. Predsjedniku Federacije, inače umirovljenom generalu HVO-a i HV-a Živku Budimiru, koji također nazoči sjednici Vlade FBiH, izvikivali su 'čiji si ti general'.
SARAJEVO
Islamska zajednica Bosne i Hercegovine "razočarana" je izjavama hrvatskog predsjednika Ive Josipovića kojima se sugerira mogućnost radikaliziranja muslimana u BiH, izjavio je predsjednik Sabora IZ-a u BiH Safet Softić. "Josipović je zbog dosadašnjeg rada zadobio veliko povjerenje građana BiH pa i Bošnjaka. Utoliko ta izjava više iznenađuje i frustrira", izjavio je Softić, kako ga u četvrtak citira "Dnevni avaz".Lokalni mediji u BiH prenijeli su dijelove intervjua koji je hrvatski predsjednik ovaj tjedan dao agenciji Reuters i u kojemu je rekao kako očekuje da zbivanja u arapskom svijetu neće radikalizirati muslimane koji žive u BiH. Čelni čovjek najvišeg tijela IZ-a u BiH Softić kaže kako se u toj zemlji očekivalo da predsjednik Josipović bude regionalni lider u pomirenju i gradnji boljih odnosa.
ABIDJAN
U helikopterskom udaru kojim je spašen japanski veleposlanik u Obali Bjelokosti francuske su snage u četvrtak uništile vojna vozila snaga lojalnih Laurentu Gbagbu, dosadašnjem predsjedniku Obale Bjelokosti. Francuzi, koji sudjeluju u helikopterskim napadima na Gbagbovo naoružanje, napali su kad su Gbagbovi vojnici upali u rezidenciju u kojoj se veleposlanik Yoshifumi Okamura sa sedmero zaposlenih skrio u tzv. sigurnu sobu, objavio je glasnogovornik francuskih oružanih snaga Thierry Burkhard. Još traje opsada Gbagbove rezidencije koju nastoje osvojiti snage odane Alassaneu Ouattari, čovjeku koji tvrdi da je on legalni predsjednik Obale Bjelokosti, a priznaje ga i međunarodna zajednica. U srijedu su njegove snage pokušale izbaciti Gbagba iz bunkera, ali naišle su na žestok otpor. Borbe se u Abidjanu nastavljaju, Ouattarine snage pokušavaju svrgnuti Gbagba koji odbija predati vlast iako službeni rezultati izbora s potvrdom Ujedinjenih naroda pokazuju da je u studenome na glasovanju pobijedio Ouattara.
ADŽDABIJA
U zračnom napadu NATO-a na položaj libijskih pobunjenika kod grada Brege u četvrtak ubijeno je najmanje pet osoba, rekli su pobunjenički borci i djelatnik bolnice. "To je bio zračni napad NATO-a na nas. Mi smo bili blizu naših vozila kod Brege", rekao je u bolnici ranjeni pobunjenički borac. To je drugi zračni napad u manje od tjedan dana za koji pobunjenici okrivljuju NATO. U zračnom napadu u subotu je nedaleko mjesta posljednjeg napada poginulo 13 osoba. Bolničar u bolnici u Adžbadiji je rekao da je u napadu u četvrtak ubijeno najmanje pet osoba. "Mi smo bili pored naših tenkova i NATO je na nas ispalio dvije rakete", rekao je drugi pobunjenički borac i zaključio: "U NATO-u su lašci. Oni su uz Gadafija".
RIM
Italija, suočena od siječnja s velikim valom imigranata iz Tunisa, odlučila je odobriti im privremene dozvole boravka koje će vrijediti u cijelom Schengenskom prostoru, čime će u rješavanje krize uplesti ostale države članice EU-a, ponajprije Francusku. "Odlučili smo izdati privremene dozvole boravka radi humanitarne zaštite koje će (tuniskim imigrantima) omogućiti da otputuju u zemlje Schengenskog prostora", rekao je u četvrtak talijanski ministar unutarnjih poslova Roberto Maroni. Maroni je, predstavljajući pred donjim domom talijanskog parlamenta sporazum postignut ovaj tjedan s tuniskim vlastima, istaknuo da se "velika većina imigranata želi pridružiti prijateljima i rodbini u Francuskoj i drugim europskim zemljama." Od pada tuniskog predsjednika Zinea El Abidinea Bena Alija sredinom siječnja, u Italiju je stiglo 25.800 imigranata, uglavnom Tunižana, ali i drugih Afrikanaca iz Libije, rekao je Maroni.
BEJRUT
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad u četvrtak je donio uredbu prema kojoj stanovnicima istočne pokrajine Al-Hasaka u kojoj žive većinom Kurdi obećava dobivanje državljanstva, a to je dio napora čiji je cilj umanjiti gnjev kod Kurda prisutan tijekom pedesetogodišnje vladavine stranke Baas. Još je nepoznato na koji bi način Kurdi mogli dobiti državljanstvo, no najmanje 150.000 Kurda u službenim dokumentima evidentirano je u kategoriji - stranac, što je posljedica popisa stanovništva u Al-Hasaki iz 1962. No kurdski vođa Habib Ibrahim izjavio je kako će Kurdi nastaviti svoju nenasilnu borbu za građanska prava i demokraciju, s ciljem smjenjivanja autokratske vladavine, unatoč uredbi Bašara al-Asada.
BERLIN
Broj vjernika koji napuštaju redove Katoličke crkve u Njemačkoj 2010. godine naglo je porastao te je, sa 180.000 zabilježenih izlazaka, za 40 posto veći nego godinu dana ranije, pokazuju rezultati istraživanja tjednika "Die Zeit" objavljenog u četvrtak. Istraživanje vjerskog dodatka "Christ&Welt" tjednika "Die Zeit", provedeno na temelju podataka dobivenih iz 27 njemačkih biskupija, pokazuje da je 2010. iz Katoličke crkve istupilo 50.000 vjernika više nego 2009. usprkos tomu što je već pretprošle godine rekordan broj, njih oko 128.000, napustilo instituciju Katoličke crkve u Njemačkoj. Najveći broj istupa zabilježen je na jugu Njemačke, gdje su većinom i nastanjeni katolici. Tako su biskupije Bamberg, Wuerzburg i Passau izgubile i do 70 posto vjernika. Gubici su zabilježeni i u najvećoj njemačkoj nadbiskupiji u Koelnu, koju je napustilo preko 40 posto vjernika.
SARAJEVO
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko izjavio je u četvrtak u Sarajevu kako je zbog općeg stanja u toj zemlji potrebno ostaviti na snazi široke ovlasti koje su mu dane kako bi osigurao provedbu Daytonskog sporazuma. "Postoji potreba za Bonskim ovlastima jer ima puno ustavnih i zakonskih praznina u BiH za čije je tumačenje zadužen Visoki predstavnik", kazao je Inzko novinarima. On je potvrdio kako ovog tjedna počinje postupak odabira novog voditelja delegacije Europske unije u BiH. Ta bi osoba, kako je pojasnio Inzko, preuzela dio odgovornosti međunarodne zajednice u BiH, dok bi se visoki predstavnik "malo izmaknuo". Objasnio je kako bi Ured visokog predstavnika (OHR), nakon imanovanja novog "jakog" čovjeka na čelo delegacije EU u BiH, zadržao zadaću nadziranja provedbe Daytonskog sporazuma.
BEOGRAD
Srbijanski predsjednik Boris Tadić izjavio je, u razgovoru za beogradski dnevnik "Večernje novosti" od četvrtka, kako Srbija ne smije izbornim procesom ugroziti proces dobivanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji te kako taj proces može biti ugrožen umjetnim izazivanjem krize i nasilja na ulicama. Govoreći o izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, čije zakazivanje traže oporbene stranke oporbe najavljujući prosvjede, Tadić je kazao kako organizatori prosvjeda to moraju imati na umu dodajući da "ako samo jedna zemlja svojim vetom 'podigne rampu' za status, nijednom izbornom radnjom to nećemo popraviti". Također je istaknuo kako to nije pitanje jedne političke stranke, nego svih stranaka i svih građana i da je zato Srbiji o tome potreban nacionalni konsenzus te da ga traži od svih sudionika političkog života.