Ranogajec je upozorio kako obrtništvo zadnjih godina ima silazni trend pa je tako primjerice 2005. bilo 105.107 aktivnih obrta, prošle godine njih 88.340, a u prva dva mjeseca ove godine evidentirano je 87.555 obrta.
Silazni trend zabilježen je i kod zaposlenih u obrtu, 2005. bilo je 233.661 zaposlen, a prošle godine 202.136.
Ranogajec je upozorio i na problem nelojalne konkurencije napominjući kako je riječ o pojavi kojom su obuhvaćene sve djelatnosti.
Smatra kako treba uvesti reda na tržište i da obrtnici trebaju imati jednak položaj kao i trgovačka društva, odnosno kako treba izjednačiti prava obrtnika s pravima radnika u slučaju zatvaranja obrta.
Što se tiče prijedloga zakona o zabrani i spriječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti, koji je u saborskoj proceduri, ponovio je kako je njegov cilj uvođenje reda u gospodarstvo.
I državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić istaknula je kako osnovni cilj zakona nije punjenje proračuna već zabrana obavljanja neregistrirane djelatnosti.
Ne radi se pritom o zabrani susjedske ili obiteljske pomoći, kod primjerice berbe grožđa, kako se u javnosti nastojalo prikazati, rekla je.
Izrazila je nadu da će donošenje zakona potaknuti dio ljudi koji nisu registrirali svoju djelatnost da to učine.
Ranogajec je predložio i da se nakon usvajanja zakona pokrene kampanja kojom bi se pozvalo one koji rade nelegalno da u nekom određenom razdoblju, primjerice 60 dana, registriraju svoju djelatnost.
Kao jedan od problema na forumu je istaknuto i to što sada inspektori ne mogu ući kod nekog tko obavlja neregistriranu djelatnost, što se ovim zakonom želi promijeniti.
Zamjenica glavnog državnog inspektora Božena Vrbanić istaknula je kako inspektori ne mogu ući niti u jedan privatni prostor bez naloga prekršajnog suda.
No iznijela je i primjer kako je lani zabranjen rad oko 1.300 objekata ugostiteljske i turističke djelatnosti zbog neregistriranog posla, što pokazuje da se nelegalni poslovi mogu učinkovito suzbijati.