ZAGREB - Vlada zajedno sa sindikatima i poslodavcima intenzivno radi na nekoliko modela za rješavanje problema neisplate plaća i taj veliki problem moramo riješiti do 20. travnja, izjavila je premijerka Jadranka Kosor nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Neisplata plaća je neprihvatljiva i nedopustiva, rekla je premijerka novinarima istaknuvši kako socijalni partneri moraju pronaći način kako izaći iz tog zatvorenog kruga, jer ljudi koji rade moraju primati plaće. Rješavanje problema neisplate plaća, koji po procjenama pogađa čak 70.000 radnika, za sindikate je prioritet u daljnjim razgovorima socijalnih partnera o programima izlaska iz krize te očekuju da će tripartitna skupina GSV-a do 20. travnja ponuditi odgovarajuća rješenja. Pritom sindikati ne inzistiraju na osnivanju jamstvenog fonda za isplatu neisplaćenih plaća, kao što su predložili na prošloj sjednici GSV-a, a koji je neslužbeno iz krugova Vlade i poslodavaca već ocijenjen nerealnim. Jamstveni fond jedno je od mogućih rješenja, ako postoji bolje očekujem od Vlade da ga predloži, rekao je predstavnik sindikata Mladen Novosel. Komentirajući upit o novom pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata, Kosor je rekla kako je Vlada svoje napravila zahvatom u sustav trošarina, te se dodatno trudi pomoći u osnaživanju Ine. "Ova je Vlada naplatila veliki dug Ine koji je zatečen 2009. godine", kazala je i podsjetila da Vlada u javnim poduzećima provodi posebne akcijske planove za borbu protiv korupcije.
ZAGREB - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) produljila je obustavu trgovanja dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi, a ta će privremena obustava trajati i ovaj tjedan, odnosno do kraja trgovinskog dana 8. travnja. Uprava Hanfe je na današnjoj izvanrednoj sjednici, u predmetu nadzora nad trgovanjem dionicama Ine, donijela rješenje kojim nalaže Zagrebačkoj burzi da bez odgode produlji privremenu obustavu trgovanja dionicama društva INA-industrija nafte, a ta mjera traje do kraja trgovinskog dana 8. travnja, navodi se u rješenju koje je Hanfa objavila na svojim internet stranicama. Hanfa je u ponedjeljak, 28. ožujka, privremeno, do petka, 1. travnja, obustavila trgovanje dionicama Ine. "Kako su se u međuvremenu djelomično prikupili određeni podaci o investitorima, Agencija ocjenjuje da je, u svrhu zaštite ulagatelja i osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja na uređenom tržištu i nadalje potrebno u razdoblju do kraja trgovinskog dana 8. travnja 2011. godine, produljiti privremenu obustavu trgovanja dionicama društva INA", navodi se u obrazloženju danas donesenog rješenja Hanfe. Tijekom prošlog tjedna iz Vlade su najavljivane izmjene Zakona o privatizaciji Ine s ciljem da se ograniči vlasnički udio domaćim i stranim dioničarima u Ini na maksimalno 49 posto, no, Vlada je u subotu odgodila izmjene tog zakona, odlučivši pričekati rezultate istrage koje je pokrenulo Državno odvjetništvo o spornoj kupovini dionica Ine, a trag o kupcima tih dionica vodi prema Slovačkoj, Mađarskoj i Cipru.
ZAGREB - Europska investicijska banka (EIB) prošle je godine u Hrvatskoj sklopila ugovore o financiranju u rekordnom iznosu od 511 milijuna eura, a ukupna vrijednost zajmova EIB-a odobrenih Hrvatskoj od 2001. godine dosegla je 2,4 milijarde eura, rekao je na susretu s novinarima potpredsjednik EIB-a Matthias Kollatz Ahnen. Prema sektorima, EIB je od 2001. do 2010. godine u Hrvatsku najviše uložio putem posredovanih zajmova, u ukupnom iznosu od 888 milijuna eura, što je 36 posto ukupnih plasmana. Istodobno, u promet je EIB uložio 831 milijun eura, a u gradsku i komunalnu infrastrukturu 334 milijuna eura. Slijede energetika sa 281 milijunom eura odobrenih zajmova te industrija i usluge u koje je EIB od 2001. do 2010. godine investirao 61 milijuna eura. Od posebnih projekata u EIB-u izdvajaju 34 milijuna eura za modernizaciju i proširenje kemijske industrije Dina Petrokemija i 27 milijuna eura za izgradnju poslovnog centra u Splitu. Također, EIB je u 2010. godini odobrio zajam od 250 milijuna eura Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za financiranje projekata malih i srednjih poduzetnika i tvrtki srednje tržišne kapitalizacije i jedinica lokalne samouprave. Tijekom 2010. godine EIB je osigurao 200 milijuna eura za sufinanciranje hrvatskog nacionalnog udjela u provedbi projekata koji se financiraju sredstvima iz pretpristupnih financijskih instrumenata IPA i ISPA. U narednom razdoblju EIB želi pomoći Hrvatskoj u svladavanju krize i njezinoj pripremi za članstvo u EU-u, prvenstveno za korištenje fondova EU-a, najavio je Kollatz Ahnen.
ZAGREB - Na susretu s novinarima potpredsjednik Europska investicijska banka (EIB) Matthias Kollatz Ahnen, na pitanje razmatra li EIB financiranje gradnje Pelješkog mosta, odgovorio je da je EIB prije svega europska institucija koja financira transgranične prometne projekte, te da je za EU bolje rješenje dogovor vlada Hrvatske i BiH o jeftinijem rješenju. Napomenuo je da će i Hrvatska i BiH biti članice EU-a, pa projekti poput Pelješkog mosta u tom smislu nisu logični. Novinare je zanimalo i hoće li EIB korigirati kamatnu stopu za Hrvatsku ako pregovori za ulazak u EU ne završe prema vladinom planu. Kollatz Ahnen je odgovorio kako je datum završetka pregovora za Hrvatsku važniji u kontekstu mogućnosti što ranijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a, nego u kontekstu kamatne stope. EIB će, dodao je, zajmove uvijek odobravati po povoljnijim uvjetima od komercijalnih.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine nominalno porastao za 3,8 posto, a realno je porastao za 0,8 posto, prvi su podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. Veljača je tako osmi mjesec za redom u kojem se bilježi realan rast prometa na malo na godišnjoj razini, a rast je i nešto veći nego u siječnju kada je maloprodaja zabilježila realni rast za 0,2 posto u odnosu na siječanj 2010. godine. Promet od trgovine na malo bilježi realni rast na godišnjoj razini od srpnja prošle godine, a taj se rast kretao od 0,2 posto u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2009. godine do 3,9 posto koliko je maloprodaja realno porasla u kolovozu prošle u odnosu na kolovoz godine ranije. Državni zavod za statistiku za desetak će dana objaviti detaljnije pokazatelje o prometu u trgovini na malo u veljači ove godine.
ZAGREB - Vetropack Straža, tvornica stakla iz Huma na Sutli, u prošloj je godini ostvarila ukupni prihod od 668 milijuna kuna, te neto dobit od 25 milijuna kuna, izvjestili su iz tvrtke. Prošlogodišni je rezultat bio lošiji nego 2009. godine, a na to je najviše utjecalo povećanje cijene plina i velike negativne tečajne razlike, ističu iz Vetropack Straže. Uz to, Vetropack Straža je radi pada potražnje na domaćem i susjednim tržištima, dio kapacitete plasirala na udaljenija tržišta zapadne Europe, na kojima je, zbog većih transportnih troškova, postignuta manja marža. Vetropack Straža je u 2010. prodala 941 milijuna komada staklenih spremnika, od čega je više od 60 posto završilo u izvozu. Na tri staklarske peći je proizvedeno rekordnih 231,6 tisuća tona stakla (213,9 tisuća tona u 2009.), navodi se u priopćenju. U tvrtki napominju kako su i tijekom prošle godine nastavili s investiranjem s više od 33 milijuna kuna. Cilj nam je zadržati vodeću poziciju na domaćim tržištima – uz jako regionalno učvršćivanje, ističu iz te tvrtke. Vetropack Straža tvornica stakla jedini je proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj, a od 1996. je u vlasništvu švicarskog Vetropacka. Krajem 2010. je u Vetropack Straži bilo zaposleno 618 radnika.
ZAGREB - S produljenjem obustave trgovanja dionicom Ine te u nedostatku poticajnih korporativnih vijesti, na Zagrebačkoj burzi danas je obujam trgovanja slab, a cijene najlikvidnijih izdanja u minusu. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,56 posto, na 2.256 bodova, a Crobex10 0,51 posto na 1.251 bodu. Redovni promet dionicama bio je oko 4,7 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna više nego u petak u ovo doba. Zasad je tek dionica Dom Holdinga ostvarila promet iznad milijun kuna, pri čemu joj je cijena potonula 5 posto, na 55,5 kuna. Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle s prometom od 817.000 kuna, i blagim padom cijene, za 0,18 posto, na 1.640 kuna. Nešto veći pad cijene među likvidnijim izdanjima bilježi dionica Atlantske plovidbe, i to za 3,23 posto, na 700 kuna. Dionicom HT-a, kojom je do sada protrgovano svega 368.000 kuna, trenutno se trguje po 293 kune, što je 0,23 posto manje nego u petak.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna ojačala prema euru za 0,16 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,371053 kune. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru i to za 0,50 posto, te prema švicarskom franku za 0,67 posto, a oslabila prema britanskoj funti za 0,11 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,189421 kuna, franka 5,620323 kune, a funte 8,370489 kuna.