ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks primio je veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandra Levčenka, priopćeno je u ponedjeljak iz Hrvatskog Sabora. Na sastanku se razgovaralo o međusobnim odnosima Ukrajine i Hrvatske. Sugovornici su suglasni da su bilateralni odnosi dviju zemlja dobri. Suradnja na razni parlamenata je zadovoljavajuća, ali može biti i intenzivnija, slažu se potpredsjednik Sabora Šeks i veleposlanik Levčenko. Započeta suradnja pojedinih ukrajinskih oblasti i hrvatskih županija izrazito je važna i treba je podupirati, istaknuo je veleposlanik. Razgovaralo se i globalnoj ekonomskoj krizi i njezinim posljedicama te mehanizmima za intenziviranje međusobne gospodarske suradnje. U nastavku je bilo riječi o aktualnoj političkoj situaciji u Ukrajini.
SARAJEVO - Potpredsjednica Hrvatske narodne stranke (HNS) i predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić izjavila je kako se Hrvatska ne bi trebala miješati u unutarnje stvari BiH te kako ne bi trebala ni odlučivati što će se u susjednoj državi raditi. "Hrvatska može imati svoje mišljenje. Različiti ljudi mogu imati različite stavove, no sigurno je da se nikakve odluke u vezi s BiH ne mogu donositi ovdje (u Hrvatskoj)", kazala je Pusić u izjavi koju u ponedjeljak prenosi sarajevski "Dnevni avaz". Pusić je istaknula kako je stabilna BiH interes Hrvatske jer je to važno pitanje za cijelu regiju, no sve bitne odluke moraju se donositi isključivo u BiH. "Ne postoji ideja da se nameće bilo što", kazala je Pusić. Komentirajući trenutačnu političku krizu u BiH prouzročenu sukobima oko uspostave vlasti Pusić je ocijenila kako je u trenutačnim raspravama potrebno strpljenje i smirivanje napetosti. Krajnji cilj u slučaju BiH, baš kao i svih drugih zemalja, trebao bi biti približavanje nekom modelu građanske države, no i za to je potrebno strpljenje i postupni pristup. Od ključnog je značenja da se sva tri naroda u BiH osjećaju dobro u svojoj zemlji, poručila je Pusić.
ABIDJAN - Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović doputovao je u Abidjan radi procjene stanja u zemlji nakon pokolja nekoliko stotina ljudi na zapadu Obale Bjelokosti, izvijestio je u ponedjeljak UN-ov ured u Abidjanu. Šimonović je po svom dolasku u nedjelju "izrazio veliku zabrinutost zbog pogoršanja stanja ljudskih prava nakon pokolja na zapadu zemlje i uporabe nasilja prema civilima", priopćio je UN-ov ured u Obali Bjelokosti (ONUCI). "Ivan Šimonović će se tijekom posjeta sastati s vlastima, političkim čelnicima i predstavnicima civilnog društva u zemlji. Razgovarat će i s predstavnicima dobrotovornih organizacija, UN-ovih agencija i diplomatskog zbora. Usto planira obići neka mjesta na terenu", dodaje se u priopćenju.
BEČ - Svijet mora promijeniti pristup nuklearnoj energiji nakon sadašnje nuklearne krize u centrali Fukushimi 1 u Japanu, rekao je u ponedjeljak u Beču glavni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Yukiya Amano. "Kriza u Fukushimi Daiichi ima goleme posljedice za nuklearnu energiju i sve nas stavlja pred velik izazov", rekao je u govoru na početku zasjedanja Konvencije za nuklearnu sigurnost (CSN) koja je u ponedjeljak počela u Beču a trajat će do 14. travnja. "Ne možemo nastaviti s dosadašnjim pristupom" nakon ovakve nesreće, dodao je. Centrala Fukushima 1 teško je oštećena u razornom potresu i tsunamiju koji su 11. ožujka pogodili sjeveroistok Japana. CSN koji su ratificirale sve zemlje koje posjeduju nuklearne centrale stupio je na snagu 1996. nakon katastrofa na američkom Otoku triju milja i ukrajinskom Černobilju. Konvencija za nuklearnu sigurnost želi poboljšati sigurnost rada reaktora u nuklearkama. Njezini se stručnjaci okupljaju svake tri godine pod pokroviteljstvom IAEA-e radi ocjene stanja.
TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad zatražio je od Ujedinjenih naroda (UN) da reagiraju i "zaustave" američku i europsku intervenciju na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, piše u ponedjeljak na internetskoj stranici ureda iranskog predsjednika. "Intervencija nekih europskih zemalja i SAD-a u regiji je zabrinjavajuća i komplicira situaciju", poručuje iranski šef države. Ahmadinedžad je stoga pozvao glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona da pomogne u rješavanju problema u regiji "dijalogom i suzdržanošću". Također je izrazio spremnost na "aktivnu ulogu" Islamske Republike u rješavanju aktualnih problema u regiji. Iran inače podupire pobunu ljudi u arapskom svijetu, osim kada je riječ o Siriji, te traži od čelnika tih zemalja da uzmu u obzir zahtjeve i želje svojih naroda.
SANA - Jemenska vojska i policija pucale su u na prosvjednike u Taezu, južno od prijestolnice Sane, koji traže odlazak predsjednika Alija Abdulaha Saleha, pri čemu je najmanje petnaest osoba izgubilo život, a više desetaka je ranjeno, rekao je ravnatelj poljske bolnice u koju su primljeni ozlijeđeni prosvjednici. "Najmanje je petnaest prosvjednika ustrijeljeno, a više desetaka je ranjeno", rekao je ravnatelj bolnice. Vojska je zapucala na mnoštvo prosvjednika koji su u povorci pošli prema zgradi pokrajinske vlade, po riječima svjedoka. U nedjelju je policija teško ranila mladića koji je trgao fotografiju predsjednika Saleha i koji je poslije umro od posljedica ranjavanja, potvrdili su brojni svjedoci, ali su vlasti demantirale tu informaciju.
MAZAR-I-SHARIF - Afganistanski granični policajac ubio je u ponedjeljak dva vojnika NATO-a koji su bili u misiji uvježbavanja afganistanskih snaga sigurnosti, izjavio je zamjenik guvernera pokrajine Faryab govoreći o posljednjem u nizu napada afganistanskih vojnika na njihove mentore. Zamjenik guvernera Abdul Sattar Bariz rekao je da je dvojicu američkih vojnika na kontrolnoj točki ubio pripadnik afganistanske granične policije. "Ubio je dvojicu vojnika koji su ih uvježbavali u gradu Faryabu", rekao je Bariz. ISAF je izvijestio da istražuje smrt dvojice vojnika koji su ubijeni u bazi. "Prema prvim izvještajima, čovjek odjeven u uniformu afganistanske granične policije pucao je na pripadnike ISAF-a u bazi i potom pobjegao", stoji u priopćenju ISAF-a.
ANKARA - Turski zrakoplovi F-16 i ratni brod sudjelovali su u evakuaciji 460 ranjenika i izbjeglica iz Libije na brod-bolnicu, pišu u ponedjeljak turska glasila. Turski trajekt pretvoren za ovu priliku u bolnicu, s lijekovima i medicinskim osobljem, ukrcao je 270 ljudi u Misrati, dvjestotinjak kilometara istočno od Tripolija koji pokušavaju osvojiti snage Moamera Gadafija i 190 u Bengaziju, "prijestolnici" pobunjenika, na istoku, navode turske vlasti, a prenose novine. Dvanaest F-16 i ratni brod koji je u sastavu pomorskih snaga što ih je Turska stavila NATO-u na raspolaganje radi nadzora poštovanja embarga na oružje uvedenog Libiji, osiguravali su zračnu potporu trajektu kako bi mogao pristati u Misrati i pratili su ga do izlaska iz libijskih teritorijalnih voda, pišu novine Huerriyet i Milliyet. Trajekt bi tijekom dana trebao stići u tursku luku Cesme, na zapadu zemlje. Turska, jedina muslimanska zemlja u NATO-u i važan diplomatski čimbenik u regiji, osudila je zračne napade međunarodne koalicije na Libiju, istaknuvši da "nikada neće okrenuti oružje na libijski narod".
ASTANA - Predsjednički izbori u Kazahstanu obilježeni su ozbiljnim nepravilnostima, objavio je u ponedjeljak OESS, pozivajući Astanu na demokratske reforme prije idućih parlamentarnih izbora. "Međunarodni promatrači zaključili su da su reforme nužne kako bi se proveli pravi, demokratski izbori", stoji u priopćenju OESS-a o izborima u kojima je dugogodišnji čelnik Nursultan Nazarbajev uvjerljivo pobjedio s 95,5 posto osvojenih glasova. OESS navodi da su njegovi promatrači "uočili ozbiljne nepravilnosti, uključujući brojne slučajeve da se identične osobe pojavljuju na biračkim popisima nekoliko puta te nekoliko slučajeva dodavanja listića u glasačke kutije. Izbori zbog toga nisu bili dovoljno transparentni te se nije poštovala procedura", ističe OESS. "Nažalost moramo zaključiti da su izbori mogli i trebali biti bolji", rekao je veleposlanik Daan Everts, voditelj promatračke misije OESS-a na konferenciji za novinare u Astani.