SMEDEREVO - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor, srbijanski predsjednik Boris Tadić i slovenski premijer Borut Pahor u petak su se, na neformalnom trilateralnom sastanku u Smederevu, dogovorili o intenziviranju gospodarske suradnje te jačanju suradnje i na drugim područjima u svrhu napretka triju zemalja i cijele regije jugoistočne Europe. U zajedničkom obraćanju novinarima, Kosor i Tadić su izrazili međusobnu potporu procesu europskih integracija Hrvatske i Srbije, dok je Pahor izrazio potporu Slovenije završetku hrvatskih pregovora o pristupanju EU te srbijanskom dobivanju statusa kandidata za članstvo u Uniji. U pisanoj zajedničkoj izjavi Kosor, Tadića i Pahora, podijeljenoj novinarima, navodi se kako je zajednički cilj triju država čvršća suradnja između gospodarskih subjekata, poslovnih udruga i agencija zaduženih za prekograničnu gospodarsku suradnju u svrhu zajedničkog nastupa i aktivnosti na trećim tržištima, uzimajući u obzir međusobne interese i iskustva triju zemalja. Zajednička izjava, dodaje se, omogućava politički okvir za suradnju u tom području.
BEOGRAD - Predsjednica hrvatske vlade Hrvatske Jadranka Kosor i njezin srbijanski kolega Mirko Cvetković u petak su, nakon sastanka u srbijanskoj vladi, izrazili uzajamnu potporu dviju zemalja na putu europskih integracija, te se zauzeli za unaprjeđenje gospodarske suradnje Hrvatske i Srbije. Dvoje predsjednika vlada naglasili su, u zajedničkom obraćanju novinarima nakon sastanka, kako se gospodarska suradnja dviju zemalja konstantno poboljšava te da i dalje postoji prostor za njezino unaprjeđenje, a Kosor je precizirala kako se to posebice odnosi na građevinarstvo, prhrambenu i automobilsku industriju. Na sastanku Kosor i Cvetkovića razgovarano je o zajedničkom nastupu dviju zemalja na trećim tržištima, o gospodarskoj suradnji te pitanjima granica i izbjeglih.
BEOGRAD - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor sastala se u petak u Beogradu s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji, s kojima je razgovarala o teškoćama s kojima se svakodnevno susreću, a među njima je jedna od važnijih u području izobrazbe, to jest prava na udžbenike na hrvatskom jeziku za djecu koja pohađaju škole. Kosor je istaknula kako je taj je problem Hrvatska riješila za svoje 22 manjine pa očekuje da i Srbija to učini za Hrvate koji ondje žive. Rekla je kako je o tome razgovarala i s predsjednikom srbijanske vlade Mirkom Cvetkovićem, s kojim se prije toga sastala. Predstavnici Hrvata govorili su i o drugim teškoćama s kojima se susreću u Srbiji, kao što je službena uporaba hrvatskog jezika u mjestima s 25 posto hrvatskog stanovništva, nedostatna zastupljenost u sastavljanju vlasti na lokalnim razinama i zapošljavanje u javnim institucijama. Kosor će primiti predstavnike hrvatske manjine u Srbiji uskoro i u Zagrebu, gdje će nastaviti razgovore o tim i drugim temama.
BEOGRAD - Predstavnici Srba izbjeglih iz Hrvatske u petak su u hrvatskome veleposlanstvu u Beogradu predali pisma u kojima od hrvatskih državnih čelnika traže potporu u rješavanju njihovih imovinskih i drugih problema te peticiju kojom žele spriječiti da Hrvatska postane članica Europske unije prije nego što se ti problemi riješe. Kako im nije omogućen sastanak s predsjednicom hrvatske vlade tijekom njezina boravka u Srbiji, izbjegli Srbi zatražili su potporu za rješavanje svojih problema otvorenim pismima koja su predali u veleposlanstvu, a koja su, osim predsjedniku Republike Ivi Josipoviću i predsjednici vlade Jadranki Kosor, poslana i klubovima zastupnika u Hrvatskome saboru, prenijela je srbijanska agencija Beta.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je u petak izaslanstvo Unsko-sanskog kantona, kojeg je predvodio premijer Hamdija Lipovača i predstavnike C.R.E.A.M. (Community Realization European Aid Masterplan) Croatia PPP Alliance). Izaslanstvo je upoznalo predsjednika Josipovića s djelovanjem C.R.E.A.M.-a, agencijom Europske unije za koordiniranje infrastrukturalnih projekata koja je dio mreže za obnovu i razvoj i javno-privatnog partnerstvo. Aktivna je u novim članicama i zemljama kandidatima za EU te poveznica između novih i starih članica EU kroz gospodarstvo. Tijekom susreta predsjedniku Josipoviću predstavljen je, između ostalih, projekt Cargo Bihać, projekt C.R.E.A.M. Croatia za obnovu zračne luke Željava u Bihaću, najveće podzemne zračne luke i nekadašnje baze JNA na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u petak direktoricu regionalnog ureda UNDP za Europu i Zajednicu neovisnih država Kori Udovički, koja ga je upoznala s projektima koje UNDP provodi u Hrvatskoj te rezultatima koje postižu. Bilo je riječi i o regionalnom aspektu djelovanja tog programa UN-a te o tome kako bi se iskustva stečena u Hrvatskoj mogla iskoristiti u širem okruženju. Kao buduća članica EU-a, Hrvatska već sad dijeli svoja saznanja iz procesa pregovaranja i transformacije te je spremna to činiti i ubuduće, u suradnji s UNDP-om. Udovički je Josipovića izvijestila o velikoj konferenciji koja se sljedećeg tjedna održava u Dubrovniku na temu „Gospodarenje energijom u kulturnoj baštini“, a hrvatski predsjednik podržao je nastavak rada ureda UNDP-a u Hrvatskoj u sljedeće dvije godine, osobito u kontekstu mogućnosti koje se pružaju za nastavak već započetih razvojnih projekata i iniciranje novih.
MOSTAR - Skupština Posavske županije izabrala je u petak izaslanike za Dom naroda parlamenta Federacije BiH, a ostale dvije skupštine - Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, koje su također zasjedale u petak, to bi trebale učiniti idućeg tjedna, čime bi se dovršio proces izbora svih izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani dom koji je u krnjem sazivu izabrao prijepornu izvršnu vlast u Federaciji BiH. Županije u kojima dva HDZ-a imaju većinu zastupnika počele su deblokadu izbora izaslanika za Dom naroda parlamenta Federacije BiH izborom jednoga hrvatskog i jednog bošnjačkog izaslanika iz Posavske županije. U Zapadnohercegovačkoj županiji zbog velikog broja prijavljenih lista za izbor dvojice izaslanika za Dom naroda glasovanje u skupštini odgođeno je do idućeg tjedna.
RABAT - Snage odane libijskom čelniku Moameru Gadafiju silovito topništvom napadaju grad Misratu koji je pod kontrolom pobunjenika, a vojnici pljačkaju trgovine i domove u središtu grada, izjavio je glasnogovornik pobunjenika. Misrata je posljednje veliko pobunjeničko uporište u zapadnoj Libiji, ali nakon tjedana granatiranja čini se da vladine snage polako preuzimaju kontrolu unatoč zračnim udarima međunarodne koalicije. Izvješća iz Misrate, trećem po veličini libijskom gradu oko 200 kilometara istočno od Tripolija, nemaju neovisnu potvrdu jer libijske vlasti ne puštaju novinare da slobodno izvještavaju iz grada.
BENGAZI - Libijski pobunjenici su spremni poštivati prekid vatre pod uvjetom da snage Moamera Gadafija obustave svoju ofenzivu na gradove koje drže pobunjenici, rekao je u petak šef pobunjeničke organizacije Mustafa Abdeldžalil. "Spremni smo na prekid vatre pod uvjetom da se naša braća u gradovima na zapadu mogu slobodno izražavati i da se Gadafijeve snage povuku iz naših gradova", rekao je Abdeldžalil, šef Nacionalnog prijelaznog vijeća. Na konferenciji za novinare u Bengaziju Abdeldžalil je precizirao da cilj pobunjenika ostaje svrgavanje Gadafijeva režima. "Svrha revolucije je oslobođenje Libije i ujedinjenje njezinog teritorija s Tripolijem kao glavnim gradom", rekao je.
PARIZ - Članovi obitelji 170 žrtava napada na zrakoplov DC10 francuske zrakoplovne tvrtke UTA-e u rujnu 1989., u petak su zatražili da bivšeg libijskog ministra vanjskih poslova Musu Kusu, koji je u srijedu podnio ostavku na tu dužnost i prebjegao u Veliku Britaniju, sasluša tužiteljstvo u Parizu koje se bavi suzbijanjem terorizma. Kusa je od 1994. do 2009. bio voditelj libijskih tajnih službi i uživao je veliko povjerenje libijskog vođe Moamera Gadafija. Dana 19. rujna 1989., zrakoplov DC10 tvrtke UTA, koji je letio na liniji Brazzaville-Pariz preko N'Džamene srušio se u Nigeru, pri čemu je poginulo 170 putnika i članova posade, među kojima 54 francuska državljana.
ŽENEVA - Ujedinjeni narodi upozorili su na teška kršenja ljudskih prava koje provode Republikanske snage Obale Bjelokosti, sklone novoizabranom predsjedniku Alassanu Ouattarri, posebice na zapadu zemlje. Raspolažemo nepotvrđenim informacijama o teškim kršenjima ljudskih prava za koja su odgovorne Republikanske snage Obale Bjelokosti, Ouattarine snage, rekao je medijima glasnogovornik UN-ovog Visokog povjereništva za ljudska prava Rupert Colville. Četvrtog dana ofenzive, snage Alassana Ouattarre predsjednika kojeg priznaje međunarodna zajednica nakon izbora u studenom preuzeli su kontrolu nad gotovo cijelom zemljom osim uporišta vjernih dosadašnjem predsjedniku Laurentu Gbagbou u Abidjanu
NAIROBI - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u petak je rekao da želi da Laurent Gbagbo, koji sebe smatra predsjednikom Obale Bjelokosti, prepusti vlast svom takmacu Alassaneu Outtari. "Obnavljam svoj poziv gospodinu Gbagbou da odstupi i prepusti vlast Allasaneu Ouattari. Želim podsjetiti da će svi koji ozbiljno krše ljudska prava odgovarati", rekao je Ban na konferenciji za tisak u kenijskoj prijestolnici Nairobiju. "Gbagbo mora odmah prepustiti vlast Allasaneu Ouattari. Razmotrimo pitanje odgovornosti. On mora prvo prestati ubijati civile i prekinuti borbu protiv vlastitog naroda", rekao je Ban.