Kako im nije omogućen sastanak s predsjednicom hrvatske vlade tijekom njezina boravka u Srbiji, izbjegli Srbi zatražili su potporu za rješavanje svojih problema otvorenim pismima koja su predali u veleposlanstvu, a koja su, osim predsjedniku Republike Ivi Josipoviću i predsjednici vlade Jadranki Kosor, poslana i klubovima zastupnika u Hrvatskome saboru, prenijela je srbijanska agencija Beta.
Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta izjavio je da ih u veleposlanstvu nije primio nitko od službenika i da su pisma i peticiju predali pripadniku osiguranja.
Linta je rekao da su predstavnici Koalicije poslali molbu Jadranki Kosor i srbijanskome predsjedniku Borisu Tadiću te predsjedniku srbijanske vlade Mirku Cvetkoviću kako bi im se omogućio sastanak s predsjednicom hrvatske vlade prilikom njezina posjeta, ali im nitko nije odgovorio.
Predstavnici izbjeglica zatražili su u pismima da Hrvatski sabor prihvati deklaraciju o poštovanju ljudskih prava izbjeglica i prognanika kojom bi, smatraju, Hrvatska preuzela odgovornost za stradanje Srba tijekom rata. Peticijom, koju je dosad potpisalo više od 50.000 ljudi, traži se sveobuhvatno, pravedno i trajno rješenje problema izbjeglica i prognanika te oštećenih građana u imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj.
Kosor je u petak, nakon sastanka s Tadićem i predsjednikom slovenske vlade Borutom Pahorom, odgovarajući na pitanja novinara o tim pismima i peticiji rekla kako smatra da je pravo tih ljudi da imaju svoja stajališta.
Također je rekla da je hrvatska vlada na tom polju učinila golem posao, pri čemu je dodala kako vjeruje da će i to pitanje uskoro biti skinuto s dnevnog reda.
Predstavnici izbjeglih Srba iz Hrvatske poslali su početkom ožujka predsjednici srbijanskog parlamenta Slavici Đukić-Dejanović prijedlog rezolucije o pravima izbjeglica i preslik 45 tisuća potpisa potpore peticiji kojim se želi spriječiti da Hrvatska postane članica Europske unije prije nego što ispuni njihove zahtjeve.
Među ostalim, izbjeglice traže povrat pokretnina i nekretnina, obnovu imovine uništene u ratu i, kako navode, "terorističkim akcijama", naknadu za uništene, oštećene i nestale pokretnine i nekretnine, povrat oduzetih stanarskih prava ili pravednu naknadu bez uvjetovanja i ograničenja.
Potpisnici također traže isplatu zaostalih mirovina i priznanje radnog staža, reviziju presuda za ratne zločine donesene u odsutnosti okrivljenika te, kako se navodi, "pošteno i ujednačeno procesuiranje ratnih zločina i prestanak etnički motiviranih suđenja".