ZAGREB/LUXEMBOURG - Desezonirana stopa nezaposlenosti u eurozoni i Europskoj uniji u veljači je iznosila 9,9 odnosno 9,5 posto, što je za 0,1 postotni bod manje u usporedbi s mjesecom ranije, pokazali su podaci europskog ureda za statistiku Eurostat. Stope nezaposlenosti u obje su zone na godišnjoj razini smanjene također za 0,1 postotni bod, s obzirom da je u eurozoni u veljači 2010. ona iznosila 10 posto a u Uniji 9,6 posto. Eurostat procjenjuje da je u 27-članom EU u veljači bez posla bio ukupno 23,051 milijun osoba, od čega njih 15,747 milijuna otpada na 17-članu eurozonu. U usporedbi sa siječnjem broj nezaposlenih smanjen je za 99 tisuća u EU i za 77 tisuća u eurozoni. U odnosu pak na veljaču 2010. broj im je smanjen za 31 tisuću u Uniji i za 77 tisuća u eurozoni. U usporedbi s veljačom prošle godine stopa nezaposlenosti smanjila se u 13 zemalja članica, ostala je nepromijenjena u dvije, a povećana je u njih 12. Među značajnijim trgovinskim partnerima EU-a, u veljači ove godine stopa nezaposlenosti u SAD-u iznosila je 8,9 posto a u Japanu 4,6 posto, objavio je nadalje Eurostat.
BRUXELLES - Vlade Europske unije odobrile su uvođenje petogodišnjih carina na uvoz sjajnog papira iz Kine u sklopu prvog europskog odgovora na kineske državne subvencije, saznaje se iz diplomatskih i izvora u industriji. Kako tvrde ti izvori, na sastanku u Bruxellesu predstavnici EU vlada izglasali su uvođenje carina u visini do 39,1 posto koje će stupiti na snagu do 17. svibnja i tako zamijeniti privremene carine uvedene prošle godine. Europska komisija predložila je uvođenje dugoročnih carina nakon što je utvrdila da Kina daje ilegalne subvencije svojim proizvođačima papira, te da kineski izvoznici izvoze papir na EU tržište po umjetno niskim cijenama, što Kina oštro opovrgava.
DUBLIN - Irska središnja banka naredila je u četvrtak temeljitu reformu nacionalnog bankovnog sektora s obzirom na procjenu da će spašavanje zajmodavaca stajati Irsku 70 milijardi eura. Banka je priopćila da četiri najveća zajmodavca moraju prikupiti dodatne 24 milijarde eura kapitala nakon što je provjerila njihovu sposobnost da se nose s eventualnim financijskim krizama. Dodatni kapital bit će namaknut iz 35 milijardi eura vrijednog paketa za banke koji je sastavni dio ogromne međunarodne pomoći Irskoj ukupne vrijednosti 85 milijardi eura. Sredstva su u studenom prošle godine stavili na raspolaganje Europska unija i Međunarodni monetarni fond. Središnja banka je također odlučila spojiti dva nedavno nacionalizirana zajmodavca, Allied Irish Banks (AIB) i Educational Building Society (EBS), te naznačila da će vjerojatno morati preuzeti većinski udio u banci Irish Life & Permanent (IL&P). Banka IL&P također mora prodati unosni odjel za mirovine Irish Life dok će banka Bank of Ireland (BoI) biti prisiljena do 2013. prodati imovinu vrijednu 30 milijardi eura. Irski ministar financija Michael Noonan rekao je da će nova koalicijska vlada tražiti radikalnu reformu bankovnog sektora, koji bi u konačnici trebao biti sveden na dvije glavne 'potporne' banke, Bank of Ireland i AIB/EBS.
BRUXELLES- Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) izrazili su zadovoljstvo reformom posrnulog irskog bankovnog sustava kojeg je u četvrtak naložila središnja banka te zemlje, ustvrdivši da se radi o ključnom koraku u smjeru njegova oporavka. "Najavljeni opsežni planovi irskih vlasti predstavljaju ključni korak u smjeru obnove stabilnosti irskog bankovnog sektora, što je ključno za održivu obnovu rasta i zaposlenosti", stoji u zajedničkom priopćenju triju institucija. Komisija, ECB i MMF slažu se sa strogom procjenom o kapitalnim potrebama banaka koje je irska središnja banka utvrdila testovima izdržljivosti, stoji nadalje u priopćenju. Te se kapitalne potrebe mogu bez problema financirati iz više milijardi eura vrijednog kriznog programa EU-a i MMF-a koji je Irskoj odobren prošle godine kako bi izbjegla bankrot, smatraju EK, ECB i MMF. Prema EU propisima o poštenoj tržišnoj utakmici, svako restrukturiranje banaka mora dobiti odobrenje Komisije, koja je priopćila da će se njezina procjena temeljiti na poznatim kriterijima, "uzimajući u obzir tržišne strukture i potrebu da se očuva njihovo nesmetano funkcioniranje".
AMSTERDAM - Europska središnja banka (ECB) trebala bi prekinuti s aktualnom praksom otkupa državnih dužničkih papira zato što su rizici postali preveliki, upozorio je bančin dužnosnik Nout Wellink. "Možemo jednostavno nastaviti tiskati novac. To nije dobro, ali je moguće. No, moramo ukinuti aktualnu mjeru otkupa državnih obveznica jer su rizici postali preveliki", prenosi izjave toga člana upravnog vijeća ECB-a nizozemski financijski dnevnik Het Financieele Dagbald. "Otkupljujemo dužničke papire od banaka, privatnog sektora i država. To nije naša zadaća. Krenu li stvari nizbrdo, pad vrijednosti ići će na naš račun", dodao je. Wellinkove izjave uslijedile su samo dan nakon što je upozorio da globalna inflacija jača i da su dosegnute granice labave monetarne politike. "Zalažem se za brzi završetak takve ECB-ove podrške", kazao je Wellink, ujedno guverner nizozemske središnje banke.
ZAGREB/BRUXELLES - Europski ministri prometa ponovili su snažnu potporu europskom sustavu satelitske navigacije Galileu, ali istovremeno smatraju kako je potrebno smanjiti njegove troškove, pišu europski mediji. "Program Galileo je na raskrižju i moramo donijeti važne odluke oko njegove budućnosti. Zaključci predloženi od strane predsjedništva šalju jasnu političku poruku europskim građanima, Komisiji i industriji da smo predani programima europske satelitske navigacije. Posebno sam zadovoljan da su zemlje članice poduprle naš prijedlog", rekao je državni tajnik u mađarskom ministarstvu nacionalnog razvoja Pal Voelner na ministarskom sastanku u ime mađarskog predsjedništva. Komisija je u siječnju objavila srednjoročnu reviziju programa Galileo, gdje je navedeno kako će za razdoblje od 2014. do 2020. biti potrebno dodatnih 1,9 milijardi eura, odnosno ukupno 5,3 milijardi eura. Vijeće je samo dva mjeseca kasnije na sastanku u četvrtak postiglo konsenzus o toj reviziji. Zemlje članice na tom su se sastanku jednoglasno složile da se programi trebaju nastaviti financirati iz europskog budžeta.
ŽENEVA - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) u četvrtak se djelomično složila s pritužbom Europske unije na američku državnu pomoć proizvođaču zrakoplova Boeingu, ustvrdivši da milijarde dolara isplaćivane toj kompaniji u suštini predstavljaju ilegalno subvencioniranje. WTO je utvrdio da su državne subvencije Boeingu iznosile ukupno 5,3 milijarde dolara. Od toga je NASA isplatila 2,6 milijardi dolara nedopuštenih subvencija u razdoblju od 1989. do 2006., dok iznos subvencija isplaćivanih iz programa za istraživanje i razvoj ministarstva obrane "nije jasan", stoji nadalje u priopćenju. WTO je nadalje utvrdio da su porezna rasterećenja, također ilegalna jer predstavljaju subvencije. Njihova je vrijednosti iznosila oko 2,3 milijarde dolara. Europska je unija zadovoljna ishodom pritužbe, dobivši zadovoljštinu u presudi o nelegalnim subvencijama, dok je SAD zadovoljan konstatacijom WTO-a da je ukupan iznos ilegalne državne pomoći Boeingu daleko niži od subvencija isplaćivanih njegovom europskom rivalu Airbusu.
BRUXELLES - Europska povjerenica za ribarstvo Maria Damanaki zatražila je u četvrtak privremenu suspenziju prava na izlov plavoperajne tune za ribare koji plove pod libijskom zastavom zbog sukoba u toj zemlji, rekao je njezin glasnogovornik. Damanaki je zahtjev izrazila u pismu upućenom predsjedniku Međunarodne komisije za očuvanje tune u Atlantiku, Fabiju Hazinu. Zahtjev je opravdala zabrinutošću da libijske vlasti, zbog sukoba, više nisu sposobne nadzirati poštuju li njihovi ribari svoje obveze. "Europska unija smatra da bi Međunarodna komisija za očuvanje tune u Atlantiku trebala privremeno zabraniti ribolov svim brodovima pod libijskom zastavom", kaže se u pismu. Države članice Međunarodne komisije za očuvanje tune u Atlantiku, njih 48, pristalo je ograničiti izlov plavoperajne tune u Mediteranu na 12.900 tona 2011., prema 13.500 tona 2010., što organizacije za zaštitu okoliša smatraju nedovoljnim.
LISABON - Dugovima pritisnut Portugal uspio se u petak zadužiti za dodatnih 1,645 milijardi eura aukcijom obveznica unatoč bojaznima za njegovu kreditnu sposobnost. Pritom Lisabon mora plaćati visoke kamate kako bi dobio novac. Tako je vladina agencija za dugove objavila da će na obveznice koje dospijevaju na naplatu u lipnju iduće godine plaćati kamatu od 5,8 posto. Usporedbe radi, na prethodnoj sličnoj aukciji, održanoj u srpnju prošle godine, kamata je iznosila 3,2 posto. Velika opterećenost dugovima i slab gospodarski rast obeshrabrili su ulagače i uznemirili 17-članu eurozonu. Prinos na portugalske 10-godišnje obveznice porastao je tako na neodrživih 8,43 posto, otprilike istu razinu koja je prošle godine prisilila Grčku i Irsku da zatraže pomoć.
ŠANGAJ - Kineske proizvodne aktivnosti u ožujku su se oporavile nakon pada u mjesecu ranije, pokazali su službeni i nezavisni podaci, čime će vlada u Pekingu dobiti više prostora za poduzimanje dodatnih mjera zauzdavanja inflacije. Kineski indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor u ožujku je porastao na 53,4 boda, s 52,2 boda koliko je iznosio u veljači, nakon tri uzastopna mjeseca pada, priopćilo je kinesko udruženje logistike i nabave (CFLP), koje taj indeks sastavlja u ime državnog statističkog ureda. Odvojeni indeks kineskih proizvodnih aktivnosti kojeg izrađuje britanska banka HSBC također je ukazao na blagi oporavak, ojačavši u ožujku na 51,8 bodova, s 51,7 bodova u veljači. Vrijednost iznad razine od 50 bodova ukazuje na rast aktivnosti. Ekonomisti ističu da ti podaci pomažu prigušiti strah od potencijalnog oštrog usporavanja gospodarstva i da povećavaju izglede da će uslijediti nove mjere pooštravanja monetarne politike.
MILANO - Talijanska vlada objavila je da je pristala da država ubuduće preuzima udjele u strateški važnim tvrtkama kako bi ih zaštitila od preuzimanja izvana. Rim je pristao na tu mogućnost nakon što je prošlog tjedna francuski mljekarski div Lactalis postao glavni dioničar talijanskog Parmalata, potpirivši u poslovnim krugovima strah od novih sličnih akvizicija i potaknuvši žestoki odgovor talijanske vlade. "Vlada je ovlastila ministarstvo financija da pripremi i aktivira financijske i dokapitalizacijske alate analogne onima u drugim europskim zemljama", stoji u vladinom priopćenju. "Svrha je tih alata preuzimanje vlasničkih udjela u tvrtkama od nacionalnog interesa", dodaje se.
LJUBLJANA - Slovenska skupina Pivovarna Laško (PL) objavila je u petak da će nastaviti s postupkom prodaje svojih vlasničkih udjela, odnosno nestrateških investicija, među kojima je i 23,44 posto dionica trgovačkog lanca "Mercator". U izvješću s jučerašnjeg sastanka svog nadzornog odbora, koji je objavljen u petak na internet stranicama Ljubljanske burze, Pivovarna Laško među ostalim navodi da je nadzorni odbor dao suglasnost da se "nastavi s prodajom udjela u Mercatoru, te ostalih investicija, a u skladu sa strategijom koju je pripremila uprava PL-a". Nadzorni odbor kompanije na svom je jučerašnjem sastanku potvrdio revidirani izvještaj o poslovanju cijele skupine u prošloj godini. Većina slovenskih medija u svojim komentarima u petak navodi da je nastavak procesa prodaje 23,44 posto Mercatorovih dionica ipak vrlo upitan nakon što su se pojavile zamisli da bi se Pivorarnu Laško moglo dokapitalizirati, što bi omogućilo novi reprogram njenih visokih kreditnih obveza od 450 milijuna eura, ali najviše zbog protivljenja mogućnosti ulaska Agrokora u vlasničku strukturu Mercatora.
WASHINGTON - Proizvođač zrakoplova Boeing priopćio je u petak da je potvrdio narudžbu Turkish Airlinesa za 15 zrakoplova tipa 737 nove generacije. Vrijednost narudžbe iznosit će preko 1,2 milijarde dolara izračunato na temelju prosječne kataloške cijene zrakoplova. Boeing je objavio da narudžba obuhvaća deset zrakoplova tipa 737-800 i pet zrakoplova tipa 737-900ER. Američki je proizvođač dosad primio narudžbe od 14 kupaca za ukupno 305 zrakoplova tipa 737-900ER, najnovijeg člana obitelji 737.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su, prvog dana trgovanja u drugom tromjesečju, dobivali na vrijednosti poglavito zahvaljujući oporavku financijskih dionica nakon objave irskih rezultata provjere banaka. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse ojačao 0,96 posto, na 5.965 bodova, frankfurtski DAX za 1,15 posto, na 7.122 boda, a pariški CAC za 0,75 posto, popevši se na 4.019 bodova. Najveći dobitnici bile su financijske dionice, poput Barclaysa, BBVA and BNP Paribasa, sa skokom cijena u rasponu od 2,1 do 3,8 posto. Razlog tome leži u većem zadovoljstvu ulagača jer konačno mogu zaključiti poglavlje stres-testova u irskom bankovnom sektoru. U središtu pozornosti bile su očekivano irske financijske dionice, predvođene Bank of Irelandom, sa skokom cijene od 39 posto, a pridružila im se i banka Allied Irish, s rastom cijene dionica od 16 posto. S druge strane, dionica Irish Lifea potonula je čak 54 posto, nakon što je Irska središnja banka objavila da su novi stres-testovi pokazali da četiri irska zajmodavaca treba dokapitalizirati s ukupno 24 milijarde eura. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,48 posto, na 9.708 bodova.
LONDON - Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima budući da ulagači očekuju da će podaci o američkoj zaposlenosti koji će biti objavljeni tijekom dana potvrditi poboljšanje gospodarskih izgleda najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Cijene barela nafte za isporuke u svibnju porasle su na londonskom tržištu 19 centi na 117,55 dolara. Na američkom su tržištu bile u plusu 35 centi i iznosile su 107,07 dolara za barel. Borba u Libiji podržala je cijene sirove nafte budući da je mogućnost dugotrajnog sukoba prigušila očekivanja da će se libijska nafta vratiti na tržište u bliskoj budućnosti. „U posljednja dva dana financijska tržišta bila su glavni pokretač viših cijena sirove nafte, no investitori nisu zaboravili nemire na Bliskom istoku i to podržava tržište", rekla je analitičarka Serene Lim iz banke ANZ. Cijene nafte dobile su zamah u drugoj polovici tjedna nakon što je izvješće objavljeno u četvrtak pokazalo pad zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene u SAD-u u prošlom tjednu i ukazalo na poboljšanje zaposlenosti na Srednjem zapadu. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 111,42 dolara, što znači da je bila 1,24 dolara viša nego dan ranije.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, no trguje se oprezno jer se čeka izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na tržišta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,1 posto, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasli između 0,2 i 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,3 posto. Drugo tromjesečje počelo je na azijskim burzama u pozitivnom raspoloženju jer se ulagači nadaju da će burzovni indeksi, potaknuti optimističnim očekivanjima u vezi rasta svjetskog gospodarstva, ojačati i treći kvartal zaredom.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak Dow Jones i S&P 500 indeks blago pali, nakon slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka, no Dow Jones indeks ipak je zabilježio najbolje prvo tromjesečje od 1999. godine. Dow Jones indeks oslabio je jučer 30 bodova, ili 0,25 posto, na 12.319 bodova, dok je S&P 500 pao 0,18 posto, na 1.325 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,15 posto, na 2.781 bod. Obujam trgovanja ponovno je bio mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,9 milijardi dionica, manje od lanjskog dnevnog prosjeka od 8,47 milijardi. Ulagače je pokolebao i podatak da je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna pao za samo 6.000, na 388.000, dok se očekivao znatno veći pad nezaposlenosti.