"Ovdje se 24. ožujka 1944. dogodio težak grijeh protiv Boga", rekao je Papa nakon molitve na grobu žrtava uz bok rimskom rabinu Riccardu di Segniju.
Joseph Ratzinger bio je tinejdžer u doba nacizma i 1941. je kao 14-godišnjak stupio je u "obvezno članstvo" Hitlerove mladeži.
Pošto je kleknuo na Ardeatinskim jamama, Papa je rekao kako je to mjesto "bolan podsjetnik na najstrašnije zlo", jer simbolizira "namjerno nasilje čovjeka nad čovjekom". "To je doista najodvratnija posljedica rata, svih ratova, jer Bog je život, mir i zajedništvo", rekao je Papa.
Papa je pročitao poruku koju je napisao jedan od katolika stradalih u jamama, a u kojoj on moli za židove, za njihov "spas od barbarskog progona".
Za Benedikta XVI. ta je poruka vjesnik "mogućnosti jedne drukčije budućnosti, bez mržnje, i osvete, budućnosti slobode i bratstva".
Benedikt XVI. koji je 2006. posjetio i koncentracijski logor u Auschwitzu treći je papa koji se došao pomoliti na Ardeatinske jame. Prije njega to je 1965. učinio papa Pavao VI, a 1982. papa Ivan Pavao II.
Masakr u Ardeatinskim jamama južno od Rima jedan je od najtežih zločina u Italiji u Drugome svjetskom ratu. Nacisti su ondje strijeljali i zatrpali 335 Talijana u znak osvete jer su dan prije u bombaškome napadu ubijena 33 njemačka vojnika.
Od 335 ubijenih Talijana 77 je bilo židova.