ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u petak je, upitan ima li potrebe da predsjednica Vlade Jadranka Kosor dođe na sastanak Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, rekao kako treba razgovarati, ali da je još prerano govoriti o formi u kojoj će se razgovor voditi. "Razgovarati treba, ali o formi u kojoj će se razgovarati još je prerano govoriti", kazao je Jandroković novinarima pred Banskim dvorima nakon današnje sjednice Vlade odgovarajući na pitanje ima li potrebe da premijerka dolazi na sastanak Nacionalnog odbora, odnosno kod Vesne Pusić. Pusić je kao predsjednica Nacionalnog odbora pokrenula inicijativu za dodatnim naporima oko završetka pregovora u lipnju, odnosno ispunjavanja preostalih devet mjerila iz Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava). S tim u vezi Pusić je poslala i pisma premijerki i predsjedniku Republike. Jandroković je podsjetio da je premijerka Kosor uputila poziv oporbi da dođe na sastanak u Vladu o pregovorima o ulasku u EU. "Tada su se odazvali samo gospoda Srb i Šišljagić. Nažalost, oni koji danas pozivaju tada nisu došli", rekao je i naglasio kako je važno da Vlada i ministarstvo provode diplomatsko-političke aktivnosti (posjet premijerke Bruxellesu i prije toga Kopenhagenu, kontakti s ministrima vanjskih poslova). "U tom dijelu smatram da je dobro i da se Sabor uključi u te aktivnosti, kao što je dobro da Sabor prati sve one aktivnosti koje Vlada provodi na provođenju reformi, ispunjavanju mjerila", dodao je. Upitan ima li u promemoriji Vesne Pusić nešto novo što vlada dosad nije znala, Jandroković je kazao kako nema. "Zaista vas uvjeravam da nema ničeg novog. Ustvari, njen prijedlog napravljen je na temelju akcijskog plana koji je Vlada izradila nakon privremenog izvješća EK o napretku u poglavlju 23", rekao je Jandroković. Upitan znači li to da premijerka neće ići na sastanak Nacionalnog odbora, Jandroković je odgovorio: Još ćemo vidjeti.
LJUBLJANA - Zaustavljanje hrvatskih pristupnih pregovora zbog pitanja nuklearke Krško, kako to sugeriraju neke političke stranke u Austriji, bio bi "velik presedan", ocijenio je u petak u Ljubljani slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar. Žbogara je na konferenciji za strane dopisnike na pitanje novinara komentirao stajalište nekih austrijskih stranaka da bi austrijska vlada Hrvatskoj kao uvjet za ulazak u EU trebala postaviti zatvaranje nuklearke Krško. Jedina nuklearka u Sloveniji u suvlasništvu je dviju država, a slično je Austrija zahtijevala i od Slovenije prije ulaska u EU 2004. Žbogar je rekao da bi uvjetovanje hrvatskog ulaska u EU bilo "velik presedan", s obzirom da je susjedna država pred završetkom pristupnih pregovora i da je već zaključila pregovaračko poglavlje o energetici i okolišu koje se vezuje uz tu problematiku. No, o tome svoju odluku mora donijeti austrijska vlada, dodao je Žbogar. Rekao je da raspravu o nuklearnoj energiji treba voditi u smirenoj atmosferi nakon nekoliko mjeseci kad se "smire emocije" u javnosti oko nesreće s reaktorima u Japanu, te da će u toj atmosferi i Slovenija onda donijeti "racionalnu odluku" o tome da li graditi drugi nuklearni reaktor u Krškom koji za sada ostaje u slovenskog dugoročnom energetskom programu. Žbogar je rekao kako su odnosi Slovenije i Hrvatske u stalnom usponu, da se redovito susreću predsjednici dviju država, a da će nakon što Hrvatska zaključi pristupne pregovore on i službeno posjetiti Zagreb. Rekao je i da će za nekoliko tjedana ponovno biti održan regionalni "sastanak trilaterale" slovenskog premijera Boruta Pahora i hrvatske premijerke Jadranke Kosor sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem. Na pitanje je li nastupio zastoj u rješavanju dugova Ljubljanske banke, Žbogar je rekao da su se Hrvatska i Slovenija dogovorile da se to pitanje rješava novim krugom pregovora u okviru baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS), ali da se čeka da na pregovore pristanu i ostale pravne slijednice bivše SFRJ jer se radi o multilateralnom pitanju.
MOSTAR - Čelnici vodećih hrvatskih i srpskih stranaka u BiH, dva HDZ-a, SNSD-a i SDS-a, potpisali su u petak u Mostaru izjavu o suradnji i dogovor o uspostavi državne vlasti ističući na tiskovnoj konferenciji da ne priznaju odluke o uspostavi vlasti u Federaciji BiH koje su provele stranke okupljene oko SDP-a ocjenjujući ih kršenjem ustava i negiranjem političke volje Hrvata u toj zemlji. U zajedničkoj izjavi, koju su potpisali predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990. Božo Ljubić, SNSD-a Milorad Dodik i SDS-a Mladen Bosić, ističe se da se prilikom konstituiranja organa vlasti na razini BiH moraju poštovati načela ravnopravnosti konstitutivnih naroda te su pozvali i predstavnike bošnjačkih stranaka da započnu razgovore oko ustroja državne vlasti. "Stranke potpisnice se obvezuju da će u skladu s načelima usuglašenim u ovoj izjavi sudjelovati u konstituiranju Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH te drugih tijela vlasti na razini BiH u skladu s izbornim legitimitetom unutar konstitutivnih naroda", navodi se u izjavi. Pri tome je navedeno da se ove stranke smatraju legitimnim zastupnicima dvaju naroda te da bi prioritet novoj vlasti trebale biti reforme u pravcu euroatlantskih integracija. Na konferenciji za novinare čelnici dviju vodećih hrvatskih i srpskih stranaka istaknuli su kako se neće moći ustrojiti državna vlast ukoliko SDP nastavi ignorirati odluke poput one Središnjeg izbornog povjerenstva BiH koje je osporilo izbor izvršne vlasti u Federaciji BiH.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije završili su u petak popodne dvodnevni sastanak na vrhu na kojemu su prihvatili sveobuhvatni okvir za stabilnost eura, odlučili da se provedu sigurnosne provjere nuklearnih elektrana te zaoštre sankcije protiv režima Moamera Gadafija u Libiji. "Prihvatili smo važne zaključke o ekonomskom upravljanju. Svoju monetarnu uniju pojačali smo s ekonomskom unijom. Mislim da možemo reći da će ekonomska i monetarna unija konačno stati na obje noge", izjavio je nakon završetka summita predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Čelnici su tijekom dvodnevnog summita prihvatili pakt za euro koji bi trebao omogućiti gospodarstvima euro zone da se suoče sa sadašnjom krizom i spriječiti ponavljanje novih dužničkih kriza. Riječ je o dogovoru koji su prvotno inicirali Njemačka i Francuska pod imenom pakt za konkurentnost. Kasnije je ime promijenjeno u pakt za euro, a sada je dobio konačno ime "pakt za euro plus". Šest zemalja izvan euro zone najavilo da će se dobrovoljno pridružiti paktu: Danska, Poljska, Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska. Također je postignut dogovor o uspostavi Europskog stabilizijskog mehanizma (ESM), europske inačice Međunarodnog monetarnog fonda, koji će od sredine 2013. godine zamijeniti privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF). Istodobno, EFSF-u će biti pojačani zajmodavni kapaciteti. Čelnici su prihvatili amandman na Lisabonski ugovor, čime se stvara pravni temelj za uspostavu ESM-a i sada može početi ratifikacija te promjene u parlamentima zemalja članica. Čelnici Europske unije izrazili su spremnost blokirati mogućnost da prihodi od prodaje nafte i plina dospiju u ruke Moamera Gadafija, koje bi on koristio protiv vlastitog stanovništva. EU je također spremna poticati dijalog sa snagama koje su protiv Gadafijeva režima, uključujući i Prijelazno nacionalno vijeće. Čelnici 27 zemalja članica potvrdili su u petak odluku da se pristupi sigurnosnoj provjeri nuklearnih elektrana, o čemu će Europska komisija podnijeti izvješće do kraja ove godine, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy nakon završetka dvodnevnog summita.
BRUXELLES - NATO je isplanirao da će misija zabrane zone leta nad Libijom trajati tri mjeseca, no ako bude potrebno mogla bi trajati i kraće i duže, rekla je u petak dužnosnica NATO-a govoreći o operaciji koja bi trebala početi početkom idućeg tjedna. Misija zabrane leta, pod pokroviteljstvom UN-a i koju su u četvrtak potvrdile članice NATO-a, uključivat će desetke borbenih zrakoplova iz 28-članog Sjevernoatlanskog saveza. Glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu rekla je da će Savez "idućih dana" odlučiti o tome hoće li proširiti svoju ulogu i preuzeti u cijelosti zapovjedanje vojnim operacijama, uključujući kopnene napade radi zaštite civila, od koalicije predvođene Francuskom, SAD-om i Velikom Britanijom koja je počela s napadima prije tjedan dana. U međuvremenu, dodala je, "koalicijska operacija nastavit će se pritiskom na libijski režim".
OTTAWA - Kanadski general Charles Bouchard trebao bi zapovijedati NATO-ovim operacijama u Libiji, rekao je u petak kanadski ministar obrane Peter MacKay. "Očekujemo da će NATO objaviti da će Kanađanin, general pukovnik Charlie Bouchard zapovijedati vojnom kampanjom saveza", rekao je MacKay. "Znam da je Charlie izvanredan vođa i imam povjerenja u njegovo iskustvo i sposobnosti", dodao je ministar. General Bouchard je trenutačno na dužnosti u Napulju, u zapovjedništvu združenih snaga. Prije toga je bio pomoćni zapovjednik NORAD-a, sjevernoameričkog zapovjedništva zračne obrane. Bouchard, rođen u Quebecu, nakon studija političkih znanosti na sveučilištu Manitobi 1974. ulazi u kanadsku vojsku. Kao pilot helikoptera 1976. služi zajedno s američkim kolegama u Fort Hoodu, u Teksasu, ali i u Lahru, u Njemačkoj te na Floridi.
RABAT - Snage libijske vlade otimaju i tuku stanovnike Zavije otkako su prije dva tjedna ponovno zauzele taj grad blizu Tripolija, rekao je glasnogovornik pobunjenika. "Postrojbe (libijskog čelnika Moamera Gadafija) postavile su nadzorne točke na svim raskršćima i ulicama grada", rekao je glasnogovornik Ibrahim telefonom iz Zavije. "Otimaju mlade i stare muškarce, svakog mlađeg od 50 ili 60, inženjera ili običnog građevinskog radnika, i odvode ih na nepoznatu lokaciju", rekao je glasnogovornik zatraživši da mu se navodi samo ime. "Otkako su zauzeli grad tisuće su tako nestale", rekao je agenciji Reuters u petak. Njegovu priču nemoguće je potvrditi iz neovisnih izvora jer je libijska vlada ograničila kretanje na području koje nadzire. Pobunjenici u Adždabiji rekli su da su zrakoplovi zapadnih sila bombardirali Gadafijeve snage koje drže taj grad. Dopisnik Reutersa je na cesti nekoliko kilometara od Adždabije čuo tri eksplozije i vidio velike stupove crnog dima nad istočnim prilazom gradu. Gadafijeve snage topništvom nastoje zadržati napredovanje pobunjenika koji se nadaju da bi tijekom dana ili u subotu mogli zauzeti grad.
WASHINGTON - Katar je u petak postao prva arapska zemlja koja se uključila u kontrolu zone zabrane leta nad Libijom, objavile su koalicijske snage. Katarski zrakoplov Mirage 2000-5 priključio se sličnom francuskom lovcu u nadzoru libijskog zračnog prostora, stoji u priopćenju. Katar je rasporedio po Europi šest Miragea 2000-5 i dva transportna zrakoplova C-17A kako bi pomogao u provedbi zone zabrane leta i dopremi humanitarne pomoći libijskim civilima. Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su u petak da će se priključiti koaliciji, ali nisu naveli kada će početi sa zračnim misijama. U akciji zasad sudjeluje devet zemalja: Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Norveška, Katar, Španjolska, Velika Britanija i SAD.
WASHINGTON - Sjedinjene Države opet su ispalile 16 raketa Tomahawk na ciljeve u Libiji u zadnja 24 sata, čime se broj krstarećih raketa ispaljenih od početka vojne intervencije popeo na 170, doznaje se u petak od Pentagona. Po podatcima Pentagona u zadnja 24 sata s američkih brodova i podmornica u libijskim vodama ispaljeno je 16 raketa. Na meti raketa bili su uglavnom zapovjedni centri i topništvo. Od početka intervencije koalicije u subotu ispaljeno je najmanje 170 Tomahawka, od kojih 7 s britanske podmornice Trafalgara. Tri američke podmornice, Providence, Florida i Scranton te razarači Stout i Barry raspoređeni su u Sirtskom zaljevu. Tako se broj raketa postupno približava broju Tomahawka ispaljenih tijekom Zaljevskog rata 1991., u prvom sukobu u kojemu su uporabljene. Tada je ispaljeno oko 297 takvih raketa koje nose 450 kg eksploziva. U zadnja 24 sata, zrakoplovi međunarodne koalicije poletjeli su 153 puta.
MANAMA - Sedamdesetjednogodišnji Bahrainac ugušio se u svome domu nakon što je policija u petak ispalila suzavac na njegovo selo blizu glavnog grada Maname, objavila je oporbena skupina Wefaq. Policija je suzavcem razbila nekoliko manjih prosvjeda u Manami održanih na "Dan gnjeva" koji je brzo propao zbog velikog broja pripadnika snaga sigurnosti. Wefaq prenosi da se Isa Abdullah ugušio nakon što su bombe sa suzavcem upale u njegovu kuću u selu Maameer. U priopćenju oporbene skupine navodi se da je policija blokirala selo, pa bolničari nisu mogli pomoći Abdullahu.
BERLIN - Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u petak je neizravno kritizirao francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji je arapskim čelnicima bio zaprijetio da će međunarodna zajednica vojno intervenirati svaki put kad primijene nasilje nad civilima. "Mislimo da nije rješenje prijetiti sada svakom arapskom čelniku vojnom intervencijom međunarodne zajednice i Europe", rekao je u razgovoru za njemački Inforadio, osudivši uporabu sile nad prosvjednicima u Siriji. "To je pogubna diskusija s teškim posljedicama za regiju i cijeli arapski svijet", rekao je Westerwelle, ne spomenuvši izrijekom Sarkozyja, iako je gotovo doslovno preuzeo njegove riječi. Nekoliko sati ranije, Sarkozy je, pozivajući na prekid nasilja prema prosvjednicima u Siriji, rekao u Bruxellesu: "Svaki čelnik, a napose (svaki) arapski čelnik, mora razumjeti da će reakcija međunarodne zajednice i Europe ubuduće svaki put biti ista". Francuska predvodi vojnu intervenciju protiv Libije. Westerwelle je usto naglasio da sukobi u arapskom svijetu "nisu uvijek sukobi između demokrata i autokratskih režima". "Jasno je da smo na strani demokrata. No jasno je i da ne možemo prijetiti vojnim akcijama svakoj sjevernoafričkoj zemlji i Jemenu, gdje su počinjene nepravde", kazao je.
AMMAN - Deseci promonarhističkih prosvjednika bacali su kamenje i vrijeđali prosvjednike koji traže demokratske reforme u blizini ministarstva unutarnjih poslova u Ammanu, prenose u petak očevici. Islamisti, ljevičari, liberali i plemenski vođe proteklih tjedana održavaju prosvjede tražeći uspostavu ustavne monarhije. No, njihov broj puno je manji u odnosu na druge arapske zemlje. Snage sigurnosti podigle su barikade oko ministarstva kako bi razdvojile suprotstavljene strane i tukle one koji su ih pokušali probiti. Kasnije su vodenim topovima rastjerivale prosvjednike. Iz medicinskih izvora doznaje se da je ozlijeđeno 50 ljudi, neki od njih teško. Vlada premijera Maroufa al-Bakhita ranije ovog mjeseca osnovala je povjerenstvo za nacionalni dijalog i time odgovorila na poziv kralja Abdullaha da ubrza reforme.
ZAGREB/DAMASK - Sirijske sigurnosne snage ubile su u petak dvadeset prosvjednika u gradu Sanameinu, prenijela je televizija Al Džazira pozivajući se na izjave svjedoka. Skupina na koju su pucali pripadnici snaga sigurnosti uputila se na prosvjede u Deru južno od Damaska. "Više prosvjednika ubijeno je iz vatrenog oružja u Sanameinu kada su krenuli prema Deri", rekao je aktivist, kako je prenio France presse. Sanamein se nalazi 40 kilometara sjeverno od Dere. Informaciju još nisu potvrdili neovisni izvori. U Deri na jugu Sirije su tisuće ljude u pogrebnoj povorci ispratile tijela nekih od 37 prosvjednika koje su u srijedu ubile snage predsjednika Bašra al-Asada. Unatoč prisutnosti velikog broja pripadnika snaga sigurnosti u Deri u grad su pristigle tisuće prosvjednika iz okolnih mjesta nudeći potporu pokretu nadahnutom pobunama u Tunisu i Egiptu.
SANAA - Suočen s prosvjedima desetaka tisuća Jemenaca u na ulicama glavnoga grada, jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh u petak je izjavio da je spreman povući se s vlasti kako bi spriječio daljnje krvoproliće, ali pod uvjetom da vlast preda u tzv. "sigurne ruke". Mase na ulicama Sane nazvale su petak "danom za odlazak", a Saleh koji je na vlasti već 32 godine svojim je pristalicama održao prkosan govor i naglasio kako će vlast predati "u sposobne i odgovorne ruke". U govoru pred brojnim pristalicama, a prenosila ga je i državna televizija, Saleh je u petak rekao da se spreman sastati s prosvjednicima, ali je upozorio da su oni koji zahtijevaju njegov odlazak pod utjecajem Houtija, oružane šijitske skupine koja traži autonomiju na sjeveru zemlje. Saleh je bio predsjednik Sjevernog Jemena dok se 1990. nije ujedinio s Južnim, a odonda je predsjednik cijelog Jemena.
BEOGRAD - Desetak tisuća građana sudjelovalo je u petak u mirnom sindikalnom prosvjedu javnih službi i državnih tijela u Beogradu, predvođenim sindikatima prosvjete, na kojemu su izrazili nezadovoljstvo svojim materijalnim položajem i uvjetima rada. U prosvjedima uz geslo "Ustaje Srbija" sudjelovali su nezadovoljni djelatnici u obrazovanju, pravosuđu, policiji i zdravstvu, a prema neslužbenim policijskim procjenama na skupu je sudjelovalo oko deset tisuća građana. Prema ranijem dogovoru, prosvjednici su se u podne okupili u središtu Beograda, odakle su mirno prošetali središnjim gradskim ulicama, zaputivši se najprije prema zgradi predsjednika Srbije. Ondje su predali pismo upućeno predsjedniku Borisu Tadiću u kojem se kaže da prosvjeta štrajka dva mjeseca te da je školska godina dovedena u pitanje, da je zdravstvo u kaosu te da policija bez prikladne obuće izlazi na teren. Potom su nastavili do zgrade vlade gdje su također predali pismo upućeno premijeru Mirku Cvetkoviću u kojemu se od vlade traže hitni pregovori o povećanju plaća zaposlenima u javnom sektoru.
TUNIS - Italija će pomoći Tunisu u borbi protiv ilegalnih migracija kako bi se zaustavio dotok migranata s nemirnog sjevera Afrike, izjavio je u petak talijanski ministar vanjskih poslova Francesco Frattini. Italija je ovoga tjedna pozvala europske partnere da prihvate veći dio migranata iz sjeverne Afrike, nakon što je gotovo 15.000 ljudi, većinom Tunišana, od siječnja stiglo na talijanski otok Lampedusu. "Italija će razgovarati s Tunisom o sporazumu o migraciji", rekao je Frattini na konferenciji za novinare nakon što su se on i talijanski ministar unutarnjih poslova Roberto Maroni sastali s tuniskim kolegama i premijerom te zemlje Bejiem Caidom Essebsiem. Nije precizirao kada će se razgovori održati. "Pomoći ćemo tuniškoj vladi u borbi protiv ilegalnim migracija s oko 80 milijuna eura pomoći, a predložili smo i uspostavu tuniske graničarske službe", rekao je Frattini. Stanovnici Lampeduse, otoka u Sredozemnom moru koji živi od ribarstva i turizma, žale se da ih je talijanska vlada napustila nakon što je prihvatni centar postao pretijesan za sve migrante. Stanovništvo otoka, koji se nalazi 150 kilometara od Tunisa na najjužnijoj točki Europe, više je nego udvostručeno s početnih 5.000 ljudi. Velika većina onih koji rizičnim morskim putem stižu na Lampedusu mladi su ljudi u potrazi za poslom.