Domaćin skupa je guverner Marylanda Martin O'Malley, a pozivu se odazvalo oko 400 političara, ekonomista i poduzetnika, izvijestio je radio Glas Amerike (VoA).
Maryland, smješten u regiji srednjeg Atlantika, jedna je od gospodarski najrazvijenijih američkih država, s BDP-om od 260 milijardi dolara, gotovo četiri puta većim od Hrvatske, i s najvećim prosječnim prihodom po kućanstvu u SAD-u 2009. sa 69,272 dolara.
Ukupna namjera skupa je bila je pomoć da se ojača "široko zasnovana i učinkovita suradnja među zemljama zapadnog Balkana, jačanje gospodarskih i trgovinskih veza između SAD-a i regije, te pomoć u usmjeravanju svih zemalja zapadnog Balkana u Europu", naveli su organizatori na internet stranici summita.
Neposredni ciljevi skupa bili su promicanje dijaloga između poslovnog svijeta i političke scene regije, omogućiti američkim i balkanskim tvrtkama da upoznaju one koji donose odluke, poboljšati znanja o kretanjima na zapadnom Balkanu, te jačanje povjerenja između vlada i poslovnih čelnika, NGO-a i akademika, dodali su organizatori među kojima su ministarstvo Marylanda za poslovni i ekonomski razvoj, Poslovni savez SAD-Balkan i drugi.
Hrvatsku je u Baltimoreu predstavljao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Robert Markt, koji je izjavio za VoA-u da je "Hrvatska došla u Baltimore kako bi podsjetila američke ulagače da je za njih prijateljska zemlja i da napravi uvertiru za Forum Ron Brown koji će se održati u Dubrovniku od 4. do 6 travnja".
Na skupu u Dubrovniku, na kojem će sudjelovati brojni američki ulagači i predstavnici američke vlade, raspravljat će se o regionalnom gospodarskom okrupnjavanju, odnosno o sinergiji malih tržišta regije kako bi zajedno privukli krupni kapital i velike ulagače, najavili su hrvatski i američki ogranizatori. Glavna područja o kojima bi u Dubrovniku trebali razgovarati američki i regionalni poslovni subjekti, bit će poljoprivreda, građevinarstvo, informatička tehnologija, farmacija, trgovina, turizam i transport.
Na pitanje o spremnosti Hrvatske za ulaganja, osobito kada je u pitanju cijela regija, Markt je kao prednost Hrvatske istakao razvijenu infrastrukturu.
"Ono u što mi možemo krenuti odmah jest korištenje naše infrastrukture. U prvom redu tu mislim na našu prometnu infrastrukturu. Hrvatska ima luke, razvijenu mrežu auto-cesta, radi se na unapređenju željezničke infrastrukture tako da je to nešto s čim odmah možemo startati ukoliko postoji interes američke strane", kazao je.
Zamjenik pomoćnika američke državne tajnice za Europu Tom Countryman u Baltimoreu je kazao kako je Hrvatska, bez obzira na poteskoće s kojima se suočava, primjer koji mora nadahnuti ostale zemlje u regiji.
"Prije sedam ili osam godina, Hrvatska u ekonomskom, političkom i društvenom razvoju nije bila puno bolja od Srbije. No hrvatska vlada je u relativno kratkom roku donijela strateške odluke za ulazak u Europsku uniju. Mislim da svaka balkanska zemlja mora biti time nadahnuta. Ako je bilo moguće da Hrvatska postigne ono što je učinila onda to mogu i druge zemlje, možda ne istom brzinom, ali u doglednoj budućnosti", istakao je Countryman.
Bez obzira na to hoće li završiti pregovore s Europskom unijom u lipnju ili ne, Hrvatska je na pravom putu, dodao je američki diplomat.
Charles Dillon, jedan od organizatora poslovnog skupa u Baltimoreu, ocijenio je "da su hrvatsko-američki poslovni odnosi vrlo pozitivni". "Postoji niz roba koje se iz Hrvatske izvoze u SAD, postoji snažna izvozna baza, a Amerikanci znaju za Hrvatsku kao lijepu turističku destinaciju", kazao je.
Srbija je bojkotirala summit, jer je u Baltimore pozvano i Kosovo, koji je predstavljala zamjenica premijera Mimoza Kusari-Lila i 30-člano izaslanstvo.
Countryman je izrazio razočaranje s tom odlukom Beograda, ističući kako skup u Baltimoru nije politički, već gospodarski, te da Srbija propušta priliku.
BiH je predstavljao član Predsjedništva Bakir Izetbegović, a Crnu Goru predsjednik države Filip Vujanović. Obje zemlje imale su vrlo brojna izaslanstva, sastavljena od političara i poduzetnika.