BEOGRAD - Potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac i potpredsjednik srbijanske vlade i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić u srijedu su, nakon sastanka u Beogradu, najavili da će unaprijediti suradnju dviju zemalja na razminiravanju područja zagađenih minama zaostalim iz oružanih sukoba tijekom devedesetih godina. U izjavi za novinare Uzelac i Dačić su rekli kako u dvjema državama još ima područja pod minama, granatama i bombama zaostalim iz dvaju svjetskih ratova, ratova devedesetih te NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine. Uzelac je pozvao sve one koji znaju bilo što o minskim poljima ili mjestima na kojima ima neeksplodiranih sredstava da to prijave centrima za razminiravanje u Hrvatskoj ili Srbiji kako bi se spriječilo stradavanje nedužnih ljudi. U Hrvatskoj je, kako je objasnio, to najizraženije u područjima u koja se vraćaju izbjeglice, što, kako je rekao, obuhvaća oko 800 četvornih kilometara. Dačić je istaknuo kako se obje zemlje suočavaju sa sličnim problemom te je upozorio da je nužno unaprijediti suradnju, što bi se, kako je dodao, moglo ogledati u zajedničkim projektima za humanitarno razminiranje s kojima bi se izišlo pred međunarodne organizacije - donatore. U Srbiji je, po Dačićevim riječima, "oko 290 rizičnih lokacija te još 110 sumnjivih, a avionskih bombi i raketa ima i u koritima Save i Dunava". Na sastanku su, osim Uzelca i Dačića, sudjelovali ravnatelj Hrvatskoga centra za razminiranje Zdravko Matužan, zastupnica u Hrvatskome saboru Đurđa Adlešić te načelnik sektora za izvanredne situacije srbijanskoga MUP-a Predrag Marić.
SARAJEVO - Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine očitovat će se što je prije moguće o ustavnosti izbora nove izvršne vlasti u tom entitetu, potvrdila je predsjednica tog suda Kata Senjak. "Činjenica da smo odmah nakon primitka podneska 18. ožujka to stavili u prioritet rješavanja jasno govori da smo opredijeljeni okončati to čim prije", izjavila je Senjak kako je u srijedu citira sarajevsko "Oslobođenje". Senjak međutim nije mogla kazati kada bi mogla biti zakazana javna rasprava pred ustavnim sudom. Odmah nakon što su bivša predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto ustavnom sudu uputila prigovor zbog izbora novih čelnika tog entiteta, sud je zatražio očitovanje Doma naroda federalnog parlamenta, a isti zahtjev tom tijelu uputilo je i Središnje izborno povjerenstvo. Zatraženi su zapisnici kao i stenogrami i svi akti doneseni 17. ožujka kada je na izvanrednom zasjedanju za predsjednika FBiH izabran Živko Budimir, a za dopredsjednike Svetozar Pudarić i Mirsad Kebo. Tajnik Doma naroda Izmir Hadžiavdić potvrdio je kako će to tijelo traženu dokumentaciju dostaviti u roku od 24 sata, sukladno svojim zakonskim obvezama. Za to vrijeme nova izvršna vlast u Federaciji BiH koju čine Socijaldemokratska partija (SDP), Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska stranka prava (HSP) i Narodna stranka "Radom za boljitak" (NSRzB) uputila je u parlamentarnu raspravu prijedlog proračuna za 2011. godinu, a očekuje se kako bi on mogao biti odobren već do kraja ovog tjedna.
BEOGRAD - Ruski premijer Vladimir Putin doputovao je u srijedu prijepodne u radni posjet Srbiji, koji će započeti razgovorima sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem. Putina je u beogradskoj zračnoj luci pozdravio srbijanski premijer Cvetković, a nakon toga ga je uz najviše državne počasti ispred palače "Srbije" dočekao predsjednik Tadić. Nakon razgovora Tadića i Putina u četiri oka trebao bi biti održan sastanak izaslanstava dviju zemalja, a potom i dviju vlada pod predsjedanjem Cvetkovića i Putina. Po najavama medija, dvije zemlje će tom prigodom potpisati sporazume o znanstveno-tehničkoj suradnji, suradnji u turizmu i prometu. Najvažniji dio razgovora odnosit će se, kako se navodi, na projekt plinovoda "Južnog toka", dok se, kada je riječ o političkim temama, očekuje da će se najviše pažnje posvetiti Kosovu i nedavno započetu dijalogu Beograda i Prištine. Predsjednik Tadić i premijer Putin održat će nakon sastanka zajedničku tiskovnu konferenciju. Neslužbeno se u medijima najavljuje i da bi Putin mogao posjetiti beogradski hram Svetog Save i navečer doći na stadion Crvene Zvezde kako bi pogledao nogometni susret između tog beogradskog kluba i Zenita iz Sankt Peterburga, čiji je, kako se ističe, dugogodišnji navijač. Dolazak ruskog premijera u Beograd prati veliki interes medija. Kako se neslužbeno doznaje, akreditirano je više od 400 novinara, od čega 250 domaćih, 60 ruskih i 140 iz drugih zemalja. Putinov dolazak u Beogradu prate najviše mjere sigurnosti, za koje se brine pet tisuća pripadnika srbijanske policije, vojske i obavještajnih službi.
OSAKA - Crni dim izlazio je u srijedu iz zgrade u kojoj se nalazi reaktor 3 u teško oštećenoj nuklearnoj elektrani Fukushimi, što je uzrokovalo evakuaciju svih radnika, objavio je operater centrale Tokyo Electric Power (Tepco). "Ne znamo dolazi li dim iz zgrade u kojoj se nalazi turbina ili iz prostora gdje se nalazi reaktor", kazao je glasnogovornik Tepca. "Radnici su evakuirani iz prostorije za nadzor reaktora 3", dodao je. U nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi, oštećenoj u potresu i tsunamiju 11. ožujka, tehničari i dalje pokušavaju ohladiti reaktore kako bi spriječili daljnje istjecanje radijacije. Najveća kriza u Japanu od kraja Drugog svjetskog rata izazvala je štete koje se procjenjuju u bilijunskim iznosima. Gotovo 23 tisuće ljudi je poginulo ili nestalo, a više od 250 tisuća ljudi živi u privremenim skloništima. Spasilačke službe još uvijek pretražuju ruševine i nanose blata u potrazi za mogućim preživjelima, premda su nade za to sve manje.
ISTANBUL - Turski predsjednik Abdullah Gul u srijedu je kritizirao oportunizam nekih zemalja uključenih u međunarodnu vojnu akciju u Libiji, rekavši da takvo ponašanje izaziva sumnju u njihove prave namjere. "Nažalost, jasno je da se neke zemlje ponašaju oportunistički, čak i one koje su do jučer bile vrlo bliske tim diktatorima", rekao je Gul na tiskovnoj konferenciji u Istanbulu, ne rekavši na koga misli. Po njemu, takvo ponašanje nameće pitanje o stvarnim ambicijama tih zemalja u Libiji. "Javlja se sumnja ima li tu skrivenih agendi", rekao je turski predsjednik. Francuska agencija AFP piše kako su Francuska i Italija, dio koalicije protiv Gadafija, posljednjih godina libijskog diktatora dočekivale crvenim tepisima i potpisivale s njime unosne ugovore. Turska, članica NATO-a, izrazila je zabrinutost zračnim udarima savezničkih snaga na Libiju. AFP piše da je Ankara posebno ljuta na Francusku, koja je nije u potpunosti izvijestila svoje saveznike uoči početka vojnih operacija.
KIJEV - Bivši ukrajinski predsjednik Leonid Kučma opovrgnuo je u srijedu umiješanost u ubojstvo oporbenog novinara Georgija Gongadzea 2000. godine i rekao je da je spreman proći kroz "sve paklene muke" kako bi dokazao svoju nevinost. "Miran sam jer se ne osjećam krivim", rekao je Kučma u izjavi za novinare prije odlaska na ispitivanje u ured glavnog tužitelja zbog Gongadzeovog ubojstva. "Živio sam 10 godina pod psihološkim pritiskom. Danas sam moralno spreman proći kroz sve paklene muke da pokažem da sam nevin", kazao je Kučma. "Želim isprati tu sramotnu mrlju". Ukrajinski tužitelj u utorak je službeno pokrenuo postupak protiv Kučme zbog sumnje da je umiješan u organiziranje ubojstva Georgija Gongadzea. Gongadze, čije su internetske novine Ukrajinska pravda žestoko kritizirale Kučmu, nestao je u rujnu 2000. u Kijevu. Njegovo obezglavljeno tijelo pronađeno je pola mjeseca kasnije u šumi izvan glavnog grada. Skandal je izbio u javnost kada je jedan oporbeni političar objavio audio snimke na kojima muški glas, pripisan Kučmi, naređuje dužnosnicima "da se riješe" Gongadzea. Kučma (72), koji je na dužnosti bio dva uzastopna mandata od 1994. do 2005., uporno niječe umiješanost u Gongadzeovo ubojstvo.
LISABON - Željeznički promet uvelike je poremećen u Portugalu u srijedu, prvog dana novog niza štrajkova zbog vladine odluke o sniženju plaća u prometnom sektoru. Zbog štrajka strojovođa javnog željezničkog poduzeća (CP), u zemlji "nijedan vlak nije krenuo", osim onih na međunarodnim linijama, između pet i devet sati ujutro, rekla je glasnogovornica CP-a portugalskoj novinskoj agenciji Lusa. Promet bi se trebao normalizirati tijekom dana. U Lisabonu štrajkaju i zaposlenici javnog brodarskog poduzeća pa su u prekidu trajektne veze između Lisabona i njegovih južnih predgrađa. U četvrtak bi zaposleni u lisabonskoj podzemnoj željeznici trebali štrajkati između 5,30 i 12 sati. U petak su također najavljeni štrajkovi u željezničkom i autobusnom prometu. Portugalska vlada je u siječnju zaposlenicima javnih poduzeća smanjila plaće u prosjeku pet posto. Portugalski parlament glasovat će kasnije u srijedu o najnovijim vladinim mjerama štednje, o čemu ovisi sudbina manjinske socijalističke vlade. Premijer Jose Socrates zaprijetio je da će dati ostavku ako oporba ne prihvati mjere. Glavna oporbena stranka Socijaldemokrati odbija ih poduprijeti i poziva na prijevremene izbore, što komplicira nastojanja zemlje da izbjegne sudbinu Grčke i Irske koje su bile prisiljene prihvatiti pakete pomoći za izlazak iz krize. Najnovije mjere uključuju daljnje smanjivanje proračuna kako bi vlada ostvarila cilj o smanjenju proračunskog manjka na 4.6 posto bruto društvenog proizvoda, nakon prošlogodišnjih 7,3 posto.
SANA - Jemenske oporbene skupine sazvale su masovne prosvjede za petak i pozvale prosvjednike u mimohod prema palači predsjednika Alija Abdulaha Saleha u Sani, kako bi zatražili njegovu ostavku u nadi da će okončati krizu koja bi mogla, kako strahuju njegovi saveznici izvan zemlje, koristiti islamističkim militantima. "Petak će biti dan mimohoda u kojem će biti stotine tisuća ljudi... Doći ćemo tamo gdje ste vi i uklonit ćemo vas", rekao je glasnogovornik oporbe Mohamed Kahtan, obraćajući se jemenskom predsjedniku, za Al Džaziru u srijedu. Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh, saveznik SAD-a u borbi protiv Al Kaide, suočen je s ustrajnim protuvladinim prosvjedima i novim odlascima dužnosnika iz vladajuće strukture što stvara dodatni pritisak da odstupi s položaja nakon 32 godine vlasti. Saleh je bio prisiljen proglasiti tridesetodnevno izvanredno stanje nakon što su u petak snajperisti u Sani ubili 52 protuvladina prosvjednika. Također je kazao kako se ne namjerava kandidirati na izborima 2013. te je predložio političke reforme koje bi uključile i novi ustav, u nastojanju da se prekinu višetjedni prosvjedi i nemiri.
JERUZALEM - Palestinske rakete pogodile su dva grada duboko na izraelskom teritoriju u srijedu i pritom je ranjen jedan stanovnik, a zamjenik premijera Benjamina Netanyahua pozvao je na novu ofenzivu u Pojasu Gaze koji je pod kontrolom Hamasa. Islamski džihad, manja militantna palestinska frakcija u Gazi i povremeni saveznik Hamasa, preuzeo je odgovornost za napade na Beershebu i Ashdod koji su uslijedili nakon međusobnog granatiranja Izraela i Hamasa u kojemu su ubijena četiri palestinska civila i pet militanata u utorak. Potpredsjednik izraelske vlade Silvan Shalom izjavio je da situacija podsjeća na uvod u izraelski rat 2008-2009 u Gazi u kojemu je ubijeno oko 1400 Palestinaca. "Mogli bi razmotriti mogućnost obnove te operacije", rekao je Shalom za izraelski radio. "To kažem unatoč činjenici da znam da bi takva stvar odvela regiju u puno zapaljiviju situaciju", kazao je. Shalom smatra da bi Hamas mogao otvoriti novo bojište s Izraelom kako bi sa snažnije pozicije ušao u međupalestinske pregovore, odnosno u proces približavanja Hamasa i Fataha koji bi uskoro mogao početi. Islamski džihad priopćio je da je ispalio raketa tipa Grad na Beeershebu, 35 kilometara udaljenu od Gaze, i Ashdod, 40 kilometara. Te su rakete nešto sofisticiranije od onih kakvima se palestinski militanti obično služe.
SAN SALVADOR - Barack Obama zaključio je u srijedu turneju Latinskom Amerikom koja je bila posve zasjenjena pozornošću koju je američki predsjednik morao posvetiti libijskoj krizi. Petodnevno putovanje Obame po Brazilu, Čileu i Salvadoru bilo je zamišljeno kao iskazivanje američke želje za novim angažmanom u regiji koju je američka vanjska politika često zanemarivala zadnjih godina, a koju Bijela kuća smatra izvorom gospodarskog rasta za Sjedinjene Države, putem izvoza koji Obama želi potaknuti. No, igrom slučaja ta davno isplanirana turneja počela je istodobno kada i vojna operacija protiv režima libijskog čelnika Moamera Gadafija kojoj je SAD pružio vojnu podršku i strukturu privremenog zapovjedništva. Obama je stoga veći dio svojih javnih istupa u Latinskoj Americi morao podrediti Libiji, ali je istaknuo primjere Brazila i Čilea koji su proveli mirne tranzicije prema demokraciji 1984. i 1990., kao moguće modele za arapski i muslimanski svijet. Obama je u srijedu trebao posjetiti drevni hram Maja u Salvadoru, ali je odlučio otkazati turistički dio posjeta i žurno se vratiti u Washington, u kojem je za srijedu predviđen sastanak o nacionalnoj sigurnosti i libijskoj krizi. Na tiskovnoj konferenciji sa salvadorskim kolegom Mauriciom Funesom u utorak navečer, Obama je obećao veću američku pomoć u borbi protiv trgovine drogom, koja kao kuga hara srednjom Amerikom i potkopava sigurnost cijele regije. Obvezao se i na novo partnerstvo sa zemljama srednje Amerike s ciljem povećanja trgovine i ekonomskog razvoja.