Muzej Marton proteklih je osam godina bio smješten u Samoboru, a premještanjem u strogi centar Zagreba očekuje se da će imati i više posjetitelja.
Davor Palinić, voditelj Muzeja Marton, rekao je kako su dosad Muzej u Samoboru posjećivali samo namjernici i zaljubljenici u umjetnost, dok će sada on biti pristupačniji većem broju ljudi.
Izložbeni prostor Muzeja sada je tri puta veći i obuhvaća nešto manje od 400 četvornih metara, istaknuo je Palinić, napomenuvši kako će se sada staviti naglasak na kolekciju slikarstva koje je dosad bilo malo zapostavljeno.
Iako postoje iznimke, većina slika u kolekciji Marton potječe iz prve polovice 19. stoljeća i razdoblja bidermajera. Među njima su i dva portreta slikara Mihaela Stroya iz 19. stoljeća.
Izložit će se i rijetki primjerci bečkog porculana, s obzirom da Muzej posjeduje više od tisuću predmeta bečke manufakture porculana, u rasponu od ranog Du Paquier razdoblja do kraja bidermajera. Fundus muzeja pruža reprezentativan presjek kroz različite stilove i djela mnogih slavnih majstora koji su stvarali u bečkoj manufakturi porculana.
U fundusu Muzeja je, među ostalim, niz remek-djela ruskog porculana, namještaj, satovi, predmeti od srebra, najviše iz bidermajera, ali i iz razdoblja rokokoa i neoklasicizma, obojeno i dekorirano staklo iz prve polovice 19. stoljeća te porculan iz Sevresa, koji je u drugoj polovici 18. stoljeća bio najtraženiji i najskuplji porculan. Neki od izložaka su bista Marije Terezije, tanjuri Ferdinanda Habsburškog i Katarine Velike, a vrijedni izlošci smjestit će se u historicističke vitrine koje je Muzeju Marton prošle godine darovao londonski muzej Victoria i Albert.
Po riječima kolekcionara Veljka Martona preseljenjem u novi prostor omogućit će se preglednije i jasnije izlaganje, te predstavljanje zbirki koje dosad zbog nedostatka prostora nisu bile stalno izložene, primjerice zbrike fajanse ili zbirki njemačkog ili talijanskog porculana.
Muzej je otvoren 2003. u samoborskoj kuriji iz 19. stoljeća, kako bi javnosti postala dostupna Martonova zbirka umjetnina. Zamisao o osnivanju muzeja ostvarena je nakon uspješnog izlaganja dijela zbirke 2002. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.
Ispod novih prostora Muzeja, u prizemlju gornjogradske palače, smješten je Muzej prekinutih veza.