Na samom vrhuncu krize, 27. veljače 2009., te su tri grupacije pokrenule Plan zajedničkog djelovanja IFI, čija je početna vrijednost za dvogodišnje razdoblje iznosila 24,5 milijardi eura.
Plan je bio namijenjen skupini 10 novih članica Europske unije u istočnoj Europi, te skupinu zapadnog Balkana plus Turska, u kojem se uz Hrvatsku još nalaze i Albanija, Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija.
Područje djelovanja tri institucije uključuje još i skupinu istočnoeuropskih i kavkaskih zemalja, te Rusiju i područje srednje Azije.
U izvješću objavljenom povodom zaključenja programa ističe se da je do kraja 2010. njegova vrijednost uvećana na 33,2 milijarde eura, a vrijednost potpisanih projekata iznosila je 28,6 milijardi eura.
EBRD se u sklopu tog programa obvezala izdvojiti 6,0 milijardi eura u 2009. i 2010. ali je u međuvremena povisila tu svotu na 8,1 milijardu eura. Vrijednost potpisanih projekata do kraja 2010. iznosila je 6,5 milijardi eura, od čega su isplaćene 4,2 milijarde.
Hrvatskoj je u skupini zemalja jugoistočne Europe plus Turska odobreno 159 milijuna eura, a ista je i vrijednost potpisanih ugovora. Do kraja 2010. isplaćeno je 146 milijuna eura.
Europska investicijska banka (EIB) odobrila je za program IFI 11,0 milijardi eura da bi ta vrijednost u međuvremenu porasla na 15,5 milijardi. Do kraja 2010. potpisani su projekti ukupne vrijednosti 13,1 milijardu eura a isplaćene su 8,4 milijarde.
Hrvatskoj je EIB odobrio 913 milijuna eura. Do kraja prošle godine ukupna je vrijednost potpisanih projekata iznosila 733 milijuna eura a isplaćeno je 305 milijuna eura.
Članice Svjetske banke Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Multilateralna agencija za osiguranje investicija (MIGA) i Međunarodna financijska korporacija (IFC), obvezale su se finacirati program sa 7,5 milijardi eura. Ta je svota do kraja 2010. podignuta na 9,6 milijardi eura, od čega je isplaćeno ukupno 9,0 milijardi eura.
Planirani je doprinos IBRD-a iznosio 3,5 milijarde eura, da bi naknadno ta svota bila podignuta na 5,2 milijarde eura.
Hrvatskoj je IBRD u sklopu tog programa do kraja 2010. stavio na raspolaganje 141 milijun eura.
MIGA je od pokretanja inicijative 2009. izdala 21 jamstvo na ime potpore 17 financijskih tvrtki, od čega 14 banaka i tri tvrtke za leasing, u 13 zemalja. Njezin je planirani i realizirani doprinos za dvogodišnje razdoblje obuhvaćeno inicijativom iznosio dvije milijarde eura, od čega je do kraja 2010. ukupno isplaćeno na ime potpisanih ugovora 1,4 milijarde eura.
U Hrvatskoj je MIGA izdala jamstva UniCredit Bank Austriji u vrijednosti 266 milijuna eura za zajam Zagrebačkoj banci u visini 190 milijuna eura.
IFC, čija je zadaća borba protiv siromaštva u zemljama u razvoju, planirala je za dvogodišnji program pomoći regiji izdvojiti 2,0 milijarde eura. U konačnici odobreno je 2,4 milijarde a ista je i vrijednost potpisanih projekata. Do kraja prošle godine isplaćeno je 1,7 milijardi eura.
U regiji središnje i istočne Europe konačno je započeo oporavak, iako sa značajnim zaostatkom u odnosu na ostale dijelove svijeta, zaključuje EBRD u priopćenju.
S obzirom na nastavak rasta, izazov je sada osigurati njegovu održivost, zaključuju u EBRD-u. Ključnu će ulogu u tome igrati privatni sektor koji bi trebao osigurati stvaranje novih radnih mjesta, a uvjet za to je dostupnost kredita, glavni prioritet u predstojećem razdoblju, upozorava EBRD.
Stoga tri institucije namjeravaju nastaviti svoj angažman u regiji i u budućnosti.