"Kriza slovenskog gospodarstva bila je teža jer se ono previše oslanjalo na izvoz u neke velike europske države. Kad Njemačkoj ide slabo, Sloveniji ide dvaput lošije, a kad Njemačkoj ide dobro, to se u Sloveniji toliko ne osjeti. Zato moramo naći dodatne impulse za gospodarski rast", rekao je Rop u razgovoru za "Delo".
Slovenija s Njemačkom ostvari oko petine svoje ukupne trgovačke bilance, a druga dva najjača vanjskotrgovinska partnera su Francuska i Italija.
Slovenski ekonomisti smatraju da je zato smanjena uvozna potražnja u tim zemljama bila bitna za 8,9 postotni pad slovenskog BDP-a u 2009. godini i relativno skromnu stopu rasta od oko 1,1 posto u prošloj godini, jer je izvoz u godinama prije krize predstavljao glavni generator rasta, uz građevinski sektor.
Rop je za vodeći slovenski list izjavio da bi Slovenija za brži ekonomski rast sada trebala iskoristiti projekte koji "sami sebe financiraju" poput ulaganja u hidrocentrale na Dravi i Savi, a za to bi se po njegovu mišljenju moglo dobiti i kreditne linije.
"Na takvim bi se projektima trebala angažirati cijela vlada i mislim da će to učiniti. Postoje mjere kako postići brži gospodarski rast. No, nakon krize koja je pri kraju svi znamo da se rast ne može temeljiti na zaduživanju javnog sektora", rekao je Rop, dodavši da treba naći načine spajanja dobrih projekata koje imaju poduzeća s privatnim kapitalom, "a ne uvijek čekati na to što će se dogoditi u Njemačkoj" i s njenom uvoznom potražnjom.