Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,49 posto, na 2.252 boda, a Crobex10 0,73 posto, na 1.244 boda.
No, redovni promet dionicama sve je tanji. Prošloga je tjedna iznosio samo 73,4 milijuna kuna, što je za 26,5 milijuna manje nego tjedan dana ranije.
„Nakon korekcije s najviših razina od sredine veljače, domaći burzovni indeksi stagniraju. No, nastave li se na svjetskim burzama pojačane nestabilnosti, ni domaće tržište neće ostati pošteđeno negativne reakcije“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci.
Slabu likvidnost na domaćem tržištu, pak, analitičari tumače suzdržanošću investitora zbog nezavidne političko-gospodarske situacije u zemlji.
Najveći promet, već uobičajeno, ostvaren je dionicom HT-a, gotovo 13 milijuna kuna. Cijena joj se spustila 0,73 posto, na 284,9 kuna.
Slijedi dionica Ine, s gotovo 7 milijuna kuna prometa, i rastom cijene za 3,5 posto, na 3.800 kuna.
Među izdanjima s milijunskim prometom najveći skok cijene ostvarila je prošloga tjedna dionica HUP-a Zagreb, za 5,5 posto, na 1.350 kuna. Slijedi dionica Dom Holdinga, koja je poskupila 5 posto, na 52,5 kuna.
Najveći pad cijene među milijunašima zabilježila je dionica Ingre, za 3,2 posto, na 13,7 kuna.
Među prošlotjednim poslovnim vijestima izdvaja se ona da je Agrokor predao ponudu za preuzimanje 23 posto udjela u slovenskom Mercatoru. Uz to, špekulira se da je Agrokor ponudio najbolju cijenu, te da mu u pokušaju preuzimanja Mercatora pomaže Adris grupa.
Ta vijest nije izazvala znatniju cjenovnu reakciju dionica kompanija iz sastava Agrokora, dok je povlaštena dionica Adrisa, uz promet od 5,6 milijuna luna, poskupila gotovo 2 posto, na 275 kuna.
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno pale zbog niza loših vijesti, od potresa u Japanu i žestokih sukoba u Libiji, do smanjenja rejtinga Španjolskoj i slabih makroekonomskih podataka.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 1 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,3, a Nasdaq indeks 2,5 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,7 posto, dok je frankfurtski DAX pao 2,75, a pariški CAC 2,3 posto.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 4,1 posto, zaronivši na najnižu razinu u pet tjedana.
„Svjetska tržišta sada su u razdoblju znatnijih volatilnosti, izazvanih izvanrednim situacijama na Bliskom istoku, a i europska dužnička kriza ponovno je isplivala na površinu nakon snižavanja kreditnog rejtinga Španjolskoj. Mnogo je nervoze na tržištima, a vidljiv je i odljev ulaganja prema sigurnijim utočištima za kapital, ponajprije u zlato i srebro“, ističe Balgač.
Navodi da je glavni uzrok ove negativne korekcije geopolitička situacija u Libiji, odnosno regiji Bliskog istoka. Dodaje i da će svjetska tržišta u kratkome roku negativno reagirati i na razorne potrese i tsunami u Japanu.
Ipak, smatra da su najvažniji svjetski burzovni indeksi zasad još u fazi korekcije naniže, ali ne i u negativnom trendu.
„Pogledamo li američki S&P 500 indeks kao globalni benchmark za kretanje dioničkih tržišta, trenutno se nalazi blizu potporne razine od 1.293 boda, kod koje je moguće očekivati konsolidaciju tržišta, pa potom i pozitivan smjer“, ističe Balgač.
No, ako dođe do eskalacije nemira na Bliskom istoku i ako cijena nafte krene prema 150 dolara, u pitanje će doći održivost opravka najvećih svjetskih gospodarstava, kaže Balgač.
Tehnička analiza: potpora S&P-u izdržala navalu loših vijesti
Iako su vijesti iz svijeta vrlo loše – razoran potres u Japanu, nemiri u regiji sjeverne Afrike i Bliskog istoka, snižavanje rejtinga Španjolskoj – razina od 1.293 boda pokazuje se kao čvrsta potpora S&P 500 indeksu, na kojoj su kupci još spremni za ulazak u tržište, ističe Marko Erdeljac, voditelj retail trgovanja u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.
S&P 500 indeks pao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 1.304 boda.
“Kakav tjedan! Ta kratka i sažeta izjava najbolje opisuje trgovanje na njujorškoj burzi. Dok je pesimizam počeo hvatati i najoptimističnije trgovce, podrška S&P-u na 1.293 boda još jednom je pokazala da je bikovski sentiment i dalje prisutan”, kaže Erdeljac.
Prema tehničkoj analizi, razlog za otpornost tržišta na loše vijesti je 50-postotna fibonacci ekstenzija.
“Ako se promatra porast tržišta prema Elliot Wave teoriji, može se sa lakoćom odabrati točka u kojoj počinje navedena ekstenzija. Točka u kojoj započinje ekstenzija porasta tržišta, od dna u ožujku 2009. do vrha koji se formirao krajem travnja u 2010., početak novog rastućeg vala je na 1.011 bodova. Uz pomoć Elliot Wave teorije, cijene već od točke početka ekstenzije na 1.011 bodova gravitiraju prema target zoni, koja se nalazi između 1.350 i 1.380 bodova. Iako je prije par tjedana tržište skoro dostiglo navedenu zonu, u nju nije ušlo”, kaže Erdeljac.
Zbog toga Erdeljac zaključuje da su sudionici tržišta kapitala i dalje u bikovskom sentimentu.
“Dokle god S&P ne završi tjedan ispod 1.293 boda, veća je šansa da kupci zbog potražnje za dionicama podignu cijene prema gore. U slučaju porasta, u daljnjem trgovanju trebala bi biti dosegnuta target zona od 1.350 do 1.380. A ako u idućim tjednima 1.293 boda ne izdrži na tjednoj razini, izgledna granica na kojoj bi S&P pokušao naći prvu jaču podršku bila bi 1.240 bodova”, zaključuje Erdeljac.
* HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.