Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije odlučili su u četvrtak dodatno pooštriti sankcije protiv libijskog režima, a više ministara zatražilo je odlazak libijskog vođe Gadafija i početak dijaloga s oporbom. EU je odlučio pooštriti sankcije zamrzavanjem imovine ključnim libijskim financijskim institucijama, među kojima je i libijska središnja banka i državni investicijski fond (LIA).
"Europska unija treba poslati jasnu političku poruku da Gadafi mora otići s vlasti, a ako se to ne dogodi, EU treba jasno reći da će Libija biti potpuno izolirana, gospodarski i politički", rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi. Ministri između ostaloga razgovaraju i o mogućem priznanju oporbenog Libijskog nacionalnog vijeća, što je Francuska već učinila.
Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe izjavio je da je Gadafi potpuno "diskreditiran i da mora otići", a istu poruku uputio je i šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle.
Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen rekao je da NATO misli da nema više puno vremena kada je riječ o tijeku događaja u Libiji i da je spreman djelovati ako za to dobije mandat.
"Nastavlja se naša utrka s vremenom (...) i NATO se već dugo konzultira s drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama prateći tijek događaja koji se brzo smjenjuju", rekao je na početku dvodnevnog zasjedanja ministara obrane saveza na kojemu je glavna tema u četvrtak bila Libija.
"Kao vojni savez i odgovoran međunarodni čimbenik, NATO danas mora proučiti sve mogućnosti u okviru pripreme preventivnog plana. To i činimo", istaknuo je Rasmussen, prenosi AFP.
Možda ćemo morati pružiti potporu operaciji humanitarnog tipa, "ali smo spremni proučiti i druge mogućnosti bude li trebalo", dodao je, napomenuvši da će to biti tema rasprave 28 ministara.
No NATO, upozorio je, mora biti siguran da su prethodno ispunjena tri uvjeta. "Ako se potvrdi potreba, ako je pravosudni mandat jasan i ako je regionalna potpora čvrsta, spremni smo pružiti našu pomoć", kazao je.
NATO je, podsjetio je također, već pojačao zračni nadzor nad središnjim sektorom Sredozemlja tako što je vrijeme ophodnje zrakoplova-radara Awacsa koji su na tom području od konca 2009. u okviru borbe protiv terorizma, povećao s 10 na 24 sata na dan.
Ta je mjera stupila na snagu u četvrtak ujutro, rekao je jedan NATO-ov diplomat.
Što se pak tiče eventualnog uvođenja zone zabrane letenja iznad Libije, koje su u UN-ovu Vijeću sigurnosti predložile Francuska i Velika Britanija, sve zemlje u NATO-u nisu na istoj 'valnoj dužini'.
Njemački ministar vanjskih poslova Westerwelle nije skrivao svoju "sumnjičavost" o tom pitanju, na ručku s kolegama iz EU-a, na kojemu se također razgovaralo o Libiji, gdje već tri tjedna traje sukob pristaša Moamera Gadafija i protivnika njegova režima.
"Ne želimo da nas se uvuče u rat u sjevernoj Africi", kazao je Westerwelle.
Ipak, u prijedlogu završne izjave sa susreta na vrhu EU-a posvećenom libijskoj krizi, na kojemu u petak treba sudjelovati i kancelarka Angela Merkel, europski čelnici ističu da "podupiru pripremu plana sa zemljama NATO-a i s drugim partnerima, pa i u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike, koji će im omogućiti da se pripreme na sve moguće događaje, ovisno o razvoju situacije, pa i uvođenjem zone zabrane letenja".