"Lani je u bankama u Hrvatskoj bilo devet razbojstava, nažalost, s jednim smrtnim ishodom, a ove godine bilježimo tri razbojstva. Stanje u mjenjačnicama i kladionicama smo ustabilili, a pokušaj razbojstava u transportu novca sveden je na minimum, pa možemo reći da je o odnosu na zemlje u okruženju, Hrvatska sigurna država", kazao je načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a Nikola Turkalj.
Naveo je da banke, u skladu sa zakonom, poštuju uvjete zaštite te najčešće kombiniraju tehničku i tjelesnu zaštitu, no problemi još uvijek postoje sa sustavom tehničke zaštite pa ima dosta lažnih dojava.
U Hrvatskoj, navodi Turkalj, danas ima 24.416 zaštitara odnosno osoba koje su dobile MUP-ovu licencu i zaposleni su u 268 tvrtki odnosno u obrtima za tehničku zaštitu i u unutarnjim čuvarskim službama.
Tezu da bi se zaštitarske službe mogle naći u sustavu nacionalne sigurnosti iznio je Zvonko Orehovec, stručnjak za područja kemijskog, biološkog, nuklearnog i radiološkog oružja. "Zaštitari mogu biti drugi ešalon policije, poput nacionalne garde u SAD-u", kazao je Orehovec i dodao da bi se to pitanje trebalo riješiti kroz Strategiju nacionalne sigurnosti kako bi se snaga civilne obrane i unutarnje sigurnosti donijela na adekvatan način.
To se može riješiti i kroz obrazovanje pa bi zaštitari, baš kao i policajci, mogli imati svoje srednjoškolsko zanimanje, dodao je podsjećajući da je ukidanjem obveze služenja vojnog roka oko 100.000 mladih ostalo bez ikakve "sigurnosne kulture".
Direktor tjelesne zaštite tvrtke "Sokol Marić" Ante Perčin izvijestio je kako danas tržište prihvaća najelementarnijie zaštitarske usluge: tjelesnu zaštitu i zaštitu prijevoza novca premda bi, dodao je, 64 interventne ekipe "Sokol Marića" mogle značajno pridonijeti općem stanju sigurnosti. Založio se za sinergiju policije i zaštitarstva.
"Ne kažem da bi trebali rješavati djela organiziranog kriminaliteta, ali imamo 'brdo' informacija koje se sigurno mogu iskoristiti", kazao je Perčin i pozvao na bolju koordinaciju policije i zaštitarskih službi navodeći i primjere iz inozemstva gdje zaštitari čuvaju policiju rasterećujući na taj način sustav javne sigurnosti.
Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, koji će biti i jedan od predavača na konferenciji o sigurnosti gradova, rekao je kako je još 1970-ih u SAD-u uočeno da sigurnosne agencije, povećanje broja policijskih službenika ili gradnja novih kaznionica ne doprinose u velikoj mjeri sprečavanju rastućih problema sigurnosti već da je razvoj prevencije na društvenoj zajednici. "Hrvatska je uvelike kasnila za tim modernim trendovima te im se priključila tek 2000. i intenzivirala ih u posljednje tri godine, a gradovi u tom konceptu imaju ključnu ulogu", kazao je Borovec.
Pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić pozvao je sudionike današnjeg okruglog stola da svoje ideje i prijedloge "stave na papir" kako bi mogli iznjedriti zakonski prijedlog kojim bi se pitanja gradske i nacionalne sigurnosti bolje regulirala. "Za sve prijedloge naš ured bit će vam uvijek otvoren", poručio je.
Konferencija "Sigurnost gradova 2011", na kojoj će sudjelovati i viši policijski savjetnik iz njemačke pokrajine Baden-Wuerttemberg Joachim Schneider te iznijeti iskustva u prevenciji kriminaliteta u manjim i srednje velikim gradovima, u srijedu se održava u organizaciji časopisa "Zaštita" i tvrtki "Tectus" i "Defimi", pod pokroviteljstvom MUP-a i Grada Zagreba.