FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije

ZAGREB, 2. ožujka 2011. (Hina) - O medijskom praćenju slučajeva u ovlasti USKOK-a, pravnim rizicima u medijskom izvještavanju o korupciji, odnosu korupcije i novinarstva te istraživačkome novinarstvu razgovara se danas, drugog dana skupa "Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije" koji je u hotelu "Westin" okupio predstavnike medija i pravosuđa.

Zamjenica ravnatelja USKOK-a Nataša Đurović rekla je kako USKOK želi partnerski odnos s medijima te da ta institucija "u granicama svojih mogućnost" daje javnosti informacije na uvid.

Prirodnim drži interes javnosti za korupcijske predmete, no istaknula je da nekih pravnih ograničenja ipak mora biti, pozivajući se na Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, Zakon o kaznenom postupku, Kazneni zakon, Zakon o pravu na pristup informacijama te Zakon o medijima.

Nije tajna da se provodi istraga, no sadržaj dokaznih radnji i iskaza pojedinih svjedoka ili okrivljenika jesu tajni, ustvrdila je, dodajući kako je zakonodavac propisao tu odredbu zbog zaštite probitaka kaznenog postupka te u interesu uspješnog provođenja istrage.

Kazala je da su u USKOK-u, međutim, nerijetko suočeni s objavljivanjem tajnih podataka.

Đurović je rekla kako USKOK-u preostaje opovrgnuti dijelove koji nisu autentični, no u onim dijelovima gdje su objavljeni autentični podaci, dodala je, zatražili su nekoliko puta kriminalističku istragu kako bi se utvrdilo tko je odao službenu tajnu s obzirom na to da Kazneni zakon propisuje da onaj tko oda tajne podatke čini kazneno djelo.

Odvjetnik Emil Havkić govorio je o pravnim rizicima medijskog izvješćivanja o korupciji, odredbama o tajnosti podataka, širenju prostora tajnosti podataka te kakav to rizik za novinare ima u stvarnosti.

Ustvrdio je da se predloženim novim odredbama kaznenog zakona potpuno neopravdano širi prostor tajnosti podataka, i to ne samo na osobe koje su plaćene za to da čuvaju te podatke, nego i na novinare i druge građane koji su za to slučajno doznali. Ocijenio je kako pritom nije dovoljno zaštićen interes javnosti.

Širenjem prostora tajnosti u Hrvatskoj sužava se prostor preko kojega javnost može kontrolirati rad državnih tijela, istaknuo je. Dodao je da nitko pritom ne poriče pravo i opravdani interes državnih tijela da određene podatke proglašavaju tajnima, no problem, po njegovu mišljenju, nastaje kada se tajnim proglase podaci koji govore o korupciji.

Predsjednik skupine zemalja za borbu protiv korupcije Vijeća Europe Drago Kos suzbijanje korupcije postavio je kao formulu sastavljenu od upravljanja, znanja i zajedničkog djelovanja, pri čemu nezaobilaznu ulogu imaju mediji.

Skup "Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije" završava sutra, kada će biti riječi o istraživačkome novinarstvu i antikorupcijskim kampanjama za podizanje svijesti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙