Rezultati istraživanja objavljeni su u internetskoj verziji časopisa BMC Public Health, a ono je također pokazalo da je spomenuta veza izraženija kod žena nego kod muškaraca.
Znanstvenici istraživanje temelje na podacima prikupljanim tijekom 30 godina na gotovo 4.000 osoba koje su podijelili u tri kategorije: one s niskim stupnjem obrazovanja (12 ili manje), sa srednjim stupnjem naobrazbe (17 i više godina) te s visokim stupnjem obrazovanja (17 i više), a potom su izračunali prosječan sistolički tlak u tom razdoblju.
Ustanovljeno je da su žene s niskim stupnjem obrazovanja imale za 3,26 milimetra žive (mmHg) viši tlak od onih s višim stupnjem naobrazbe. Kod muškaraca je ta razlika iznosila 2,26 milimetra žive.
Unatoč tomu što su drugi čimbenici, poput pušenja, uzimanja lijekova za sniženje tlaka i konzumiranja alkohola uzimani u obzir tijekom istraživanja, učinak veze između obrazovanja i tlaka i dalje je bio očigledan, ali na nižoj razini. Ustanovljeno je da osobe koje provedu kraće vrijeme učeći obično obavljaju stresnije poslove koji se povezuju s povišenim krvnim tlakom. Manje obrazovane žene sklonije su depresiji, imaju veće izglede da budu samohrane majke i da žive ispod praga siromaštva, pokazalo je istraživanje.