"Ne živimo više u socijalističkoj Hrvatskoj kao djelu SFRJ, u kojoj su Srbi bili konstitutivan narod, a dosta je dobro poznato kakvu su Srbi od toga imali ‘korist’. Ali ne živimo više ni u vremenu u kojem je hrvatska vlast jednostrano, ignorirajući Srbe, donjela 1990. odluku o izbacivanju naše zajednice iz ustava. Danas tražimo nova rješenja i u novim okolnostima, u Hrvatskoj kao samostalnoj državi koja, nadam se zajedno sa Srbijom, ide u EU", rekao je Uzelac, član hrvatske vlade iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
Položaj Srba u Hrvatskoj, kako je rekao, puno je složeniji od toga da bude sveden na pitanje: konstitutivni narod, da ili ne, i ma koliko forma bila važna, nesuporedivo je važniji sadržaj.
Uzelac u razgovoru za "Dnevnik" posebno ističe važnost ovogodišnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj, navodeći kako će biti drugačiji od svih dosadašnjih, jer će biti proveden po standardima Europske unije (EU), naročito kada su u pitanju izbjegli i povratnici.
"Slijedom njihove volje, želje i nastojanja da žive u svom selu, gradu, u svojim kućama, stanovima... koje su morali napustiti, a koje sada povremeno obilaze iščekujući svoj konačni povratak, i ti ljudi bi trebali biti obuhvaćeni popisom kao stanovnici Republike Hrvatske. O tome smo se dogovorili s hrvatskim Državnim zavodom za statistiku. Isti taj obzir očekujemo i od nadležnih u Srbiji", kaže Uzelac.
Dodaje kako će od postotka pripadnika srpske zajednice na nekom teritoriju ovisiti čitav niz javnih politika, koje će se u odnosu na te prostore voditi, te da je pritom cilj "da utjecaj nas Srba bude što značajniji, da naš doprinos izgradnji tih prostora bude što veći", ali da su uvjet za to ljudi koji tu žive.
"Što se, pak, tiče poruka iz Srbije, koje se upućuju o Srbima u Hrvatskoj i o Hrvatskoj, a mimo nas Srba iz Hrvatske, dakle mimo ljudi koji ovde žive i o čijoj se koži radi, i bez razgovora s nama, onda se otvara samo pitanje dobre namjere te poruke", rekao je Uzelac.
Nedavno je srbijanski ministar za dijasporu Srđan Srećković izjavio kako će za pripadnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj biti zatražen status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj. "Takva vrsta pomoći me asocira na riječi iz poznate pjesme Jove Jovanovića Zmaja 'Ne pomagajte, braćo, izgibosmo...'", rekao je Uzelac.
Upitan proizvode li prosvjedi hrvatskih branitelja zbog "slučaja Purda" tenzije u hrvatskoj vladi i utječu li na odnose Hrvatske i Srbije, Uzelac kaže da su, kad je riječ o vladi, prosvjedi branitelja čak doprinjeli daljnjem koalicijskom jedinstvu i namjeri da se ne odstupi od zalaganja za pravnu državu i europsku Hrvatsku.
"Istodobno, raduje nas i dobra suradnja nadležnih pravosudnih organa triju država, jer je u ‘slučaj Purda’ uključena i BiH. Inače, potpuno je jasno da je ovaj pojedinačni slučaj istrgnut iz konteksta u namjeri da se na ulici i kroz medijsku kampanju sruše svi pravni kriteriji, ne samo u namjeri da se branitelji a priori aboliraju za počinjene ratne zločine – što jest istina, ali istina koja je manje važna – nego da se Hrvatska i sve druge zemlje iz regije zaustave na putu u EU”, naglašava Uzelac.