"Moja je zamisao da poslije razgovora u Hrvatskome nacionalnom vijeću (HNV) posjetim i vodstvo bunjevačke zajednice i smirim situaciju", rekao je ministar Čiplić odgovarajući na pitanja vijećnika HNV-a, čijoj je sjednici prisustvovao.
Predstavnici hrvatske i bunjevačke zajednice međusobno se posljednjih dana optužuju za asimilaciju i negiranje hrvatskoga, odnosno bunjevačkoga identiteta, a poslije objavljivanja otvorenoga pisma istaknutih bunjevačkih Hrvata, izrečene su prijetnje tužbama.
Tim povodom ministar za ljudska prava je rekao da je u HNV došao sa željom da čuje probleme hrvatske manjine i da joj pomogne.
U povodu prijetnje zajednice Bunjevaca da će tužiti Hrvatski kulturni centar "Bunjevačko kolo" u Subotici jer ima takav naziv, ministar je rekao da je nedopustivo da bunjevačka zajednica zabranjuje hrvatskoj da se služi bunjevačkim imenom u nazivima.
Vijećnici su Čiplića podsjetili da umjetno podvajanje bačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate potiču i mediji i pojedina državna tijela. Kao primjer naveli su uvođenje bunjevačkoga govora u škole, što omogućava ministarstvo prosvjete, dok se pokušajem standardizacije bunjevačkoga dijalekta bavi - Matica srpska.
Vodstvo HNV-a je ministru reklo i da je institucionalno zaokruživanje samosvojne bunjevačke etničke skupine u poodmakloj fazi, te da se ovoj toj zajednici osiguravaju medijska promidžba, manjinska identitetska infrastruktura, prostor za nesmetani rad, a tolerira se i zlouporaba pri formiranju popisa birača.
Ministar je vijećnicima HNV-a odgovorio kako njegovo ministarstvo ne potiče proces podjele na Hrvate i Bunjevce, već da je riječ o stanju naslijeđenom od vlade koju je 2004. godine preuzeo voditi Vojislav Koštunica.
Ministar je na kraju istaknuo važnost nedavnih susreta predsjednika Srbije i Hrvatske kako za odnose među narodima, tako i za odnose u regiji. "Smatram da su odnosi Srba i Hrvata ključni za stabilnost regije", naveo je Čiplić i dodao kako njegov posjet treba protumačiti kao prijateljsku gestu.
U Srbiji živi oko 20.000 pripadnika zajednice Bunjevaca, čije vodstvo negira da su oni hrvatske pripadnosti već tvrdi da su autohtona zajednica te se smatraju konstitutivnim narodom Srbije. Za svoje aktivnosti ima potporu velikoga broja srbijanskih medija i dijela državnih tijela.
Za razliku od njih veliki dio bačkih Hrvata smatra da, iako su i oni Bunjevci, pripadaju hrvatskome narodu.