Naime, po sadašnjim zakonskim odredbama ako je dijete rođeno 300 dana nakon službene rastave kao otac se upisuje bivši muž - i nitko drugi. To se ne može promijeniti čak ni uz izjave svih parnera o tome tko je otac, a tko nije. Zakon naprosto sili bivše muževe da budu očevi na papiru, čak i kada to nisu, ističe Lesar.
Po Lesarovu prijedlogu, ubuduće bi se izbjegli sudski postupci osporavanja očinstva u slučajevima kada su sve tri strane suglasne - majčin muž se odrekne očinstva, biološki otac prizna, a majka da izjavu o tome koga smatra ocem.
"Time bi se izbjegao nepotrebni sudski postupak i uštedio novac sustavu, a obitelji bi bile spašene od mučnih postupaka", poručuje Lesar.
Lesarovu prijedlogu usprotivio se Klub HDZ-a, a Neda Klarić ustvrdila je da se izmjene zakona traže na temelju sporadičnih slučajeva koje ne idu u prilog tomu "da su očevi majčini muževi". "Postojeći zakon točno kaže tko se smatra majkom, a tko ocem, te izrijekom štiti dobrobit djeteta koja uvijek mora biti na prvom mjestu", istaknula je i poručila kako to ne može biti stvar slobodne volje, kako to predlagatelj predlaže.
Sunčana Glavak (HDZ) također smatra da sadašnje odredbe najbolje osiguravaju djetetu biološko podrijetlo, a iznimke, o kojima govori predlagatelj, "ne mogu biti zakonsko određenje". Kuda bi nas odvelo to da se roditeljstvo određuje slobodnom voljom i izjavama, upitala je Glavak.
I Boro Grubišić (HDSSB) upozorio je da određivanje roditeljstva na temelju izjave triju osoba može dovesti do niza zloporaba, od legaliziranja trgovanja djecom do instituta surogat majke.
S njima se nije složila Danica Hursa (HNS/HSU), koja smatra da je riječ o dobrom prijedlogu kojim bi se olakšao život obitelji, te kvalitetnije riješilo pitanje očinstva i majčinstva.